Genocid u Zepi

 Genocid u Žepi

27. juli Dan sje?anja na pad zašti?ene zone Ujedinjenih nacija Žepa.

Genocid u zašti?enoj zoni UN-a Žepa je prema presudama Me?unarodnog suda pravde u Hagu, po?inila VRS-a u julu 1995.

Presuda Zdravku Tolimiru ne potvr?uje samo genocid u Srebrenici, nego i genocid u Žepi. Ubojstva trojice vode?ih vojnopoliti?kih predstavnika Bošnjaka u Žepi, Mehmeda Hajri?a, Amira Imamovi?a i Avde Pali?a, Sud je ocijenio kao „djelo genocida“ jer su „trebala poslužiti kao primjer da nema nade za opstanak bošnja?kog stanovništva u enklavi“. Samo trinaest dana nakon što su 11. jula 1995. godine ušli u zašti?enu zonu UN-a Srebrenica 25. Jula 1995. godine VRS-a je, na ?elu sa Ratkom Mladi?em, ušla i u zašti?enu zonu UN-a Žepa.

Dok još slike najve?eg zlo?ina na tlu Europe nakon drugog svjetskog rata nisu bile ni obišle svijet, slike genocida u Srebrenici, Ratko Mladi? je prešao na realizaciju drugog dijela direktive tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadži?a po kojoj je bilo neophodno, prvo stvoriti nepodnošljive uvjete za život u zašti?enim zonama UN-a Srebrenica i Žepa a nakon toga ih zauzeti te svo nesrpsko stanovništvo zauvjek protjerati sa tog dijela Isto?ne Bosne. Na taj bi na?in, prema zlo?ina?kim velikosrpskim idejama, Drina izbrisana kao granica te se stvorili preduvjeti za realizaciju ideje SANU-a o stvaranju velike Srbije. „Sa Srebrenicom smo završili, sada je na redu Žepa“ izvijestio je Ratko Mladi? Radovana Karadži?a u poslijepodnevnim satima 12. jula 1995. godine o u?injenom i onome što se slijede?e planira. Izloženi pritisku, u okolnostima u kojima su se našli, ?lanovi pregovara?kog tima Žepe su potpisali sporazum o evakuaciji civila iz zašti?ene zone UN-a Žepa što je u naredna dva dana i provedeno. Dana 27. jula 1995. godine vojnici Ukrajinskog bataljona u sastavu UN-a, nakon što su bez bilo kakvog otpora samo tri dana ranije pustili VRS-a da u?e u zašti?enu zonu te nakon što je proveden egzodus Žepljaka, predali su u bazi UN-a u Žepi u ruke agresora ?lanove pregovara?kog tima Žepe: Avdu Pali?a komandanta odbrane Žepe, Mehmeda ef. Hajri?a predsjednika ratnog predsjedništva Opštine Žepa i imama u Žepi, Amira Imamovi?a komandanta civilne zaštite u Žepi i Torlak Hamdiju. Sve ovo se dešavalo pred o?ima komandanta snaga UN-a u BiH generala Smita. Nedugo nakon toga, nakon što su bili stavljani na strašne muke, prva trojica su hladnokrvo ubijeni. Ova ciljana ubistva su trebala da osujete svaku pomisao na razmišljanje o bilo kakvoj mogu?nosti povratka Žepljaka u Žepu.

Progon stanovništva zašti?ene zone UN-a Žepa, ciljana ubistva ?elnih ljudi enklave, paljenje i uništavanje imovine je pretresno vije?e Haškog tribunala, u slu?aju Tolimir, ocijenilo kao genocid. Drugostepeno vije?e Haškog tribunala je poništilo dio presude za genocid u Žepi koji se odnosi na ciljanja ubistva ?elnih ljudi zašti?ene zone UN-a Žepa u slu?aju Tolimir. Pred Haškim tribunalom se trenutno sudi Radovanu Karadži?u i Ratku Mladi?u, koji se izme?u ostalog, terete i za genocid u Žepi.

Rezolucijom Vije?a sigurnosti Ujedinjenih nacija od 6. maja 1993. godine, Žepa je proglašena zašti?enom zonom. Uprkos tome, u julu mjesecu 1995. vršeni su napadi na ovo mjesto, te je 24. jula postignut dogovor o evakuaciji civila iz Žepe, koji je po?eo dan poslije, kada su žene i djeca transportovani. Svake godine 27. jula mještani obilježavaju Dan sje?anja na pad zašti?ene zone Ujedinjenih nacija Žepa.

Haški tribunal je Zdravka Tolimira, bivšeg pomo?nika komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), oslobodilo krivice za genocid u Žepi, te je osu?en samo za u?eš?e u udruženom zlo?ina?kom poduhvatu u toku kojeg je izvršen progon Bošnjaka sa ovog podru?ja. Tolmiru je za genocid u Srebrenici izre?ena doživotna kazna zatvora, ali je preminuo prije nego je upu?en na izdržavanje.

http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2016/07/Zepa.jpg

IGK