Podrške plemenitih

Pet godina od osnivanja i uspješnoh djelovanja na polju izučavanja i dokazivanja agresije na R BiH i genocida nad Bošnjacima

Pet godina od osnivanja i uspješnoh djelovanja na polju izučavanja i dokazivanja agresije na R BiH i genocida nad Bošnjacima

INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA KANADA

Autor: Elmedina Muftić

 

Od postanka civilizacije i spuštanja čovjeka na Zemlju, kao Božijeg namjesnika na njoj, odnosno od početka širenja ljudske vrste javila se neobjašnjiva potreba za ubijanjem odnosno uništenjem čovjeka od strane iste vrste. Čovječanstvo u svojoj historiji bilježni veliki broj genocida. Kako se razvijalo ljudsko društvo, tako su porodice uništavale druge porodice, plemena druga plemena i na kraju su narodi uništavali druge narode. Potreba za uništenjem živog naroda, dokaza njegove kulture i historije naziva se genocid.

 

Bošnjaci su narod nad kojim je počinjeno jedanaest genocida. Jedanaest puta je pokušano da se jedan živi narod uništi zajedno sa materijalnim dokazima njegovog postojanja. Teško je pronaći narod nad kojim se učinilo toliko zla i koji je toliko puta pokušan biti uništen kao što je bošnjački narod, unatoč tolikom broju genocida, u kojima je ubijen veliki broj ljudi, zatrti tragovi življenja i postojanja, o ovome se nije učilo, nisu se pravile studije, nije se izučavao fenomen zvani "Genocid na Bošnjacima". Stoljećima se sistematski i vrlo mudro od strane kreatora genocida zataškavala istina, negirao genocid i što je najgore ubijalo se pravo na pamćenje. Bošnjaci kroz razne društvene sisteme morali su svoje koljače da prihvataju za "prijatelje", da zločince gledaju kako im u školama djecu pogrešnoj historiji uče. Jedini smo narod na Zemlji koji je morao napamet učiti genocidne stihove Njegoša koji su kolijevka zla i temelj genocida nad Bošnjacima. Mnogi bi se zapitali kako je moguće da se dogodi jedanaest genocida, a odgovor je sasvim jednostavan i leži u nemanju institucije koja čuva pravo žrtve, koja govori istinu, koja izučava uzrok i povod genocida, i na kraju koja se bavi suštinom, a to je žrtvi dati pravo žrtve, a zločinca pokazati kao takvog i time u korjenu sasjeći novi plan za sistematsko uništenje autohtonog naroda.

 

Po završetku posljednje srpsko-crnogorske i hrvatske agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima bilo je nedopustivo da se još jednom predamo zaboravu i da ponovimo istu grešku jer naši neprijatelji ne miruju na koliko umiljato izgledali. Poučeni historijskim činjenicama, stravičnim zločinima koji su izvršeni u periodu 1992.-1995.godina na području BiH kojima su bili izloženi Bošnjaci, genocidnoj namjeri agresora i domaćeg srpskog i hrvatskog stanovništa, prije pet godina osnovan je Institut za istraživanje genocida Kanada na čijem čelu se nalazi prof. Emir Ramić. O značaju ovog instituta bi se moglo u nedogled pisati, jer njegova uloga je nemjerljiva i vrijednost neprocjenjiva. Za pet godina svog postojanja IGK i članovi ekspertnog tima učinili su više na pronicanju istine i predočavanju činjenica u dokazivanju genocidnih namjera, kao i uključivanju svjetskih ličnosti u istraživanje i izučavanje genocida, negó brojne državne institucije BiH. Eminentna imena svjetske društvene i političke scene su članovi instituta i svojim djelovanjem čine da se glas o genocidu u BiH i svim drugim zemljama u svijetu prenese izvan granica u kojima je genocid počinjen i time se upozna svjetska javnost sa istinom i suoči sa problemom koji je na pragu 21. stoljeća uzeo maha i prijetio da preraste u globalni problem, ma koliko svijet to smatrao balkanskim sindromom. Spremnosti jednog naroda da uništi drugi narod zbog različitosti koja bi trebala da znači bogatstvo, a ne povod za uništenje je probelm svjetske razine pred kojim je nemoguće žmiriti, još manje ne pridavati mu važnost.

 

Svojim djelovanjem IGK je putem naučnih istraživanja došao do istinitih saznanja koje prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao brojnim lažima, falsifikatima i falisifikatorima historije, te uticao na svijest, ponašanje, iskaze i djelovanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. U širokom dijapazonu uspjeha koji je od svog osnivanja do danas poučio IGK od velikog značaja je istaknuti slijedeće fakte: pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH, genocid u BiH se izučava u kanadskim školama, poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je usvojio Rezoluciju o genocidu u BiH, pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH - Bill -C - 533, (Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom), pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida, poziv Darku Trifunoviću negatoru genocida u BiH da učestvuje na Evropskom kongresu policije je povučen i njegovo učešće je otkazano, Srđi Trifkoviću negatoru genocida u BiH i propagatoru antimulimanske kampanje, zabranjen ulaz u Kanadu, podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Parlamentu Kanade, organizovana stalna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava, genocid u Sarajevu prezentiran Kanađanima i kanadskim univerzitetima, podržan projekat spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru, otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida, Kanadska vlada je podržala obilježavanje Dana bijelih traka u Kanadi. IGK je bio inicijator mnogih važnih dokumenata. IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Posebno ističemo saradnji sa Međunarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom "Svijet bez genocida", Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bosansko američkim savjetodavnim vijećem i drugim. Od pojedinaca posebno ističem saradnju sa svjetskim autoritetima u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda: Francis Anthony Boyle, David Pettigrew, Marko Attila Hoare, Tilman Zülch, Florence Hartmann, Ron Haviv, John L. Esposito i drugi...

 

Gospodar nam podari riječ, obdari nas mogućnošću govora da bi smo mogli stati u odbranu istine i zaštitu pravde. Vrijeme u koje živimo vrijeme je šutnje kao modela življenja. Šutiti je dozvoljeno samo onda kad nemamo šta pametno za reći, ali je nedopustivo šutiti kad je napadnuta istina i ugožena pravda. Govor je odraz slobode, sloboda se nikad nije branila štunjom kao vidmo odobravanja, sloboda se brani borbom i zalaganjem. Bošnjaci ne smiju šutiti o genocidu, ne smijemo biti pospani u vremenu opšte budnosti onih koji nam žele uništenje. Istina može biti sakrivena, a laž može biti vidljiva, ali će istina uvijek biti istina, a laž će biti laž. Istina je dokaziva jer je postojana, laž se dokazati ne može zbog svoje nepostojanosti. IGK je dokaz da kad se istina brani riječi i djela ponestati ne može. Dok se zločinci brane lažima mi ćemo ih tući istinom. Naš jedini siguran put je u svakom segmentu društvenog djelovanja podastrijeti činjenice koje upućuju na genocid. Najbolji primjer takvog djelovanja imamo u Institutu za pručavanje genocida Kanada.

Vijesti: