GLOBALNI POKRET ZA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU

GLOBALNI POKRET ZA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU

 

U vremenu kada dezintegracione snage privode kraju proces koji uništava hiljadugodišnje teritorijalno, multietničko i državno tkivo Republike BiH, kada nacionalističke oligarhije graÄ‘ane RBiH pretvaraju u pogonsko gorivo njihovih monstrum mašinerija za potiranje slobodnog, suverenog, politički svjesnog i odgovornog člana Bosanskohercegovačkog naciona, mi Bosanci i Hercegovci u domovini i dijaspori želimo iskazati svoj ljudski, graÄ‘anski, intelektualni bunt protiv takvih tendencija i pozvati sve one koji su za suverenu, jedinstvenu i demokratsku Republiku BiH, državu suverenih graÄ‘ana i ravnopravnih naroda na čitavom njenom teritoriju, da nam se pridruže, da ujedinimo naše snage i zaustavimo procese podjela, aparthejd i segregaciju.

Misija Globalnog pokreta za BiH jeste jedan pozitivni bunt građana i intelektualaca koji svojim primjerom pojedinačnog i kolektivnog angažmana proizvode potrebnu kritičnu masu bh građana za neophodne promjene kako unutar bh dijaspore tako i u matici.

Za ostvarenje takve misije neophodan je jedan slobodan, otvoren i višesmjerni protok ideja koje su neophodne za promjene aspekata društveno-političke stvarnosti neprirodnih hiljadugodišnjoj tradiciji bosanskohercegovačke koegzistencije različitosti i meÄ‘usobnog uvažavanja.

Takav protok ideja pokazat će ne samo da bosanskohercegovačko društvo nije društvo beznaÄ‘a, uništenih nada  i dejtonskih zidova već da su bosanskohercegovačko društvo i država mogući u obliku moderne, demokratske i graÄ‘anske države, utemeljene na hiljadugodišnjem kontinuitetu bosanskohercegovačke državnosti, bogatoj tradiciji, toleranciji I bogatstvu različitosti, kao historijski i iskustveno potvrÄ‘enog interesa većine bh graÄ‘ana.

Umjesto toga, danas su u BiH a i djelomično unutar dijaspore odnosi zasnovani na konsenzusu etno-nacionalnih lidera koji su u osnovi suprotni općeprihvaćenim standardima ljudskih prava i individualnih sloboda.

Pitanje etničke pripadnosti i konstitutivnosti naroda dovedeni su do svojih apsurda, ravnopravnost de jure postaje de facto diskriminacija. Konstitutivnost naroda na jednom dijelu bh teritorija pretvara se u faktičku obespravljenost u drugom dijelu. Posljedice toga jesu kršenja i ugroženost prava graÄ‘anina, njegove slobode govora, prava na obrazovanje, rad, penzijsku i socijalnu sigurnost, vjersku slobodu, političku slobodu da bira i pravo da bude biran.

Dejtonski Ustav (Aneks 4 dejtonskog sporazuma) je, suprotno ukupnim kulturno-civilizacijskim i političko-demokratskim dostignućima ljudske historije i ideala slobodnog i suverenog građanina i njegovih prava, suprotno Povelji UN i Internacionalnom pravu, ukinuo građanski status individuuma kao osnovnu oznaku čovjekovog identiteta utapajući ga u etnicitet u kome on gubi svoju suverenost, koja je bila zagarantovana legalnim i legitimnim, internacionalno priznatim Ustavom Republike BiH.

Dejtonski Ustav je državi BiH priznao njen internacionalno pravni legalitet ali joj je oskrnavio ustavno-pravni kontinuitet derogiranjem Ustava RBiH i njegovih amandmanskih izmjena koje su joj omogućili taj internacionalno priznati suverenitet sukladno Povelji UN. Umjesto pravednog mira, Dejton je u BiH iscrtao linije teritorijalnog, etničkog, jezičkog, obrazovnog i ekonomskog razdvajanja koje etno-nacionalne oligarhije vješto koriste za vlastito bogaćenje kroz institucije predstavničke vlasti. Umjesto procesa progresa i demokratizacije bh društva na djelu je politika straha koja se želi predstaviti kao nemogućnost suživota i neodrživost države Republike BiH kroz opstrukciju njenog funkcionisanja.

Današnja Bosanskohercegovačka država, podjeljena oktroisanim dejtonskim Ustavom i institucijama, nema sistem obrazovanja koji obrazuje nove generacije  o historiji bosanske državnosti, suživotu, kulturi, toleranciji i moralnim i etičkim vrijednostima koje su bile prisutne kod žitelja bosanske države kroz vjekove. Nove mlade generacije i ne znaju da je srednjovjekovna bosanska država nastala u 9. vijeku i da je cijelo vrijeme zadržavala odreÄ‘eni oblik državnosti, čak i onda kada je bila potpuno okupirana. Ono sa čime se Europska zajednica danas dići BiH je imala prije hiljadu godina. Na primjer, danas Španija predsjedava Evropskom Unijom, odakle dolaze razni savjeti kako demokratija treba izgledati, ali se zaboravlja da su upravo iz Španije protjerani Jevreji Sefardi, koji su našli utočište u multikulturnoj Bosni i Hercegovini i živjeli sretno sve ovo vrijeme sve dok im razni kvazi-demokrati iz zemlje i svijeta nisu nametnuli dejtonski Ustav, po kome su tek sada, prvi puta u historiji Bosne i Hercegovine postali obespravljeni, graÄ‘ani drugog reda, bez prava da budu birani u institucije vlasti dejtonske Bosne i Hercegovine. Ali to se zaboravlja, etničko obrazovanje zarobljeno u podržavljenim dejtonskim entitetima sve više guši obrazovanje o stvarnim vrijednostima ljudskog društva, demokratije, te tradicionalnih vrijednosti etike i morala, koje su njegovane u Bosni i Hercegovini od njenog nastanka do danas. Danas prevladava obrazovanje etničke skupine i obrazovanje nezakonito podržavljenog entiteta.

Zbog takvog stanja, a iz osjećaja vlastite odgovornosti i graÄ‘anske dužnosti, nezavisni intelektualci, osloboÄ‘eni robovanja bilo kojoj političkoj ili duhovnoj opciji kroz Globalni pokret za BiH (u daljem tekstu Pokret), žele animirati uspavano bosanskohercegovačko javno mnijenje u matici i dijaspori i ukazati na neophodnost reformisanja bosanskohercegovačkog društva i države, njene politike, kulture, ekonomije i civilnog društva u cjelini a u cilju:

·           Odbrane internacionalno priznate Bosanskohercegovačke nacije.

·           Povratka iz nelegalne suspenzije moderne, demokratske, sekularne, graÄ‘anske države, Republike BiH.

·           Očuvanja kontinuiteta ustavno-pravnog sistema Republike BIH, koji je nasilno prekinut agresijom i dejtonskog Ustava. Jedini put da se to ostvari je insistiranje na zahtjevu da se vrati na snagu silom suspendovani legalni i legitimni graÄ‘anski Ustav Republike BiH na osnovu kojega je RBiH 22. maja 1992. godine primljena kao 177. punopravna članica UN - kao osnova za svaku eventualnu nadogradnju koja bi imala za cilj  implementaciju pozitivnih normi I standarda Evropske Unije.

·           Uvažavanja bh raznolikosti kao jedinstvenog bosanskohercegovačkog puta u izgradnji države i društva

·           Uspostave pravne države, sa nezavisnim i efikasnim institucijama zaštite ljudskih prava za sve graÄ‘ane Republike BIH I neophodnim institucijama zaštite sigurnosti, vitalnih interesa svakog naroda te suvereniteta i integriteta Republike BIH.

·           uspostave bosanskohercegovačke političke platforme i na njoj osnovane politike

·           stvaranja uslova u kojima će bh dijaspora dobiti prostor za utjecaj na ukupna zbivanja u matici shodno njenoj brojnosti, eponimskim i intelektualnim kapacitetima

·           uspostave sistema obrazovanja, koji će omogućiti kvalitetno obrazovanje iz domena društvenih I prirodnih nauka I koji će u svom programu sadržavati I uvažavati historijske činjenice o bosanskoj državi, njenom razvoju, identitetu njenih žitelja, koji su od autohtonog naroda srednjovjekovne bosanske države (dobri Bošnjani) evoluirali u naciju, priznatu od strane organizacije Ujedinjenih nacija 1992. godine.

 

Priznanjem Republike BIH od strane organizacije Ujedinjenih nacija, de jure je riješeno i nacionalno pitanje u RBIH. De facto implementacija toga će biti dugotrajan proces, kroz školstvo, medije, kulturu, nevladine organizacije itd. 

U BiH je laž postala bitan sadržaj kolektivnih i individualnih psihologija. Razvoj svakog a posebno poratnog društva moguć je jedino na postulatima istine, prava i sistema moralnih vrijednosti. Pokret bi ukazivao javnom mnijenju da sreÄ‘ivanje prilika u RBiH pretpostavlja pravdu, vladavinu prava i prihvatanje istine kao iskaza te pravde.

Represija javnog dijaloga i svijesti o težini situacije u kojoj se graÄ‘ani trenutno nalaze je prouzrokovala krizu bosanskohercegovačkog društva, uzrokovanu zloupotrebom vlasti nacionalističke oligarhije, koje u takvim uslovima nije u stanju producirati vlastitu, općeprihvaćenu strategiju izlaska iz te krize, prepuštajući vlastitu sudbinu u ruke meÄ‘unarodnom faktoru. MeÄ‘u nosiocima vlasti u podjeljenoj  državi, nema argumentovanih suprotstavljanja mišljenja, postoje uglavnom samo svaÄ‘e, podmetanja, pod izgovorom zaštite interesa naroda, a u stvarnosti zaštiti beneficija i imovine korumpiranih političara.

Pokret će svojim zalaganjem za otvoreni dijalog ,protok i pozitivno sučeljavanje različitih mišljenja i stavova otvarati prostore novih percepcija, spoznaja i samog znanja. Svaka spoznaja i znanje su podložni proceduri racionalnog ispitivanja validnosti kroz analizu činjenica. Isključivanjem analize vjerodostojnih činjenica znanje postaje dogma koja u sebi nosi klicu nesporazuma, koje može voditi ka nasilju prema neistomišljenicima.

Rat na području Bosne i Hercegovine nikada u historiji nije nastao kao rezultat unutrašnjih protivrječnosti, već je sve do jednog uvezen sa motivom teritorijalnih aspiracija na teritoriju bosanskohercegovačke države. Agresija od 1992 do 1995 nije bila izuzetak, sa time što se vještom manipulacijom i neprijateljskom propagandom uspjela postići jaka kolaboracija unutrašnjeg faktora sa snagama agresora.

Potrebno je u javnom prostoru BiH odlučno svjedočiti i pokazivati da bosanskohercegovačko društvo ne samo da je moguće već da je njegova revitalizacija na temelju povjerenja meÄ‘u njegovim različitostima zapravo jedini zbiljni i održivi interes svih graÄ‘ana.

Pokret bi išao u susret toleranciji, demokratizaciji i mogućnostima istinskog ozračja koje nije isključivo već postaje motiv za meÄ‘usobno razumijevanje. Treba otvoriti mogućnost da se u pravnom domenu i na znanstvenim temeljima traže odgovori na nedostajuća pitanja o RBiH. Pokret će insistirati na pokretanju gradnje znanja kojim bi se utjecalo na stavove i ponašanja koja svi osjećamo kao neprihvatljiva.

Bez funkcionalne pravne države nemoguće je spriječiti pranje kapitala sumnjivog porijekla koje danas na velika vrata, uvezano sa korumpiranom političkom oligarhijom, novonastalim tajkunima i erodiranim moralnim normama, uništava ekonomske i privredne resurse BiH.

Pokret bi animirao javnost za borbu protiv etabliranih mafijaških supina i korumpiranosti kao “normalne” pojeve u bh društvu.

Bosansko-hercegovačka politika i politička platforma danas ne postoje meÄ‘u vladajućom korumpiranom oligarhijom, kao što ne postoji ni kritična masa društvene kritike i rezultati koje bi ista polučila, a što je uzrokovano represijom u medijima i manipulacijom nad osiromašenim graÄ‘anima. Postojeća politika je tek mehanički zbir triju krimogenih i protudržavnih tendencija meÄ‘u kojima postoji puni konsenzus na ciljevima rušenja RBIH države i stvaranja privatnih aparthejda na njenom tlu, sa vladavinom doživotnih diktatora. Ono što im je zajedničko jeste svijest da bez teritorijaliziranja njihovih političkih interesa i održavanja psihologije straha ne bi mogli opstati na političkoj sceni. Svaki pokušaj promjene takvog stanja nailazi na otvorene ili prikrivene otpore triju lažnih zaštitnika narodnih interesa. Današnja raspodjela vlasti i njeno funkcionisanje a koje je, kao izravna posljedica rata protiv RBiH, uspostavljeno kao ustavni poredak ne može biti osnova za kompatibilnost s europskim mjerilima niti put za priključenje BiH euro-atlantskim integracijama.

Pokret će raditi na otvaranju dijaloga o uspostavljanju političke platforme države RBiH, koja bi proizvela konstruktivnu bosanskohercegovačku politiku. Koristeći demokratska sredstva političkog pritiska, kroz medije i suradnjom sa nevladinim, studentskim i drugim organizacijama civilnog društva, Pokret će otvarati prostor za stvaranje prosperitetnih, demokratskih promjena za bolju RBiH.

Polazeći od činjenice da je gotovo trećina populacije, prvo agresijom i ratom a zatim i ekonomskom besperspektivnošÄ‡u protjerana van granica RBiH, Pokret će raditi na stvaranju uslova za ravnopravno i produktivno učešÄ‡e dijaspore kako u afirmaciji pozitivnih demokratskih promjena tako i u kreiranju političke, ekonomske, kulturne i naučne bolje budućnosti BiH i njenih graÄ‘ana. Neprihvatljivi su pokušaji stvaranja animoziteta izmeÄ‘u dijaspore i graÄ‘ana u matici kao što je neprihvatljiv i ignorantski odnos vlasti dejtonske BiH prema svojim graÄ‘anima, koji su u dijaspori. Dijaspora posjeduje intelektualne, ekonomske i naučne kapacitete koje je neophodno meÄ‘usobno uvezati kako vani tako i sa maticom od čega svi mogu imati samo koristi. Država RBiH zajedno sa svojom dijasporom treba stvarati uslove za povratak kako onih raseljenih po svijetu tako i onih koji su raseljeni unutar granica RBiH.