Podrške plemenitih

Iz LEKSIKONA ZNAMENITIH BOŠNJAKA autora dr. Nazifa Veledara: Emir Ramic (Prijedor), akademik,


Iz LEKSIKONA ZNAMENITIH BOŠNJAKA autora dr. Nazifa Veledara:
Emir Ramic (Prijedor, ?), akademik, univerzitetski profesor, doktor nauka, naučnik, istraživač, slobodni intelektualac, mislilac, borac za slobode, ljudska prava, ljudsko dostojanstvo i ljudsku i društvenu istinu i pravdu, član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (Institute for Research of Genocide Canada - IGC).
Rođen je u Prijedoru. Godine 2006. izabran je za predsjednika UO KBSA (Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike). Za zasluge, KBSA mu je dodijelio nagradu 25. decembra 2008. godine, na Manifestaciji u Chicagu, za bošnjački patriotizam i doprinos u afirmaciji Bošnjaka, kroz promociju, afirmaciju i efektivnu legalizaciju imena Bošnjak i bosanskoga jezika u službenim aktima SAD, Kanade i diljem svijeta.
Direktor je Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGC). Prezentirao je genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995. godine kanadskim univerzitetima. Na brojnim simpozijima, kongresima, raznim naučnim i drugim skupovima (na području Sjeverne Amerike, Evrope i Australije) prezentirao je fundamentalna empirijska naučna istraživanja iz oblasti genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, posebno genocid u Srebrenici i genocid u Prijedoru. Na prestižnim univerzitetima u svijetu održao je više predavanja. Objavio je zapažene radove u sredstvima javnog informiranja. Svojim naučno-istraživačkim radom derogirao je „rezultate“ kvaziistraživanja genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i kvaziistraživače.
Zahvaljujući njegovom zalaganju i naučno-istraživačkom radu Kanadski parlament je jednoglasno usvijio prvu, a kasnije i drugu Rezoluciju o genocidu nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995. godine, čime je akademik prof. dr. Emir Ramić ojačao impulsivnu energiju Majki Srebrenice u njihovim pravednim nastojanjima da dođu do istine i pravde. Njegova je zasluga da postoji stalna postavka o genocidu nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995. godine u Kanadskom muzeju za ljudska prava, i da se genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini izučava u školama u Kanadi. Jedan je od osnivača Kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Kanadskom Parlamentu. Učestvovao je u projektu izgradnje spomen obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u gradu Windsoru (Kanada), prvom spomeniku takve vrste u dijaspori. Svojim naučno-istraživačkim djelima doprinio je da Vlada Kanade podrži Međunarodni dan bijelih traka. Između ostalog, razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zločina kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u Bosni i Hercegovini.
Akademik prof. dr. Ramić i Institut za istraživanje genocida Kanada (IGC) su usporili i zaustavili promociju četničkog pokreta Darka Trifunovića na račun bošnjačke žrtve, i demaskirali četnički pokret u Kanadi. Institut za istraživanje genocida Kanada (IGC) je reducirao prostor lažima, historijskim falsifikatima i revizionistima povijesti Bosne i Hercegovine.
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGC) je jasno i glasno osudio, sve slučajeve, da se presuđenim ratnim zločincima, nakon presude kao i nakon odsluženja kazne, odaju priznanja i da se oni slave i veličaju kao nacionalni heroji, u čemu, ne tako rijetko, učestvuju srpska i hrvatska politička, vjerska, akademska i kulturna „elita“, u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i dijaspori.
Međutim, akademiku Ramiću i Institutu za istraživanje genocida Kanada (IGC) se kontinuirano prijeti, telefonom i na društvenim mrežama. Iza tih prijetnji i napada stoji udružena antibosanska koalicija sastavljena od negatora agresije, zločina i genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995. godine, odnosno negatora države Bosne i Hercegovine. Cilj tih napada i prijetnji udružene antibosanske koalicije, koja je naročito aktivna u Sjevernoj Americi, je pokušaj da se promijene povijesne činjenice o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane Srbije, Hrvatske i Crne Gore, zločinima i genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995. godine, koji je, nažalost, lokaliziran na Srebrenicu od strane Haškog tribunala. U konačnici, cilj im je lobiranje kod američkog i kanadskog političkog, akademskog i kulturnog establišmenta za podjelu države Bosne i Hercegovine.
No, međutim akademik prof. dr. Emir Ramić i Institut za istraživanje genocida Kanada (IGC) se ne mogu zastrašiti. Institut za istraživanje genocida Kanada (IGC) sa svojim internacionalnim timom, od više od 300 eminentnih istraživača, akademika i boraca za ljudska prava i slobode, nastavlja svoj rad.
Kulturu pamćenja (koja nije baš odlika Bošnjaka, op.a.) treba promišljati u svijetlu nauke i istraživanja, jer borba, protiv revizionista povijesti, negatora zločina i genocida, i glorifikacije zločina i zločinaca, nije moguća samo emocijama.
Akademik prof. dr. Emir Ramić i cijeli slobodoumni svijet tvrde, da je presuđeni genocid u Srebrenici pravni osnov za osporavanja Republike Srpske (rs). Akademik Ramić je konstatirao „da je Presuda za genocid u Srebrenici dovoljan pravni osnov za ukidanje bosanskohercegovačkog entiteta rs. Pravosnažnom presudom od 26. februara 2007. godine Internacionalni sud pravde u Haagu je sudskom formulacijom da su vojska i policija rs osmislile i izvršile genocid u Srebrenici otvorio legitimnu i legalnu mogućnost potpunog pravnog osporavanja entiteta rs.“
Akademik Ramić je istakao i to „da svaki međunarodni ugovor podliježe osporavanju i poništenju ako postoje pravni razlozi za to, a oni su sadržani u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora od 1969. godine koja kodificira postojeće običajno međunarodno pravo koje se odnosi na međunarodne ugovore i po kojoj sudi najveći sud na našoj planeti Internacionalni sud pravde u Haagu.“
Akademik Ramić je naglasio „da je ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općega međunarodnog prava kakva je norma IUS COENS sadržana u članu 53. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora koja u tumačenju njene sadržine na prvom mjestu ima zabranu genocida.“
Akademik prof. dr. Emir Ramić član je Međunarodne asocijacije istraživača genocida, Komiteta memorilanog muzeja holokausta SAD i Kanade, Kandskog muzeja za ljudska prava, Asocijacije “Svijet bez genocida”, Udruženja za ugružene narode, i mnogih drugih organizacija za zaštitu ljudskih prava i sloboda širom svijeta.
Dobitnik je više nagrada i priznanja: Posebne Plakete Kanadskog parlamenta za doprinos nauci o genocidu i zaštiti ljudskih prava i sloboda, Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu, za posebne zasluge na planu naučnog istraživanja i prezentiranja rezultata naučnih istraživanja o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, u Kanadi; Velike plakete Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Velike Plakete Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Velike plakete kanadske bosanskohercegovačke zajednice. Dobitnik je nagrade "Ćamil-ef. Avdić" za 2019. godinu. Nagrada "Ćamil-ef. Avdić" je naveća nagrada koju dodjeljuje Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike (IZBSA) pravnim ili fizičkim licima za životno djelo i izuzetan doprinos vjerskom životu, radu i djelovanju Bošnjaka koji su svojim radom i odnosom prema radu doprinijeli ugledu Islama i Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike, kao i za izuzetan doprinos pisanoj riječi, obrazovnoj i općoj afirmaciji Bošnjaka, te intelektualnom i materijalnom angažmanu za vjeru Islam, Bošnjake i društvo.
Reisul-ulema dr. Husein-efendija Kavazović uručio je posebno priznanje akademiku prof. dr. Emiru Ramiću, direktoru Instituta za istraživanje genocida u Kanadi (IGC), za širenje istine o genocidu počinjenom nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992 - 1995. godine od strane Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Po obimu i naučnoj vrijednosti on je svojim radovima ostvario značajne naučne rezultate iz oblasti savremene nauke o genocidu. Ukupnim naučnim i društvenim angažmanom za akademika prof. dr. Emira Ramića može se reći da je jedan od velikih istinskih boraca za slobode, ljudska prava, ljudsko dostojanstvo i ljudsku i društvenu istinu i pravdu. Kao istraživač genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, istovremeno je i svjedok najdramatičnijih i najtežih događaja u historiji zemlje i države Bosne i Hercegovine na kraju XX stoljeća, i žrtva genocida. Kod akademika Ramića je prisutna integracija i prožimanje bogatog istraživačkog iskustva i osjećanja bola i tuge za žrtve genocida, koji ga snažno inspirišu, podstiču i hrabre da nepokolebljivo, istrajno, odvažno i sa potpunim odsustvom mržnje, primjenom naučne metodologije, istražuje i istraži genocid, kao ljudsku sramotu i jednu od najvećih prijetnji savremenom svijetu, ljudskoj civilizaciji, kulturama i tradiciji naroda na planeti Zemlji.

Vijesti: