EMIR RAMIĆ U SJENI KBSA ILI KBSA U SJENI EMIRA RAMIĆA???

Autor: Zijad Bećirević

Profesor Emir Ramić je svojom pojavom i djelom označio svoje vrijeme i budućim generacijama Bosanaca/Bošnjaka široko trasirao puteve progresa, posebno na planu priznanja i emancipacije Bosne i Bošnjaštva.

Za šest godina svoga aktivnog rada u Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) mladi prijedorski profesor stvorio je aktivnu respektabilnu bošnjačku organizaciju multinacionalne, multietničke i multikulturalne orjentacije i obezbjedio joj pun kredibilitet u komunikaciji i interakciji na meÄ‘unarodnom planu, s domovinom - Bosnom i Hercegovinom i bosanskom dijasporom u svijetu. S Emirom na čelu KBSA postaje spremniji za sve izazove, nezavisniji i agresivniji u jasno istaknutim zahtjevima da se agresor na BiH 92-95. decidno odredi i kazni, revidira nepravedan Dejtonski mirovni sporazum, prognani vrate svojim domovima, a žrtve dobiju satisfakciju i obeštete.

Do Emirova dolaska za predsjednika UO KBSA 2006. godine, KBSA je više govorio sebi u njedra, nego auditorijumu koji je očekivao akciju u publici koja je pratila reakciju. Sa Emirom KBSA dobiva svoj čujan, daleko prodoran i upozoravajući GLAS, koji se sve jasnije, prepoznatljivije i učinkovitije čuje u SAD, Kanadi, domovini i bosansko-bošnjačkoj dijaspori širom svijeta. Liderskom umješnošÄ‡u, kroz intenzivnu akciju s grupom entuzijasta KBSA, Emir Ramić je ujedinio bošnjačku organizacionu strukturu začetu u Kanadi u Torontu s ojačalim bošnjačkim enklavama Chicaga, New Yorka, St. Louisa, Jacksonvilla i drugih, uspostavio njeno sjedište u SAD i dao joj internacionalni karakter, danas prepoznatljiv u čitavom svijetu. Time je KBSA postala krovna organizacija sjevernoameričkih Bošnjaka, ali isto tako vodič i zastupnik svih Bošnjaka dijaspore. Njegove liderske vizije ostaju okosnica strateških usmjerenja KBSA u kratkom i dugom roku. On se predstavio i afirmisao kao intelektualac, vjernik, političar i mislioc, koji je brže od mnogih shvatio "da smo u ratu koji ni izdatka nije završen, pogotovo nije dobiven, a sigurno nije izgubljen. "Vidio je sliku (kako reče ekonomista A. Matijević) i sve male (važne) detalje prepoznao u njoj."

Sigurno je da će KBSA dogledno vrijeme egzistirati po klišeu i šablonima profesora Emira Ramića, kao što će uvaženi Bošnjak Emir Ramić živjeti u sjeni KBSA, kome je srcem i dušom do nedavno pripadao. Sa Emirom je KBSA udario temelje zdanja u kojem se mogu naći svi pripadnici bošnjačkog naroda i multinacionalne Bosne. Njegova veličina i snaga je u meÄ‘usobnom prožimanju njega sa KBSA, što je KBSA dodatno osnažilo, a njega učvrstilo u uvjerenju da je na ispravnom putu. Notorna je istina da je u naponu svoga djelovanja, u žiži aktivnosti, Emir Ramić mogao na trenutke svojom pojavom zakloniti i zasjeniti KBSA, ali nikako s ciljem da se iznad njega izdigne i sebe populariše, već da ga kao njegova najisturenija i najdjelotvornija snaga učini još efikasnijim i uspješnijim. Emira Ramića nema više u liderskoj stolici KBSA, ali je njegovo djelo ostalo zauvjek ugraÄ‘eno u KBSA kao čvrsto vezivno tkivo, sa jedinstvenom neophodnom bazičnom supstancom, u kojoj će se sinhronizirati akcije i homogenizirati akteri, sposobni i svjesni svoje izvrsne uloge, s kojom će uspješno savlaÄ‘ivati prepreke i voditi naprijed u budućnost.

Svjež dokaz trajne aktivne interakcije KBSA i njegova vizionarskog lidera Emira Ramića je nagrada KBSA, koja mu je dodjeljena 25. decembra 2008. na Manifestaciji u Chicagu, povodom 65. godišnjice postojanja RBiH, za bošnjački patriotizam i nemjerljiv doprinos u afirmaciji Bošnjaštva.

Pored intenzivnog angažovanja na jačanju KBSA kao krovne organizacije sjevernoameričkih Bošnjaka, Emir se strateški fokusirao na reformisanju bošnjačke političke svijesti, stvaranjem optimalnih uslova za historijski proces njene dogradnje, zasnovane na principima demokratičnosti, pravde i slobode, što se prije svega reflektovalo kroz promociju, afirmaciju i oficijelnu legalizaciju imena Bošnjak i Bosanskog jezika u službenim aktima SAD, Kanade i širom svijeta, u svim njegovim historijskim i kulturnim aspektima.

Emir je znalački koristio elektronske medije, što mu je omogućilo uticati na vrijeme na svim mjestima gdje su se donosile važne odluke za BiH i njeno graÄ‘anstvo, posebno dijasporu. Kako slikovito reče g. Semir Đulić, raniji predsjednik KBSA, "Emir je od djeteta u povoju, koje mu je predato u pelenama, napravio Maratonca", i " spremno podbacio glavu gdje drugi ne bi ni nogu", komentarisao je prof. Taib ef. Pašanbegović. Za njegove neprocjenjive zasluge prijatelji njegovih neprijatelja prisilili su ga da stoji ispred zida, umjesto na pijadestalu, okićen lovorikama. Ali to je samo u prvom poglavlju biografskog romana o Emiru Ramiću, koji će dovršiti njegovi sljedbenici.

Za Emira se može sigurno reći da je postavio institucionalne temelje, odredio vrijednosti i etničke standarde, naznačio okvire dinamike, energičnosti i efikasnosti u provoÄ‘enju volje i interesa članstva, okupljenog oko KBSA. Emirova idejna podloga za budući nacionalni koncept (kreirana maja 2004), ostaje sačuvana kao vrijedna okosnica buduće nacionalne platforme Bošnjaka. Svojom energičnom neustrašivom odlučnošÄ‡u Emir je usporio i zaustavio promociju i rekonvalenscenciju četničkog pokreta Darka Trifunovića na račun bošnjačke žrtve, demaskirao srpski četnički pokret Kanade i informativnim pojašnjenjem b-h realnosti preusmjerio naklonjenost kanadskih vlasti četničkoj kamufliranoj bratiji; Rezolucijom o genocidu u Srebrenici ojačao impulsivnu energiju pokreta srebreničkih majki da istraju u svojim pravednim nastojanjima; bosanskom jeziku u Americi, Kanadi i svijetu obezbjedio priznanje, verifikaciju i status; raskrinkao silovatelja bošnjački h djevojaka i majki - kanadskog generala Mekenzija, te osujetio brojne destruktivne pokušaje protiv bošnjačkih instituta, instanci, organizatora i nosioca akcije. Saopštenja KBSA pisana Emirovim stilom, snagom i logikom u vezi promjene bosanskog Ustava, reforme b-h policije, te Deklaracija povodom presude MeÄ‘unarodnog suda u Hagu (februara 2007.) imale su snažan odjek, efekat i nesumnjiv domet.

Poseban aspekt Emirova djelovanja bilo je uspostavljanje ekonomskih puteva izmeÄ‘u dijaspore i domovine. U tom cilju Emir je zagovarao i podsticao osnivanje bošnjačkih biznis klubova, zadruga i banaka, organizovao promocije bošnjačkih vrijednosti, te dovodio istaknute akademike, diplomate, novinare i pisce, s ciljem da se ojača meÄ‘usobna saradnja s domovinom, a ljudima dijaspore, posebno mladima, prezentiraju aktuelna viÄ‘enja i dadnu podsticaji "iz prve ruke".

Da bi mogli pravilnije ocjeniti vrijednost i ulogu Emira Ramića u procesu emancipacije Bošnjaštva na tlu Sjeverne Amerike i šire, potrebno je makar letimično vidjeti šta o njemu misle i govore bošnjački graÄ‘ani, intelektualci, novinari, akademici, šta o njemu misli bosanska raja.

"Emir je uradio sam više nego svi predsjednici KBSA do sada zajedno" tvrdi g. Ahmet Kadić. Izveo je KBSA iz anonimnosti i dao joj legitimitet" riječi su prof. dr. Ferida Muhića. Za novinara i publicistu Bedrudina Gušića "Emir je bošnjački "don Kihot", koji se godinama, neustrašivo i viteški hrabro, (onako kako samo Krajišnici znaju), i nadasve intelektualno, borio s vjetrenjačama."

"Emire, budite ponosni na sebe" podstiče ga Senada Telalović, bivša predsjednica SSDBiH.

"Njegovo djelovanje je imalo strategiju, jasnoću i efikasnost" komentar je Amira Ahmića, bošnjačkog oficira za vezu na MeÄ‘unarodnom krivičnom tribunalu u Hagu.

Naravno, nije Emir radio sam i nije nezamjenjiv, ali je malo ljudi danas spremno u društveni projekat uložiti svoje umijeće, sebe i svoju porodicu, ne očekujući pri tome nikakvu nagradu. On je zaista veliki Bošnjak- gazija Bosne! "On je - kako reče bosanski novinar/ književnik i publicista Fatmir Alispahić- intelektualni aktivizam, svjetionik akademskog liderstva kod Bošnjaka" ili kako reče novinar J. Halkić " Emir je naš svjetionik na uzburkanom moru asimilacija, kojim naša dijaspora pluta".

Logično je bilo očekivati da će agresivni srpski nacionalizam, nakon blaćenja legendarnog Alije Izetbegovića, i rušenja bošnjačkih legendi Nasera Orića, Atifa Dudakovića, Mehmeda Alagića, Rasima Delića... destruktivno i razorno nasrnuti na bosanske i bošnjačke entuzijaste tipa Emira Ramića, Namika Alimajstorovića... koji su se usudili nastaviti trasirati put osloboÄ‘enja i emancipacije bošnjačkog naroda, oživotvorenjem njegove multietničke koncepcije. Marljivim mobilizatorskim djelovanjem objedinili su kritičnu masu bošnjačke akcije, internacionalizirali je, odredili joj strategiju, i profilirali joj cilj i smisao. Domet Emira Ramića je izuzetan. Svi posmatrači promjena u organizacionoj strukturi bosansko-bošnjačke dijaspore slažu se u jednom, da je KBSA tek sa Emirom Ramićem postala strateški značajna organizaciona struktura na koju se moralo računati prilikom rješavanja svih važnih političkih pitanja iz domena unutarnje i vanjske politike BiH, pa i mnogo šire.

Emirova veličina nije u neprikosnovenom autoritetu. On je bio i ostao miran, tih, u govoru uzdržan, a na peru brz i oštar; uvijek spreman za sučeljavanje mišljenja, za zdrav kompromis. Emirova koncepcija je skoro uvijek ( u 95% slučajeva) zasnivana na mišljenju kritične mase nosioca bošnjačke aktivnosti, usklaÄ‘ivanja s kritičkom ocjenom bošnjačkih lidera, a potom ugraÄ‘ivana u strategiju, stavove i dokumente, od kojih je Emirovom rukom ispisano njih preko 2.000, a mnogi su rezultat i proizvod njegovih iscrpnih kvalifikovanih naučnih istraživanja. Emir je govorio uvijek direktno, sistematično, argumentovano, a isto tako je i pisao. Postao je ličnost koju poštuju prijatelji, a respektuju neprijatelji. U osnovi, Emir nije imao neprijatelja. Imala ih je i ima njegova Bosna i Bošnjaci.

Visoko ga uvažava i cijeni bošnjačka dijaspora širom svijeta, skidaju mu kapu u BiH, a neprijatelji Bosne u njemu vide jednu od glavnih prepreka njihovim destruktivnim planovima, usmjerenim protiv države i naroda BiH. Ono što su neprijatelji BiH zabilježili o Emiru Ramiću ostaje pohranjeno tajnim arhivima srpskih službi bezbjednosti, zajedno s policijskim dosjeima naših očeva i djedova. Malo je velikih ljudi kojima je pijetet tako vjerno i argumentovano, kao u horu, potvrdilo i odalo više stotina Bosanaca i Bošnjaka najeminentnijih bosanskih, bošnjačkih i inostranih intelektualaca, onih iz naroda. O Emiru s visokim respektom i uvažavanjem govore najistaknutiji prijatelji Bošnjaka, BiH, istine i pravde. Svi oni i mnogi čija imena nisu ovdje spomenuta, o Emiru govore samo u superlativu. Neka je sretan čovjek, kome su tako eminentne osobe d ale tako visoke ocjene i priznanja. Njihove komentare znalački rezimira urednik "Naše Bosne" g. Dževad Kurić riječima: "Bosanski ljudi treba da budu ponosni da imaju takvu ljudsku gromadu meÄ‘u sobom".

Naravno svaki segment Emirove patriotske borbe mogao je uzdrmati "crne duše" i udružiti ih u njihovim zlobnim nakanama. Po takvoj analogiji Emir je mogao biti srušen ne samo da se zaustavi i parališe KBSA (što je bez sumnje bio jedan od udarnih imperativa ), već da se spriječi identifikacija i potvrda genocida počinjenog 92. u Prijedoru, s kojom bi pala kompletna zavjerenička koncepcija meÄ‘unarodne zajednice, po kojoj se ratu u BiH odreÄ‘uje graÄ‘anski karakter. Naravno, kao posljedica toga pala bi i presuda MeÄ‘unarodnog suda u Hagu o agresiji i genocidu u BiH, kojom žrtve agresije - država i narod B-H nisu dobili ni obeštećenje niti adekvatnu satisfakciju. Mada Emir Ramić, roÄ‘eni Prijedorčanin, koji na sebi i u sebi nosi teške rane prijedorskog genocida, nije nikad u svojoj političkoj strategiji stradanje Prijedorčana nadredio drugim tragičnim dogaÄ‘ajima (što je mogao učiniti kao lider KBSA), već je sistemski nastojao dogaÄ‘aje u Prijedoru tokom 92.(92-95.) dovesti u puni kontest tužbe protiv SFRJ, što bi na kraju rezultiralo punom satisfakcijom za Bosnu i njen narod. To su neprijatelji B-H mogli osjetiti i nastoje osujetiti.

Mit o Emiru Ramiću nije riješen njegovim napuštanjem liderske pozicije. U eteru ostaje suštinsko pitanje, koje čeka odgovor - Zašto je srušen Emir Ramić? Uvjerljivo je dokazano da nije uzrok u uzurpiranju prava, razmimoilaženju mišljenja i konfrontaciji. Postoje odgovori, ali i zagonetke. Za neke je to nepodudarnost stavova KBSA sa mišljenjem i stavovima nekih imama s jakim pozicijama u IABNE. Drugi misle da Emir na čelu KBSA ne odgovara svjetskim moćnicima koji odlučuju o sudbini svijeta.

Po mom dubokom uvjerenju, Emir je žrtva smišljene neprijateljske diverzije, izvršene u saradnji sa saradnicima iz bošnjačkih redova, koji su se polakomili za obećanjima i izdajnički vragu prodali "svoje duše".

Vrijeme će najbolje pokazati ko je bio Emir Ramić. Njegovi savremenici su to već rekli. Svi koji doÄ‘u nakon njega moraće ga se sjetiti i pomenuti s divljenjem. Samo zajednička energija mozgova, koji danas djeluju u KBSA i koji će kasnije djelovati, može reprodukovati optimalan potencijal za intelektualne vrijednosti, potreban vizionarskim klišeima, koje je za krovnu organizaciju sjevernoameričkih Bošnjaka znalački kreirao mladi prijedorski profesor. S pravom se može vjerovati da će KBSA ili neka druga eminentna bošnjačka organizacija, u cilju stimulisanja mladih za zajedničku intelektualnu akciju, kao dostižno priznanje najboljima uvesti godišnju nagradu za "Bošnjački patriotizam i entuzijazam" i nazvati je i "Nagrada Emir Ramić".

Životna je istina da će Emir Ramić nošen vlastitim entuzijazmom i bošnjačkim patriotizmom i dalje aktivno djelovati u sjeni i pod impresijom KBSA, kao što će KBSA dugo, veoma dugo egzistirati i prosperirati po klišeima i modelu koji joj je instalirao prijedorski profesor Emir Ramić, kao trajnu prosperitetnu osnovu za dalje efikasno djelovanje.

Moja je želja ovim tekstom zahvaliti KBSA na strateškoj mudrosti, g. Ramiću na nesebičnom doprinosu, a BIH i njenom narodu još jednom predstaviti koliko dobra može učiniti jedna dobra duša, a koliko zla jedna loša.