Naučna istraživanja

MEMORANDUM „Akademske inicijative za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine“ (AIPUB).

U SUSRET PROMJENI USTAVA BOSNE

MEMORANDUM „Akademske inicijative za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine“ (AIPUB).

Memorandum, u svom prvom dijelu sadrži pregled u petnaest tačaka nespornih činjenica zbog čega je nužna promjena dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine dok su u drugom dijelu memoranduma definirani osnovni principi na kojima će se temeljiti novi ustav Bosne.

Osnov za pokretanje inicijative za promjenu Ustava BiH su sljedeće činjenice koje su uočene:
- da je Bosna u svom razvoju i ljudskim slobodama ograničena Dejtonskim sporazumom;
- da aktuelne vlasti dodatno blokiraju razvoj Bosne;
- da je bošnjačka akademska elita izmorena i pasivizirana u smislu pokretanja ozbiljnije promjene stanja u Bosni;
- da je međunarodna zajednica značajno smanjila interes prema stanju u Bosni;
- da postojeći politički subjekti neće promijeniti gore navedeno stanje
kao i drugi značajni faktori koji su u potpunosti dezorijentirali bošnjački narod.

Kao posljedica takvog stanja događa se:
- da se osniva sve veći broj pro/bošnjačkih i pro/bosanskih stranaka;
- da se osniva sve više udruženja koja imaju za cilj demokratizaciju i ekonomski napredak Bosne;
- da realizaciju kapitalnih nacionalnih projekata i osnivanje vitalnih bošnjačkih institucija rade ambiciozni pojedinci, a ne institucije i zvaničnici čija je to obaveza.
U ponašanju bošnjačkog naroda u poslijeratnom periodu možemo prepoznati dvije dominantne pojave:
- Prvi put u historiji Bošnjaka imamo pojavu masovnog izučavanja nacionalno važnih oblasti kao što je historija, jezik, kultura, umjetnost, književnost, a posebno evidentiranje i istraživanje svih genocida nad Bošnjacima o čemu je napisan veliki broj knjiga od strane i u aranžmanu pojedinaca te je održan veliki broj predavanja, objava na društvenim mrežama i medijima što se može smatrati zadovoljavajućim obimom aktivnosti.

- U velikoj mjeri Bošnjaci su daleko više usmjereni na nezadovoljstvo i žalbe na ponašanje druga dva naroda, na pasivnost međunarodne zajednice te na silno iscrpljivanje i ubjeđivanje u „dokazivanju“ da li postoji bosanski jezik, da li postoji bošnjački narod, da li je bio genocid ili ne, te drugih AKSIOMA odnosno temeljnih istina koje se ne dokazuju.

Kao posljedica svega navedenog, pojavljuje se niz inicijativa političkih subjekata, asocijacija i pojedinaca koji pišu razne peticije i pokreću inicijative koje upućuju nadležnim domaćim institucijama i međunarodnim faktorima. Međutim, do sada ni jedna od tih inicijativa nije dala nikakve pomake u pravcu poboljšanja života građana, a kamo li u pravcu promjene ustavnih rješenja. Razlog tome leži u činjenici da niti jedna inicijativa nije sadržavala u sebi mehanizme, pa ni snagu, kojom bi obezbijedili njihovu realizaciju, te su završavale na samom početku zbog svog pasivnog karaktera.

Asocijacija Akademska inicijativa za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine je, shvatajući uzroke neefikasnosti prethodnih inicijativa, definirala sveobuhvatni PROJEKAT koji u sebi sadrži viziju, strategiju, sredstva za izvršenje, te potrebne ljudske resurse za izvršenje projekta za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Inicijativu za ovakav pristup u procesu promjene ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine je kao autor i rukovodilac pokrenuo Džavid Begović, mr. sci., a pravno/političko tumačenje je dao akademik dr. Suad Kurtćehajić.

Cjelovit tekst Memoranduma „Akademske inicijative za promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine“ će biti objavljen naknadno. Ovdje treba istaći nekoliko osnovnih principa:

1. Naziv države: REPUBLIKA BOSNA

5. Definicija Republike Bosne: Bosna je država ravnopravnih građana i naroda. Dakle, na prvo mjesto postaviti građanina, a ravnopravnost njenih naroda treba da proističe iz pravne i praktične ravnopravnosti svakog građanina Bosne.

6. Nacionalni identitet: Afirmirati nacionalni identitet BOSANAC koji obuhvata sve državljane Bosne ili doživljavaju Bosnu kao matičnu državu po uzoru na SAD, Francusku i druge evropske države koje naciju definiraju kao zajednicu građana jedne države uz zadržavanje i neosporavanje etničke pripadnosti bošnjačkom, srpskom, hrvatskom i drugim narodima koji žive u Bosni.

8. Teritorijalno uređenje: Optimalno teritorijalno uređenje Bosne je zasnovano na četiri regije i to: Sarajevska, Tuzlanska, Mostarska i Banjalučka oblast.



Ovakvo teritorijalno uređenje sa četiri oblasti je nodno/funkcionalno i utemeljeno je na ekonomskim, geografskim, saobraćajnim, sigurnosnim, civilnim i finansijskim činjenicama i potrebama, a primjenjuje ga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Slična rješenja (sa neznatnim izmjenama) primjenjuju Uprava za indirektno oporezivanje BiH i SIPA, a teritorijalno uređenje Bosne u četiri regije preferira i Biskupska konferencija, Savezni geodetski uprave SFRJ iz 1953. god. te prof. dr. Muriz Spahić & Haris Jahić u svom naučnom radu „Geografska regionalizacija Bosne i Hercegovine u svjetlu Evroatlanskih integracija.“

Nakon usvajanja Memoranduma, AIPUB nastavlja sa izradom prijedloga ustava Bosne u skladu sa osnovnim principima, izradom Izbornog zakona u skladu sa Ustavom Bosne te drugih zakona koji osiguravaju brzu tranziciju.

Najveći napori će biri usmjereni na predstavljanje ciljeva Memoranduma građanima Bosne i Hercegovine, domaćim i stranim političkim faktorima kroz lobiranje i intenzivan marketing.
Predloženo rježenje je urađeno na način da je lako prihvatljivo za sva tri naroda kao i ostale i na taj način bi Bosna postala država sa istinski jednakim pravima svih građana dok prava naroda proističu iz prava građana.

Vijesti: