Naučna istraživanja

Kontinuitet ideje i prakse Velike Srbije - Genocid u kontinuitetu protiv Bošnjaka i države BiH

Kontinuitet ideje i prakse Velike Srbije - Genocid u kontinuitetu protiv Bošnjaka i države BiH
Organizator koncentracionog logora smrti Sušica i načelnik štaba Drinskog korpusa za genocid optužene vojske RS je poslanik u Skupštini Srbije
Još ne osuÄ‘eni ratni zločinac Svetozar Andrić je narodni poslanik Skupštine Republike Srbije jer mu je mandat potvrÄ‘en.  Andrić kao komandant Birčanske brigade Vojske Republike Srpske koju je MeÄ‘unarodni sud pravde presidio za genocid, u čijoj su se zoni odgovornosti nalazile izmeÄ‘u ostalih i opštine Vlasenica i Zvornik, dana 28. maja 1992. naredio „iseljavanje“ bošnjačkog stanovništva iz Zvornika, što je za posljedicu imalo odlazak više od 10.000 Bošnjaka na prostor Malog Zvornika, Kalesije, sela Snagovo i Kula Grada. Nekoliko dana kasnije, 31. maja 1992. godine, Andrić je izdao nareÄ‘enje o osnivanju koncentracionog logora smrti Sušica u Vlasenici. Logor je postojao sve do 30. septembra 1992. i u tom periodu su zatočenici boravili u nehumanim uslovima – spavali su na betonu, dobijali su jedan obrok dnevno i nisu imali osnovne higijenske uslove za život. Većina logoraša je svakodnevno prebijana, žene koje su bile zatvorene u logoru silovane, a oko 160 logoraša je ubijeno. TakoÄ‘e, u maju i junu 1992. godine, brigada kojom je komandovao Andrić protjerala je bošnjačko stanovništvo iz više od 20 sela u opštini Vlasenica. U martu naredne godine, pripadnici brigade kojom je Andrić komandovao spalili su selo Gobelje u opštini Vlasenica. Ukazom tadašnjeg predsednika Republike Srpske optuženog ratnog zločinca Radovana Karadžića, Andrić je 14. jula 1995. imenovan za načelnika Štaba Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske u vrijeme izvšrenja genocida u Srebrenici. Andrić je u nekoliko navrata svjedočio pred Haškim tribunalom, gde je pokušao da minimizira svoju odgovornost za navedene zločine, pa je za logor Sušica tvrdio da ga nije osnovao već „organizovao“, da nije naredio „iseljavanje“ Bošnjaka iz Zvornika već da su oni sami željeli da odu, da nije naredio paljenje sela Gobelje već da se „paljenje“ odnosi na mjesto Paljevina gde su se nalazili pripadnici Armije BiH, te da je dužnost načelnika Štaba Drinskog korpusa preuzeo tek 8. avgusta 1995. godine. Pretresno vjeće Tribunala u predmetu „Karadžić“ zaključilo je da je Andriću tokom svjedočenja „bilo u interesu da svoje lično učešÄ‡e u dogaÄ‘ajima u Zvorniku minimizira, kao i da njegovo svjedočenje u tom pogledu karakterišu protivrječnosti, evazivnost i pokazatelji neiskrenosti“.
Institut za istraživanje genocida Kanada

Vijesti: