Podrške plemenitih

Emir je u dijelu svijeta koji mnogi smatraju najrazvijenijim otvoreno i javno digao bošnjački glas istine o genocidu

 

Autor, Prof. dr. Smail Čekić, Redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Mr. Emira Ramića sam susreo nekoliko puta. Prilikom našeg susreta u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 2007. predložio sam mu formiranje Odjeljenja za Sjevernu Ameriku. Emir je to prihvatio kao odličnu ideju. Ideju smo konkretizovali prilikom moje posjete Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama aprila 2008. Novembra 2008, na moj prijedlog, Upravni odbor Instituta je donio odluku o formiranju Odjeljenja za Sjevernu Ameriku i imenovanju Mr. Emira Ramića za rukovodioca Odjeljenja. U prijedlogu za imenovanje Mr. Ramića ukazao sam, pored ostalog, na činjenicu da Mr. Emir Ramić više godina u američkom i kanadskom društvu lobira za istinu i pravdu o zločinima agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima. Također, Emir Ramić je saradnjom sa Kancelarijom bošnjačkog oficira za vezu ICTY-a u Hagu lobirao za nastavak rada ICTY-a sve dok se osumnjičeni ratni zločinci ne privedu i procesuiraju na sudu.

Iz razgovora i iskustva u saradnji sa Emirom Ramićem očigledno je da se radi o istinski opredijeljenom borcu za ljudsku i naučnu istinu, o svim žrtvama zločina bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, a naročito na organizovanju preživjelih žrtava genocida u Sjevernoj Americi i njihovom značajnijem povezivanju sa Bosnom i Hercegovinom. Na tom planu je ispoljio veliku izdržljivost, istrajnost i strpljivost. Ne podlegajući pod tegobama nasilno prognaničkog života, daleko od svoje domovine, ali sa idejom Bosne u srcu i duši, nastavio je nedvosmislenu opredijeljenost u borbi za drugačiju i pravedniju Bosnu i Hercegovinu, nego što je to sadašnja Dejtonska Bosna.

Emir je pisao: Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, bazirano na etno-teritorijalnim principima, je direktan rezultat genocida i kao takvo mora biti ukinuto. Ono se mora uskladiti sa uređenjem koje je postojalo prije započinjanja genocida, što uključuje i teritorijalno ustrojstvo Bosne i Hercegovine. Svi praktični efekti genocida se moraju poništiti, što uključuje i efektivan i samoodrživ povratak svih preživjelih žrtava genocida u svoje prijeratne domove uz garantovanje ekonomskih, političkih, bezbjedonosnih i kulturnih prava povratnicima. Bosna i Hercegovina mora povratiti karakter istinske multietničke države na svakom dijelu svoje teritorije, status koji je imala do započinjanja projekta genocida koji je rezultirao stvaranjem etničko-čistih teritorijalnih cjelina.

Potomci žrtava genocida, preživjele žrtve genocida, kao i država Bosna i Hercegovina, moraju biti obeštećeni u materijalnom smislu, kako bi se omogućilo ispunjavanje primarnih obaveza iz gornjih navoda. Bosna i Hercegovina mora donijeti zakon o zabrani negiranja genocida, te osigurati najstrožiju i najširu primjenu tog zakona. Politički predstavnici Bosne i Hercegovine moraju insistirati i istrajati na zahtjevima da Srbija i Crna Gora prihvate punu pravnu, političku, materijalnu i moralnu odgovornost za genocid, te da se obavežu da će u potpunosti podržavati i pomagati poništavanje efekata genocida i sprječavati bilo kakve buduće pokušaje za ponavljanje genocida u Bosni Hercegovini.

Emir je branio čast Bošnjaka svojim perom u vremenu kada sile zla nisu prestale atakovati na Bosnu i Hercegovinu i njen najbrojniji narod. On je jedan od svijetlijih primjera koji ukazuje na mogućnost da Bošnjaci mogu imati bolju i sretniju budućnost samo ako budu jedinstveniji i dosljedniji u borbi za opstanak naroda i države.

Emir je u dijelu svijeta koji mnogi smatraju najrazvijenijim otvoreno i javno digao bošnjački glas istine o genocidu, tražeći pravdu prema zločincima. Pokušao je Bošnjake motivirati da se okrenu vlastitoj tradiciji i originalnosti, koja zagovara put sredine, umjerenosti i solidarnosti. Neumorno je ukazivao na opasnost i njene posljedice kojima su Bošnjaci i dan danas izloženi. Posebno je isticao da Bošnjaci u Sjevernoj Americi iz sjevernoameričkih društava trebaju uzeti ono što će ih činiti jačim i organizovanijim, uz njegovanje pozitivnih običaja, dobrih navika, kulture i tradicije bošnjačkog naroda.

Vijesti: