Emir Ramić - prvenstveno Äovjek kojem možemo zahvaliti stvarnje lobistiÄke mreže kojom se brani državnost Bosne i Hercegovine, jedan od najagilnijih bošnjaÄkih intelektualaca Äije je vizionarsko usmjerenje postalo centralno mjesto bošnjaÄke politike. Kongres je tokom godina pod Ramićevim liderstvom izrasla u respektabilnu nacionalnu instituciju bošnjaÄke dijaspore u Sjevernoj Americi. Prepoznatljivim autorskim djelovanjem Emira Ramića bošnjaÄka je dijaspora nacionalno stabilizirana, profilirana, usmjerena i konaÄno nadograÄ‘ena zajedniÄkim i najveÄim ciljem Bošnjaka i bošnjaÄke dijaspore. Svojim nesebiÄnim zalaganjem je dao najveći doprinos ujedinjenju sjeverno ameriÄkih Bošnjaka u njihovoj 100-godišnjoj istoriji na teritoriji Sjeverne Amerike. Emir Ramić je Äovjek, Bošnjak koji je putem Kongresa idejni tvorac moderne vizije bošnjaÄke politike, bazirane na liderstvu ekipe, a ne pojedinca, na liderstvu akademske pameti i sposobnosti, a ne stranaÄke nepameti i podobnosti. Jedini u historiji je Kongres i to na Äelu sa Emirom Ramićem postao institucija od strahopoštovanja kod srbijanskih vlasti i medija, to nam dovoljno govori o kakvom Äovjeku, intelektualcu govorimo. O Ramiću bih sa neskrivenim emocijama mogao govoriti satima, ali posebno zadivljuje upornost kojom se prof. Ramić zalagao za procesuiranje ratnih zloÄina posebno generala Mekenzija, dok njegova upornost treba biti uzor svima bosnjacima. Tokom njegovog liderstva u Kongresu ova bošnjaÄka institucija je bila jedna od rijetkih koja se uspješno branila od velikosrpske “avijacije”, I služila kao urnek rijetko uspiješne organizacije u Bosnjaka. Nikada i ni u kom slućaju nesmiju se zaboraviti zasluge profesora Emira Ramića što je bosanski jezik zvaniÄno priznat u Sjevernoj Americi, Äime se otvorila mogućnost institucionalnog prisustva bosanskog jezika, kroz zvaniÄne spise, biblioteke, izdavaštvo. Zatim, nacionalno ime bosnjaÄkog naroda ušlo je u ameriÄke i kanadske dokumente, što je najbolja poruka svima koji su negirali bosanski jezik i bošnjaÄku nacionalnost. Tu su i desetine inicijativa i postignuća koja olakšavaju život Bošnjacima u Sjevernoj Americi i nastoje spasiti bošnjaÄku zajednicu od asimilatorskog isparavanja. Krunska je inicijativa za formuliranje i usvajanje Zakona o dijaspori i za ustanovljavanje Ministarstva dijaspore. Naravno, najveći uspjeh Kongresa je lobiranje za izglasavanje Rezolucije o Srebrenici u americkom Kongresu i Senatu, kojom je genocidni agresor zauvijek upisan na tamnu ploću historije. I nakon svih ovih redova o prof. Ramiću nismo kazali skoro ništa jer kako objasniti Äinjenicu da su aktivnosti Kongresa u vrijeme Ramićevog vodstva kod Srba okarakterisane kao “najveÄa prijetnja srpskim interesima u Bosni i Hercegovini” .I zaista i za laika bi bilo suviše sluÄajnosti da vlada tzv. Republike Srpske baš u vrijeme Ramićevog liderstva i intezivnog autorskog djelovanja pokrene kriviÄne prijave protiv 25 ameriÄkih državljana bošnjaÄkog porijekla od kojih je ogromna veÄina bila okupljena oko Kongresa Emira Ramića nisu uspjeli uplašiti. Ramić je takoÄ‘e i rado viÄ‘en gost Tv Bostel, uvijek smo uspijevali i uspijevamo naći zajedniÄku rijeÄ, a interesi su nam oÄigledno zajedniÄki i bez iskljuÄivo osobnih interesa, ispred njih su uvijek interesi bošnjaÄkog naroda i bošnjaÄke dijaspore, prvenstveno u Sjevernoj Americi. Na samom kraju možemo reći da je Ramić Äovjek koji dugi niz godina svog života i rada nesebiÄno podario bošnjaÄkoj dijaspori i Kongresu, a sve sa jednim ciljem, za što većim jedinstvom Bošnjaka i što jaÄom državom Bosnom i Hercegovinom. Prof. Ramića možemo opisati i u jednoj reÄenici i to u bukvalnom smislu tih rijeÄi:”I Krv svoju za Bosnu Moju – to je prof.Emir Ramić.