Istina o Dobrovoljacka

?

Haški tribunal je utvrdio da nije bilo osnova za krivi?no procesuiranje, nakon toga su dvojica stranih tužioca u Tužilaštvu BiH tako?er vršili istragu i došli do istog zaklju?ka kao Hag. Nakon toga je po zahtjevu Srbije došlo do hapšenja Ejupa Gani?a pod optužbom za navodne zlo?ine u Dobrovolja?koj. Nakon temeljite istrage Sud u Londonu je oslobodbio Gani?a i zaklju?io da su optužbe neutemeljene i lažne. Potom, nadležni sud u Austriji je, nakon hapšenja generala Jovana Divjaka, tako?er po nalogu Srbije, ustanovio da nema nikakvog ratnog zlo?ina u Dobrovolja?koj. Nakon toga imamo petu instancu kada je Tužilaštvo BiH nakon odluke Ustavnog suda BiH da se mora donijeti tužila?ka odluka o istrazi po prijavi za ratni zlo?in, tužilac izvršio kompletnu reviziju svih dotadašnjih dokaza, ?injenica, optužbi – i sa?inio prijedlog tužila?ke odluke o obustavljanju istrage zbog nedostatka dokaza.Tužilac Goran Salihovi?, a potom njegovi nasljednici Gordana Tadi? i Milanko Kajgani? su jednostavno sakrili taj izvještaj i nisu donijeli tužila?ku odluku. On je godinama negdje stajao u ladici, da bi sa imenovanjem Kajgani?a bila obnovljena istraga. Ono do ?ega je došao Kajgani? jeste tvrdnja nekog instituta iz RS po kojoj Alija Izetbegovi? nije bio kidnapovan. Kajgani? je na ovaj na?in pokazao da predstavlja puko politi?ko oru?e za ostvarivanje ciljeva Republike Srbije i Republike Srpske. 

Podizanje optužnice, tvrdi on, ima dva cilja.

Prvi je pravljenje vješta?ke i nasilne simetrije u nacionalnom identitetu optuženih za ratne zlo?ine. Drugi cilj je historijska reinterpretacija ?injenica o ratu u BiH od 1992. do 1995. godine.