Naučna istraživanja

IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenivi - Sudski presuđeni genocidi u BiH

IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenivi - Sudski presuđeni genocidi u BiH
Serijal 1. Genocid u Doboju
Nikola Jorgić je osuđen na četverostruku doživotnu zatvorsku kaznu. Vrhovni sud Düsseldorfa u Njemačkoj je u presudi 1997. zaključio da su zločini u Doboju bili čin genocida. Jorgić je osuđen da je u Grapskoj ubio 22 mještana – žene, starije osobe i invalide. Tri zarobljena Bošnjaka su morala odvesti leševe u masovnu grobnicu. U Ševarliju je sa paravojnom formacijom zarobio 40 do 50 mještana, te ih mučio, a šestero je samovoljno ubio, dok je sedma žrtva preminula kada je zapaljena u štali zajedno sa šest leševa. Jorgić je također kasnije ubio zarobljenika u zatvoru. Evropski sud za ljudska prava odbio je 2007. njegovu žalbu na presudu. Umro je u zatvoru.


IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenivi - Sudski presuđeni genocidi u BiH
Serijal 2. Genocid u Foči.
Novislavu Džajiću je suđeno u Minhenu. Vrhovni sud nije mogao neupitno utvrditi da je imao namjeru počiniti genocid, ali, ipak, Džajić je proglašen krivim za 14 slučajeva ubistva i jedan pokušaj ubistva, te osuđen na pet godina zatvora. Iako oslobođen krivnje od genocida, Bavarska sudska komora je zaključila da se u Foči 1992. dogodio genocid.
Sjećaš li se Foče ? – Da se nikada ne zaboravi genocid u Foči
http://instituteforgenocide.org/?p=10631&lang=bs
Do you remember Foca? – Never forget genocide in Foca
http://instituteforgenocide.org/?p=10634


IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenivi - Sudski presuđeni genocidi u BiH
Serijal 3. Genocid u Kotor Varoši
Bavarski vrhovni sud je 1999. godine proglasio Đurađa Kušljića krivim za izvršavanje genocida i osudio ga na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubistva šestero Bošnjaka i naredbe za progon drugog nesrpskog stanovništva dok je bio šef policije u Vrbanjcima. Nakon podignute žalbe, presuda je umanjena u „učestvovanje u genocidu“, ali je njegova kazna ostala nepromijenjena. U cijelom procesu se prije nekoliko godina desio obrat. Naime, prema izjavama Kušljića, njemački savezni tužilac je donio odluku da on bude pušten iz zatvora, ali je presuda ostala na snazi. On je u izjavi za medije kazao da je polovinom 2006. godine protjeran iz Njemačke, te da mu je doživotno zabranjen ulazak u ovu zemlju.
Sjećanje na ubijene Bošnjake opštine Kotor Varoš. U jednom danu, ubijeno je 493 civila, a do danas se traži 161 nestala Bošnjaka. 3. novembar 1992. godine za Bošnjake Kotor Varoša ostat će zapisan crnim slovima i zapamćen kao jedan od najtežih i najgorih trenutaka u bližoj i daljoj historiji. To je trenutak kada su Bošnjaci Kotor Varoša koji su do tog trenutka nadljudskim naporima pružali otpor daleko nadmoćnijem neprijatelju, koji je pokušavao zauzeti dolinu rijeke Crvcke u kojoj je smješteno selo Večići, a gdje su Bošnjaci našli utočište i pokušali se zaštititi od već najavljivanog genocida. Tog 3. novembra 1992. godine, pod pritiskom zime, bolesti, nedostatka hrane, lijekova, ali i naoružanja kojim bi se dalje branili od svakodnevnih napada, donešena je vrlo teška odluka da se krene prema Travniku, najbližoj slobodnoj teritiriji. Civili su autobusima UNHCR-a uz mnoga maltretiranja izašli do Travnika, grupa od oko 400 boraca, iscrpljenih stalnom odbranom civilnog stanovništa, krenula je preko šume do slobodne teritorije. Nažalost broj od 167 njih nije uspio doći do Travnika, a za 163 Bošnjaka se još traga i vode se nestalim. Bošnjaci Kotor Varoša u spomen na svoju braću i komšije već nekoliko godina tradicionalno organiziraju Marš mira pod nazivom „Tihi hod za veliku bol“. 1. novembra se kreće iz Karaule kod Travnika i zatim preko Bešpelja kod Jajca 3. novembra dolaze u Večiće odakle se i kreunulo na put prema slobodnoj teritoriji. Odgovorni za ovaj zločin još uvijek nisu procesuirani. IGK ne dozvoljava da se ovaj zločin zaboravi.



IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenivi - Sudski presuđeni genocidi u BiH
Serijal 4. Genocid u Osmaci.
Vrhovni sud Düsseldorfa je Maksima Sokolovića 1999. godine osudio na 9 godina zatvora zbog „pomaganja i podržavanja u genocida“. Nisu mu mogli dokazati nijedno ubistvo, ali je zaključeno da je bio vođa četničke paravojske, te da je u okolici svog rodnog sela Osmaci teško mučio barem pet zarobljenih Bošnjaka. Osmaci su opština u RS-u između Zvornika i Kalesije. Ovo mjeseto je prije rata pripadalo općini Kalesija. Tokom agresije svi Bošnajci su protjerani, njih preko 100 je ubijeno, njihova imovina opljačkana, kuće spaljene…
Njemačka je prihvatila ideju univerzalne nadležnosti i tako dopustila svojim sudovima da sude u slučajevima kršenja međunarodnih prava. Osim navedenih predmeta, njemačko tužilaštvo je bilo otvorilo predmet protiv Dušana Tadića za zločine počinjene u Prijedoru. Ubrzo nakon prikupljenih dokaza, predmet je na zahtjev Haškog tribunala prebačen u Den Haag. U međuvremenu, Njemačka je usvojila amandman na krivični postupak, gdje se ne podržava pokretanje slučajeva za koje postoji velika vjerovatnoća da će biti procesuirani na međunarodnom sudu ili nasudu države na čijoj teritoriji se zločin počinio. Osim izmjene u Krivičnom zakonu, uspostavljanje Haškog tribunala, kao i Suda BiH, prekinulo je praksu suđenja za ratne zločine u Njemačkoj. Predmeti Đajić, Sokolović, Kušljić, a naročito Jorgić, predstavljaju presedan u međunarodnom krivičnom pravu. Poslije postupaka u Njemačkoj pokreću se postupci u drugim evropskim državama: Refik Sarić u Danskoj, Duško Cvjetković u Austriji, a nedavno je Norveška pokrenula postupak za počinjene ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Nekoliko najvažnijih zaključaka koji se iz ovih presuda mogu izvesti su: da se genocid može izvršiti na malom teritorijalnom prostoru; da je genocid počinjen na području Kalesije, Foče, Doboja i Kotor Varoši, te da je utvrđena univerzalna jurisdikcija za počinjene zločine. Od posebne važnosti je presuda Jorgiću, jer je ona potvrđena od Evropskog suda za ljudska prava.
https://www.academia.edu/26649937/Genocid_nad_Bo%C5%A1njacima_i_njema%C4%8Dko_pravosu%C4%91e
https://www.researchgate.net/publication/281463047_THE_PROSECUTION_OF_GENOCIDE_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA_BEFORE_INTERNATIONAL_DOMESTIC_AND_NATIONAL_COURTS_OF_OTHER_JURISDICTIONS

IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenici - Sudski presuđeni genocidi u BiH
Serijal 5. Genocid u Žepi
Genocid u zaštićenoj zoni UN-a Žepa je prema presudama Međunarodnog suda pravde u Hagu, počinila VRS-a u julu 1995.
Presuda Zdravku Tolimiru ne potvrđuje samo genocid u Srebrenici, nego i genocid u Žepi. Ubojstva trojice vodećih vojnopolitičkih predstavnika Bošnjaka u Žepi, Mehmeda Hajrića, Amira Imamovića i Avde Palića, Sud je ocijenio kao „djelo genocida“ jer su „trebala poslužiti kao primjer da nema nade za opstanak bošnjačkog stanovništva u enklavi“. Samo trinaest dana nakon što su 11. jula 1995. godine ušli u zaštićenu zonu UN-a Srebrenica 25. Jula 1995. godine VRS-a je, na čelu sa Ratkom Mladićem, ušla i u zaštićenu zonu UN-a Žepa.
Dok još slike najvećeg zločina na tlu Europe nakon drugog svjetskog rata nisu bile ni obišle svijet, slike genocida u Srebrenici, Ratko Mladić je prešao na realizaciju drugog dijela direktive tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića po kojoj je bilo neophodno, prvo stvoriti nepodnošljive uvjete za život u zaštićenim zonama UN-a Srebrenica i Žepa a nakon toga ih zauzeti te svo nesrpsko stanovništvo zauvjek protjerati sa tog dijela Istočne Bosne. Na taj bi način, prema zločinačkim velikosrpskim idejama, Drina izbrisana kao granica te se stvorili preduvjeti za realizaciju ideje SANU-a o stvaranju velike Srbije. „Sa Srebrenicom smo završili, sada je na redu Žepa“ izvijestio je Ratko Mladić Radovana Karadžića u poslijepodnevnim satima 12. jula 1995. godine o učinjenom i onome što se slijedeće planira. Izloženi pritisku, u okolnostima u kojima su se našli, članovi pregovaračkog tima Žepe su potpisali sporazum o evakuaciji civila iz zaštićene zone UN-a Žepa što je u naredna dva dana i provedeno. Dana 27. jula 1995. godine vojnici Ukrajinskog bataljona u sastavu UN-a, nakon što su bez bilo kakvog otpora samo tri dana ranije pustili VRS-a da uđe u zaštićenu zonu te nakon što je proveden egzodus Žepljaka, predali su u bazi UN-a u Žepi u ruke agresora članove pregovaračkog tima Žepe: Avdu Palića komandanta odbrane Žepe, Mehmeda ef. Hajrića predsjednika ratnog predsjedništva Opštine Žepa i imama u Žepi, Amira Imamovića komandanta civilne zaštite u Žepi i Torlak Hamdiju. Sve ovo se dešavalo pred očima komandanta snaga UN-a u BiH generala Smita. Nedugo nakon toga, nakon što su bili stavljani na strašne muke, prva trojica su hladnokrvo ubijeni. Ova ciljana ubistva su trebala da osujete svaku pomisao na razmišljanje o bilo kakvoj mogućnosti povratka Žepljaka u Žepu.
Progon stanovništva zaštićene zone UN-a Žepa, ciljana ubistva čelnih ljudi enklave, paljenje i uništavanje imovine je pretresno vijeće Haškog tribunala, u slučaju Tolimir, ocijenilo kao genocid. Drugostepeno vijeće Haškog tribunala je poništilo dio presude za genocid u Žepi koji se odnosi na ciljanja ubistva čelnih ljudi zaštićene zone UN-a Žepa u slučaju Tolimir. Pred Haškim tribunalom se trenutno sudi Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, koji se između ostalog, terete i za genocid u Žepi.
http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2016/07/Zepa.jpg


IGK: serijal povodom 25 godina od genocida u Srebrenici - Sudski presuđeni genocidi u BiH
Serijal 6. Genocid u Srebrenici Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, "sigurnoj zoni UN jula 1995"
Genocid u Srebrenici je dobio planetarnu potvrdu koja je iskazana kroz pravosnažne presude izrečene na najvažnijim pravnim i sudskim autoritetima u svijetu, Međunarodnom krivičnom tribnalu za bivšu Jugoslaiju i Međunarodnom sudu pravde. Zatim na nacionalnim sudovima BiH, Njema;ke, Srbije i Hrvatske. Genocid nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine u i oko sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenice, odnosno u srednjem Podrinju, jula 1995, izvršen je pred očima svjetske javnosti i uz nesumnjivu asistenciju i zločinačku pasivnost Ujedinjenih nacija i njihovih mirovnih snaga, koje su bile dužne zaštititi stanovništvo te zone, dio je neposrednih priprema Dejtona u tradicionalnom maniru stavljanja pred svršen čin, radi osiguranja za Srbiju strateški važnog graničnog pojasa - Podrinja. Taj zločin genocida samo je vrh ledenog brijega zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava (iz)vršenih u kontinuitetu četiri godine na gotovo tri četvrtine državne teritorije Republike Bosne i Hercegovine - u svim okupiranim mjestima i gradovima u opsadi.
Pregled presuda za genocid i druge zločine u Srebrenici
http://instituteforgenocide.org/?p=16295&lang=bs
Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, "sigurnoj zoni UN jula 1995"
http://instituteforgenocide.org/?page_id=117&lang=bs

Vijesti: