Naučna istraživanja

"Pregled institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi"

Dr. Emir Ramić

Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada

"Pregled institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi"

Prezentovano na Međunarodnoj naučnoj konferenciji “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995 - 2020: Uzroci, razmjere i posljedice”.

Ključne riječi: Genocid, Nauka o genocidu, Kultura sjećanja, Holokaust, Istraživanja, Naučna istraživanja, Značaj, Nauka. 
 
Živimo u vremenu sve većeg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima, već je evidentno i sve prisutnije njihovo raznovremeno i raznomjesno kršenje na najbrutalniji način u brojnim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasno da su izvori i subjekti, kako ugrožavanja, tako i ugroženih, sve viši i raznovrsniji, što se vezuje za ostvarivanje osnovnih ljudskih, civilizacijskih i kulturnih potreba, kao što su potrebe za identifikacijom, pripadanjem i zaštitom od ugrožavanja, što se manifestuje kao univerzalni ljudski i društveni problem, koji je, ne samo društveno, već i naučno značajan.

Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije moguće bez valjanih naučnih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbjeđuju značajan, validan i pouzdan naučno-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se drukčije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu značajnije smanjile.

Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, od toga više od 30 hiljada u Kanadi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zločina protiv čovječnosti i meñunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Kanade. Rezultatima naučnih istraživanja, do kojih će se doći kroz naučnu proceduru, primjenom odgovarajućih metoda naučnog saznanja i naučnog istraživanja obezbjeñuje se pouzdano i istinito naučno saznanje koje će, na odgovarajući način, biti saopšteno naučnoj, političkoj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o događanjima, i izvršenim zločinima protiv čovječnosti i meñunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.

U procesu Institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi, Institut za istraživanje genocida Kanada u daljem tekstu {IGK} priprema, organizuje i realizira naučnoistraživačke i edukativne projekte i programe od naučnog interesa i značaja, a posebno:

– učestvuje u pripremama i realizaciji projekata iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
– priprema, inicira, predlaže, organizuje i usmjerava naučnu saradnju sa relevantnim naučnim i drugim institucijama i naučnim kadrovima sa prostora Kanade;
– učestvuje u izradi edukacijskih programa istraživača holokausta i genocida, te predlaže angažovanje odgovarajućih kompetentnih naučnika u realizaciji tih programa;
– vrši planiranje, programiranje i organiziranje međunarodnih naučnih i stručnih skupova na raznovrsne teme iz oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
– otkriva, identifikuje i utvrđuje edukacijske potrebe za povremenim predavanjima, savjetovanjima, panelima, okruglim stolovima, konferencijama i drugim edukacijskim oblicima namijenim naučnoj i stručnoj javnosti;
– planira, priprema i organizuje realizaciju po tipu pretežno empirijskih naučnih istraživanja;
– angažuje se na polju izdavačke djelatnosti;
– prati izdavačku djelatnost na prostoru Kanade i naučnu i stručnu literaturu od interesa i značaja za naučna istraživanja;
– prikuplja, sređuje, sistematizuje i čuva relevantnu dokumentacionu građu od interesa za plansko-programsku djelatnost.

Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura sjećanja. 

Istražujući genocid, IGK kao samostalna naučno istraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida.

Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura sjećanja, koja podrazumjeva da se o največim zločinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.

Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali.

Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.

IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.

Vodeći se to idejom mala grupa oko IGK je stalno rasla, tako danas pored Upravnog odbora imamo i Internacionalni ekspertni tim koji okuplja više od 300 najeminentnijih stručnjaka iz svijeta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.

Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali.

Dosadašnji najvažniji rezultati u oblasti institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi:

1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.

2. Genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi.

3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.

4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.

5. Pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, Srđa Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.

6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.

7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.

8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.

9. Učešće u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.

10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.

11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajučim imenom Bosanski čovjek.

12. Cvijet Srebrenice je uručen svim članovima Kanadskog parlamenta.

13. Iniciranje peticije e - 1837  u Kanadskom parlamentu kojom se tražilo krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi.

Bitan faktor institucionalizacije kulture sjećanja u Kanadi je izrada naučno istraživačkih dokumenata i istraživanja i slanje istih nadleznim kanadskim akademskim i političkim subjektima. U tom cilju IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.

Dosadašnja iskustva i saznanja IGK u oblasti istraživanja genocida predstavljaju osnovu za profiliranje i usmjeravanje istraživačkih i obrazovnih projekata u bližoj i daljnjoj budućnosti i naučnoj aktivnosti. Posebnu pažnju IGK će posvetiti:

1. Naučna istraživanja genocida u funkciji konstituisanja nauke o genocidu.

2. Bitne odredbe nauke o genocidu.

3. Holokaust i genocid.

4. Naučni i društveni značaj istraživanja genocida.

5. Obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživača u oblasti istraživanja genocida. U našem Internacionalnom ekspertnom timu koji broji više od 100 najeminentnijih boraca za ljudska prava i slobode u svijetu imamo više od 20 mladih intelektualaca, spremnih da se posvete istraživanju zločina genocida.

6. Otvaranju muzeja genocida u BiH u Sjevernoj Americi.

7. Štampanje brošure za polaznike škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi i ostaloj dijaspori na temu genocid u BiH.

Institucionalizacija kulture sjećanja pored traganja za istinom i pravdom ima povijesni cilj odgovoriti na pitanje čiji su interesi gotovo uništili bosanskohercegovačku državu i bošnjački narod. Tko je zaista stajao iza toga u svijetu? Globalni projekt uništenja Bosne i Hercegovine nije ugašen. Kome je on još u interesu? Danas bi trebalo biti jasnije da se Bosna i Hercegovina ne može uništiti a da se ne unište Bošnjaci. Je li projekat genocida otvoren i dalje? Zašto se ne prizna izvršeni genocid, zašto se slave zločinci, zašto svijet šuti na to? Kultura sjećanja se mora baviti ne samo pitanjima istine, prava i pravde, već i tim navedenim pitanjima. Udruženi antibosanski poduhvati istočnih i zapadnih barbara u saradnji sa domaćim antibosanskim elementima obrušili su se na Bosnu i Hercegovinu i skoro dobili bitku. Ali Bosna i Hercegovina je nadvladala rušitelje. Zato valja instalirati kulturu pamćenja i sjećanja. U protivnom dajemo zeleno svjetlo etničkim čistačima širom svijeta. Agresije i genocidi na Bosnu i Hercegovinu su bile bitke za Veliku Srbiju i Veliku Hrvatsku. Afirmacija kulture pamćenja i sjećanja kao institucionalizacija istine, prava i pravde, je najbolji put reintegracije bosanskohercegovačke države i društva. O tome svjedoćimo u Kanadi. Kultura sjećanja oslobađa zarobljenu bosanskohercegovačku državu i društvo i potvrđuje državnost, nezavisnost, suverenitet i politički subjektivitet bosanskohercegovačke države.

Institucionalna kultura pamćenja i sjećanja je najbolje oružje u borbi protiv negatora genocida. Onima koji kontinuirano negiraju bosansku zemlju, državu i društvo, onima koji negiraju i ponižavaju bosansku kulturu, historiju, tradiciju, jezik, onima koji kontinuirano prodaju bosanski patriotizam za lični interes iz Kanade je i ovog jula poručeno: Samo Bosna i Hercegovina, a ne njeni djelovi, ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju koja traje. Bosna je ostala Bosna kroz dugu svoju povijest. Pozivamo sve one koji su u agresijama i genocidu pomagali i bili moralno oličenje tadašnjeg svijeta da sada pomognu u uspostavi kultura sjećanja u ime mira, istine i pravde u Bosni i Hercegovini. Nećemo ostati nijemi na negiranja i tabuiziranja genocida u Bosni i Hercegovini koja se dešavaju svakodnevno i pored brojnih presuda međunarodnih sudova. Ne tražimo pokajanje od onih koji su mentori genocida. Tražimo institucionalizaciju kulture sjećanja u i van Bosne i Hercegovine.

Jedan od bitnih elemenata kanadskog iskustva institucionalizacije kulture sjećanja je potreba državne strategije u bosanskohercegovačkoj diplomatiji za organizovano, institucionalno, državno lobiranje protiv sve jačeg institucionalnog i posebno parainstitucionalnog finansiranja negiranja genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, genocida  koji je van svake razumne sumnje presuđen na oba svjetska suda u Hagu. Radi se o najviše sudski, historijski i naučno istraživački dokazanom genocidu poslije holokausta u svijetu. Pored toga što je negiranje genocida anticivilizacijski čin koji ugrožava mir i bezbjednost, narušava međuljudske i međudržavne odnose, ponižava žrtve, međunarodnu pravdu i međunarodne sudove, negiranje genocida ima suštinsku namjeru najave novog genocida. Istina, pravda i kultura sjećanja su važne ljudske, ali i državne i društvene  inicijative prilaska drugom i drugačijem. U saradnji sa istinom i pravdom, pokajanjem i traženjem oprosta čovjek prihvata drugog i drugačijeg na čemu se zasniva bitnost i bitisanost bosanskohercegovačkog društva. Ova bitna karakteristika bosanskohercegovačkog društva se sistematski napada od strane antibosanske koalicije. Posebno antibosanska koalcija kontinuirano negira sudske, historijske i naučno istraživačke činjenice o genocidu u Srebrenici. U največim svjetskim političkim centrima osnovani su posebni lobistički timovi kao dio antibosanske koalicje, koji su dobro plačeni da u tim političkim centrima moći šire laži o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Imajući to u vidu smatramo potrebnim da bosanskohercevačka diplomatija povede računa o navedenom ponižavanju države Bosne i Hercegovine. Sastavni dio diplomatskog predstavljanja države Bosne i Hercegovine treba po uzoru na neke druge države koje su pretrpjele genocid, biti diplomatska odbrane istine, pravde, prava žrtava i svjedoka na ljudsko dostojanstvo promicanja kulture sjećanja kao puta borbe protiv zaborava, a u ime bolje zajedničke bosanskohercegovačke budućnosti.

Vijesti: