Naučna istraživanja
"Pregled institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi"
Dr. Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada
"Pregled institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi"
Prezentovano na MeÄ‘unarodnoj nauÄnoj konferenciji “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995 - 2020: Uzroci, razmjere i posljedice”.
KljuÄne rijeÄi: Genocid, Nauka o genocidu, Kultura sjećanja, Holokaust, Istraživanja, NauÄna istraživanja, ZnaÄaj, Nauka.
Živimo u vremenu sve većeg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima, već je evidentno i sve prisutnije njihovo raznovremeno i raznomjesno kršenje na najbrutalniji naÄin u brojnim oblicima zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasno da su izvori i subjekti, kako ugrožavanja, tako i ugroženih, sve viši i raznovrsniji, što se vezuje za ostvarivanje osnovnih ljudskih, civilizacijskih i kulturnih potreba, kao što su potrebe za identifikacijom, pripadanjem i zaštitom od ugrožavanja, što se manifestuje kao univerzalni ljudski i društveni problem, koji je, ne samo društveno, već i nauÄno znaÄajan.
Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije moguće bez valjanih nauÄnih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbjeÄ‘uju znaÄajan, validan i pouzdan nauÄno-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se drukÄije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu znaÄajnije smanjile.
Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, od toga više od 30 hiljada u Kanadi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meñunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Kanade. Rezultatima nauÄnih istraživanja, do kojih će se doći kroz nauÄnu proceduru, primjenom odgovarajućih metoda nauÄnog saznanja i nauÄnog istraživanja obezbjeñuje se pouzdano i istinito nauÄno saznanje koje će, na odgovarajući naÄin, biti saopšteno nauÄnoj, politiÄkoj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o dogaÄ‘anjima, i izvršenim zloÄinima protiv ÄovjeÄnosti i meñunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.
U procesu Institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi, Institut za istraživanje genocida Kanada u daljem tekstu {IGK} priprema, organizuje i realizira nauÄnoistraživaÄke i edukativne projekte i programe od nauÄnog interesa i znaÄaja, a posebno:
– uÄestvuje u pripremama i realizaciji projekata iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava;
– priprema, inicira, predlaže, organizuje i usmjerava nauÄnu saradnju sa relevantnim nauÄnim i drugim institucijama i nauÄnim kadrovima sa prostora Kanade;
– uÄestvuje u izradi edukacijskih programa istraživaÄa holokausta i genocida, te predlaže angažovanje odgovarajućih kompetentnih nauÄnika u realizaciji tih programa;
– vrši planiranje, programiranje i organiziranje meÄ‘unarodnih nauÄnih i struÄnih skupova na raznovrsne teme iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava;
– otkriva, identifikuje i utvrÄ‘uje edukacijske potrebe za povremenim predavanjima, savjetovanjima, panelima, okruglim stolovima, konferencijama i drugim edukacijskim oblicima namijenim nauÄnoj i struÄnoj javnosti;
– planira, priprema i organizuje realizaciju po tipu pretežno empirijskih nauÄnih istraživanja;
– angažuje se na polju izdavaÄke djelatnosti;
– prati izdavaÄku djelatnost na prostoru Kanade i nauÄnu i struÄnu literaturu od interesa i znaÄaja za nauÄna istraživanja;
– prikuplja, sreÄ‘uje, sistematizuje i Äuva relevantnu dokumentacionu graÄ‘u od interesa za plansko-programsku djelatnost.
Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugaÄiji naÄin poÄne promišljati kultura sjećanja.
Istražujući genocid, IGK kao samostalna nauÄno istraživaÄka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno ÄovjeÄanstvo i civilizaciju, oÄuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zloÄina genocida moraju konaÄno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jaÄanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etniÄku, rasnu, vjersku, ideološku ili politiÄku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spreÄavanja i kažnjavanja zloÄina genocida.
Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugaÄiji naÄin poÄne promišljati kultura sjećanja, koja podrazumjeva da se o najveÄim zloÄinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.
Samo nauÄnoistraživaÄka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, u Äemu istraživaÄi genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. IstraživaÄi moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti nauÄne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali.
Ukupnom djelatnošÄ‡u IGK dolazi do nauÄne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, Äime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.
IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriÄu genocid.
Vodeći se to idejom mala grupa oko IGK je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 300 najeminentnijih struÄnjaka iz svijeta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.
Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali.
Dosadašnji najvažniji rezultati u oblasti institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi:
1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.
2. Genocid u BiH se izuÄava u školama u Kanadi.
3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.
4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.
5. Pokrenut multidimenzionalni nauÄno istraÄivaÄki projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, SrÄ‘a Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.
6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.
7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.
8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.
9. UÄešÄ‡e u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.
10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.
11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajuÄim imenom Bosanski Äovjek.
Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije moguće bez valjanih nauÄnih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbjeÄ‘uju znaÄajan, validan i pouzdan nauÄno-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se drukÄije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu znaÄajnije smanjile.
Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, od toga više od 30 hiljada u Kanadi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meñunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Kanade. Rezultatima nauÄnih istraživanja, do kojih će se doći kroz nauÄnu proceduru, primjenom odgovarajućih metoda nauÄnog saznanja i nauÄnog istraživanja obezbjeñuje se pouzdano i istinito nauÄno saznanje koje će, na odgovarajući naÄin, biti saopšteno nauÄnoj, politiÄkoj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o dogaÄ‘anjima, i izvršenim zloÄinima protiv ÄovjeÄnosti i meñunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.
U procesu Institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi, Institut za istraživanje genocida Kanada u daljem tekstu {IGK} priprema, organizuje i realizira nauÄnoistraživaÄke i edukativne projekte i programe od nauÄnog interesa i znaÄaja, a posebno:
– uÄestvuje u pripremama i realizaciji projekata iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava;
– priprema, inicira, predlaže, organizuje i usmjerava nauÄnu saradnju sa relevantnim nauÄnim i drugim institucijama i nauÄnim kadrovima sa prostora Kanade;
– uÄestvuje u izradi edukacijskih programa istraživaÄa holokausta i genocida, te predlaže angažovanje odgovarajućih kompetentnih nauÄnika u realizaciji tih programa;
– vrši planiranje, programiranje i organiziranje meÄ‘unarodnih nauÄnih i struÄnih skupova na raznovrsne teme iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava;
– otkriva, identifikuje i utvrÄ‘uje edukacijske potrebe za povremenim predavanjima, savjetovanjima, panelima, okruglim stolovima, konferencijama i drugim edukacijskim oblicima namijenim nauÄnoj i struÄnoj javnosti;
– planira, priprema i organizuje realizaciju po tipu pretežno empirijskih nauÄnih istraživanja;
– angažuje se na polju izdavaÄke djelatnosti;
– prati izdavaÄku djelatnost na prostoru Kanade i nauÄnu i struÄnu literaturu od interesa i znaÄaja za nauÄna istraživanja;
– prikuplja, sreÄ‘uje, sistematizuje i Äuva relevantnu dokumentacionu graÄ‘u od interesa za plansko-programsku djelatnost.
Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugaÄiji naÄin poÄne promišljati kultura sjećanja.
Istražujući genocid, IGK kao samostalna nauÄno istraživaÄka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno ÄovjeÄanstvo i civilizaciju, oÄuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zloÄina genocida moraju konaÄno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jaÄanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etniÄku, rasnu, vjersku, ideološku ili politiÄku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spreÄavanja i kažnjavanja zloÄina genocida.
Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugaÄiji naÄin poÄne promišljati kultura sjećanja, koja podrazumjeva da se o najveÄim zloÄinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.
Samo nauÄnoistraživaÄka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, u Äemu istraživaÄi genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. IstraživaÄi moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti nauÄne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali.
Ukupnom djelatnošÄ‡u IGK dolazi do nauÄne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, Äime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.
IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriÄu genocid.
Vodeći se to idejom mala grupa oko IGK je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 300 najeminentnijih struÄnjaka iz svijeta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.
Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni dogaÄ‘ali.
Dosadašnji najvažniji rezultati u oblasti institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi:
1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.
2. Genocid u BiH se izuÄava u školama u Kanadi.
3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.
4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.
5. Pokrenut multidimenzionalni nauÄno istraÄivaÄki projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, SrÄ‘a Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.
6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.
7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.
8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.
9. UÄešÄ‡e u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.
10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.
11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajuÄim imenom Bosanski Äovjek.
12. Cvijet Srebrenice je uruÄen svim Älanovima Kanadskog parlamenta.
13. Iniciranje peticije e - 1837 u Kanadskom parlamentu kojom se tražilo kriviÄno sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi.
Bitan faktor institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi je izrada nauÄno istraživaÄkih dokumenata i istraživanja i slanje istih nadleznim kanadskim akademskim i politiÄkim subjektima. U tom cilju IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim znaÄajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.
Dosadašnja iskustva i saznanja IGK u oblasti istraživanja genocida predstavljaju osnovu za profiliranje i usmjeravanje istraživaÄkih i obrazovnih projekata u bližoj i daljnjoj budućnosti i nauÄnoj aktivnosti. Posebnu pažnju IGK će posvetiti:
1. NauÄna istraživanja genocida u funkciji konstituisanja nauke o genocidu.
2. Bitne odredbe nauke o genocidu.
3. Holokaust i genocid.
4. NauÄni i društveni znaÄaj istraživanja genocida.
5. Obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživaÄa u oblasti istraživanja genocida. U našem Internacionalnom ekspertnom timu koji broji više od 100 najeminentnijih boraca za ljudska prava i slobode u svijetu imamo više od 20 mladih intelektualaca, spremnih da se posvete istraživanju zloÄina genocida.
6. Otvaranju muzeja genocida u BiH u Sjevernoj Americi.
7. Štampanje brošure za polaznike škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi i ostaloj dijaspori na temu genocid u BiH.
Institucionalizacija kulture sjećanja pored traganja za istinom i pravdom ima povijesni cilj odgovoriti na pitanje Äiji su interesi gotovo uništili bosanskohercegovaÄku državu i bošnjaÄki narod. Tko je zaista stajao iza toga u svijetu? Globalni projekt uništenja Bosne i Hercegovine nije ugašen. Kome je on još u interesu? Danas bi trebalo biti jasnije da se Bosna i Hercegovina ne može uništiti a da se ne unište Bošnjaci. Je li projekat genocida otvoren i dalje? Zašto se ne prizna izvršeni genocid, zašto se slave zloÄinci, zašto svijet šuti na to? Kultura sjećanja se mora baviti ne samo pitanjima istine, prava i pravde, već i tim navedenim pitanjima. Udruženi antibosanski poduhvati istoÄnih i zapadnih barbara u saradnji sa domaćim antibosanskim elementima obrušili su se na Bosnu i Hercegovinu i skoro dobili bitku. Ali Bosna i Hercegovina je nadvladala rušitelje. Zato valja instalirati kulturu pamćenja i sjećanja. U protivnom dajemo zeleno svjetlo etniÄkim ÄistaÄima širom svijeta. Agresije i genocidi na Bosnu i Hercegovinu su bile bitke za Veliku Srbiju i Veliku Hrvatsku. Afirmacija kulture pamćenja i sjećanja kao institucionalizacija istine, prava i pravde, je najbolji put reintegracije bosanskohercegovaÄke države i društva. O tome svjedoćimo u Kanadi. Kultura sjećanja oslobaÄ‘a zarobljenu bosanskohercegovaÄku državu i društvo i potvrÄ‘uje državnost, nezavisnost, suverenitet i politiÄki subjektivitet bosanskohercegovaÄke države.
Institucionalna kultura pamćenja i sjećanja je najbolje oružje u borbi protiv negatora genocida. Onima koji kontinuirano negiraju bosansku zemlju, državu i društvo, onima koji negiraju i ponižavaju bosansku kulturu, historiju, tradiciju, jezik, onima koji kontinuirano prodaju bosanski patriotizam za liÄni interes iz Kanade je i ovog jula poruÄeno: Samo Bosna i Hercegovina, a ne njeni djelovi, ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju koja traje. Bosna je ostala Bosna kroz dugu svoju povijest. Pozivamo sve one koji su u agresijama i genocidu pomagali i bili moralno oliÄenje tadašnjeg svijeta da sada pomognu u uspostavi kultura sjećanja u ime mira, istine i pravde u Bosni i Hercegovini. Nećemo ostati nijemi na negiranja i tabuiziranja genocida u Bosni i Hercegovini koja se dešavaju svakodnevno i pored brojnih presuda meÄ‘unarodnih sudova. Ne tražimo pokajanje od onih koji su mentori genocida. Tražimo institucionalizaciju kulture sjećanja u i van Bosne i Hercegovine.
Jedan od bitnih elemenata kanadskog iskustva institucionalizacije kulture sjećanja je potreba državne strategije u bosanskohercegovaÄkoj diplomatiji za organizovano, institucionalno, državno lobiranje protiv sve jaÄeg institucionalnog i posebno parainstitucionalnog finansiranja negiranja genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, genocida koji je van svake razumne sumnje presuÄ‘en na oba svjetska suda u Hagu. Radi se o najviše sudski, historijski i nauÄno istraživaÄki dokazanom genocidu poslije holokausta u svijetu. Pored toga što je negiranje genocida anticivilizacijski Äin koji ugrožava mir i bezbjednost, narušava meÄ‘uljudske i meÄ‘udržavne odnose, ponižava žrtve, meÄ‘unarodnu pravdu i meÄ‘unarodne sudove, negiranje genocida ima suštinsku namjeru najave novog genocida. Istina, pravda i kultura sjećanja su važne ljudske, ali i državne i društvene inicijative prilaska drugom i drugaÄijem. U saradnji sa istinom i pravdom, pokajanjem i traženjem oprosta Äovjek prihvata drugog i drugaÄijeg na Äemu se zasniva bitnost i bitisanost bosanskohercegovaÄkog društva. Ova bitna karakteristika bosanskohercegovaÄkog društva se sistematski napada od strane antibosanske koalicije. Posebno antibosanska koalcija kontinuirano negira sudske, historijske i nauÄno istraživaÄke Äinjenice o genocidu u Srebrenici. U najveÄim svjetskim politiÄkim centrima osnovani su posebni lobistiÄki timovi kao dio antibosanske koalicje, koji su dobro plaÄeni da u tim politiÄkim centrima moći šire laži o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Imajući to u vidu smatramo potrebnim da bosanskohercevaÄka diplomatija povede raÄuna o navedenom ponižavanju države Bosne i Hercegovine. Sastavni dio diplomatskog predstavljanja države Bosne i Hercegovine treba po uzoru na neke druge države koje su pretrpjele genocid, biti diplomatska odbrane istine, pravde, prava žrtava i svjedoka na ljudsko dostojanstvo promicanja kulture sjećanja kao puta borbe protiv zaborava, a u ime bolje zajedniÄke bosanskohercegovaÄke budućnosti.
Vijesti: