Promocije

Za knjigu BANU

Akademik Emir Ramić

Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

Živimo u vremenu sve većeg kršenja ljudskih sloboda i prava, s težnjom ne samo da se one urede i normiraju brojnim i raznovrsnim zakonima, već je evidentno i sve prisutnije njihovo raznovremeno i raznomjesno kršenje na najbrutalniji način u brojnim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Iz ovoga je više nego jasno da su izvori i subjekti, kako ugrožavanja, tako i ugroženih, sve viši i raznovrsniji, što se vezuje za ostvarivanje osnovnih ljudskih, civilizacijskih i kulturnih potreba, kao što su potrebe za identifikacijom, pripadanjem i zaštitom od ugrožavanja, što se manifestuje kao univerzalni ljudski i društveni problem, koji je, ne samo društveno, već i naučno značajan. Rješavanje navedenih problema u savremenom svijetu nije moguće bez valjanih naučnih istraživanja, koja svojim rezultatima obezbjeđuju značajan, validan i pouzdan naučno-saznajni osnov za pristupanje rješavanju navedenih problema, organizovanju raznovrsnih društvenih akcija, ali i prognostiku tendencije kretanja društvenih procesa koji bi se drukčije usmjeravali, kako bi se negativne tendencije po obimu rasprostranjenosti sadržaja i intenzitetu značajnije smanjile. Na prostoru Sjeverne Amerike, prema raspoloživim procjenama, boravi približno pola miliona ljudi, od toga više od 30 hiljada u Kanadi, porijeklom sa prostora Bosne i Hercegovine, prisilno protjeranih za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1991.-1995. i isti su žrtve brojnih i raznovrsnih oblika zločina protiv čovječnosti i meñunarodnog prava, posebno žrtve genocida iz reda Bošnjaka. To je za Bosnu i Hercegovinu ogroman ljudski potencijal koji iznosi oko 10% ukupne populacije stanovništva u Bosni i Hercegovini. Neophodno je predmetnim istraživanjima obuhvatiti i prinudno iseljenu populaciju iz Bosne i Hercegovine, koja sada živi na prostoru Kanade. Rezultatima naučnih istraživanja, do kojih će se doći kroz naučnu proceduru, primjenom odgovarajućih metoda naučnog saznanja i naučnog istraživanja obezbjeñuje se pouzdano i istinito naučno saznanje koje će, na odgovarajući način, biti saopšteno naučnoj, političkoj i opštoj javnosti, odnosno javnom mnjenju o događanjima, i izvršenim zločinima protiv čovječnosti i meñunarodnog prava u Republici Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća nad stanovništvom svih naroda, a posebno Bošnjaka.

Kao direktor ugledne naučno istraživačke institucije, Instituta za istraživanje genocida, Kanada akademik Emir Ramić razotkrio je i svijetu pokazao razmjere zločina agresije i genocida na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ideja za osnivanje Instituta za istraživanje genocida, Kanada  je proizvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura pamćenja.  Ta kultura pamćenja podrazumjeva da se o največim zločinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama.

Istražujući genocid Instituta za istraživanje genocida, Kanada kao samostalna naučno istraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida.

Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. Institut za istraživanje genocida, Kanada nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću Institut za istraživanje genocida, Kanada dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. Institut za istraživanje genocida, Kanada je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.


Kao direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada, akademik Emir Ramić je posebno angažovan na:

1. Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.

2. Genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi.

3. Poslije intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH.

4. Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.

5. Pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida. {Ljiljana Bulatović-Medić, Milivoje Ivanišević, Michael Parenti, Diane Johnstone, Kate Hudson, Marco Van Hees, Aleksandar Gavrilović, Stefan Karganović, James Byron Bissett, Michaela Averkoa, Edward Herman, Srđa Trifković, James Jatras, Nebojša Malić, David Binder, Julija Gorin, Jared Israel, George Bogdanich, Darko Trifunović, Alexandros Lykourezos, Thomas Deichmann, Peter Brock, Jurgen Elsasser, Noam Chomsky, Edward S. Herman, Nebojša Malić, James Luko}.

6. Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.

7. Organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipeku.

8. Genocid u BiH prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.

9. Učešće u projekatu izgradnje spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.

10. Iniciranje projekta kojim je Kanadska vlada podržala obilježavanje Svijetskog dana bijelih traka u Kanadi.

11. Angažovanje u procesu u kome je Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajučim imenom Bosanski čovjek.

12. Dan nezavisnosti BiH, Dan državnosti BiH, Svijetski dan bijelih traka i 11 juli Dan genocida u Srebrenici se u nekoliko gradova Kanade redovno obilježavaju.

13. Ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida.

Vijesti: