Recenzije

Recenzija za knjigu

Recenzija za knjigu "Bosanski dan D ili Slučaj Dobrovoljačka", autora Avde Huseinovića

Najnovija knjiga jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih autora Avde Huseinovića "Bosanski dan D ili Slučaj Dobrovoljačka" predstavlja vjerovatno najznačajniji naučno fundiran dokument o ovoj temi u historiji savremene Bosne i Hercegovine. Jedinstvena je to knjiga, koncentrisana na istraživanje slučaja Dobrovoljačka, utemeljena na rigoroznoj primjeni naučno istraživačke metodologije i realizirana uz beskompromisno poštovanje zahtjeva  faktografske dokumentacije svake sekvence slučaja Dobrovoljačka. Sa priloženim spiskom naučno istraživačkih podataka, prikupljenim uz nadljudske napore i ogromne rizike autora, ova knjiga je bez presedana u praksi bosanskohercegovačke nauke. Istraživanja sabrana u ovoj monumentalnoj studiji i izložena na preko 350 stranica, čine od nje djelo epohalnog značaja, nezaobilaznu naučnu referencu  i politički argument najveće važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih graÄ‘ana. Ova kapitalna knjiga predstavlja rezultat višedecenijskog i sistematskog naučno-istraživačkog rada Avde Huseinovića, koji se afirmisano kao vodeći istraživač i autor poznat po izuzetno krupnim rezultatima u području istraživanja zločina protiv čovječnosti i  meÄ‘unardonog prava. Njegov neumorni rad  do sada je već krunisanim djelima koja po svojoj važnosti spadaju u sam vrh naučne, posebno filmske misli i relevantnosti.  

Knjiga "Bosanski dan D ili Slučaj Dobrovoljačka" napisana sa ciljem širenja istine o agresiji na meÄ‘unarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu i zločinu genocida nad Bošnjacima nosi dvije znamenitosti: prvo, knjiga je kapitalno svjedočanstvo o drugom maju 1992. kao jednom od najsudbonosnijih dana za opstanak i postojanje Bosne i Hercegovine, te kao takav mora biti zabilježen u historiji; drugo, knjiga je paradigma koja ukazuje kako je moguće o zločinu sačiniti svjedočanstvo koje će istovremeno biti i vrijedan dokument i čitljivo štivo, što bi morala biti stilistička karateristika svih tekstova namijenjenih memorisanju velikosrpskih zločina. Zato knjiga Avde Huseinovića kao dokumentovan prilog kulturi sjećanja ima veliku historijsko-dokumentarnu i pravno-viktimološku vrijednost za dokazivanje istine o slučaju Dobrovoljačka, jer objektivno i trezveno svjedoći o tom slučaju. Knjiga  je dragocjeni zbornik vrijednih, izvornih svjedočenja, koja rječito govore o težini ljudske drame koja se tog datuma odigravala pred očima meÄ‘unarodne zajednice u Sarajevu. 


Opsada grada Sarajeva, kao i agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima, čine suštinu zajedničkog zločinačkog poduhvata Srbije i Crne Gore, odnosno Savezne republike Jugoslavije, njenih državnih, vojnih i policijskih rukovodstava, te petokolonaša, kolaboracionista i plaćenika iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Namjera tog zločinačkog čina imala je za cilj osvajanje, podjelu i uništenje Republike Bosne i Hercegovine kao države i uništenje Bošnjaka, nacionalne, etničke i vjerske grupe kao takve. Svi relevantni izvori potvrÄ‘uju da je prije izvoÄ‘enja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i izvršenja genocida nad Bošnjacima postojala dobro osmišljena namjera za izvršenje tih i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava.

Jedan od "strateških ciljeva srpskog naroda" bila je podjela Sarajeva na "srpski i muslimanski", a potom uspostavljanje na oba dijela "efektivne državne vlasti" (velikosrpske države). Naime, "Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine" je, u skladu s naredbama rukovodstva Velikosrpskog pokreta, tajnim dogovorom izmeÄ‘u Miloševića i TuÄ‘mana o podjeli i uništenju Bosne i Hercegovine (26. mart 1991) i sporazumom o razganičenju teritorija izmeÄ‘u Radovana Karadžića i Mate Bobana ( u Gracu, krajem aprila, odnosno 6. maja 1992), 12. maja 1992, na 16. zasjedanju u Banjoj Luci, donijela (na zatvorenoj sjednici) Odluku o strateškim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Tada je taj kolaboracionistički organ velikosrpskog agresora otvoreno objavio zločinačke planove o zauzimanju Bosne i Hercegovine i posebno Sarajeva.  Pošto je plan JNA o brzom zauzimanju Srajeva već na samom početku doživio vojni neuspjeh, rukovodstvo JNA odlučilo je poduzeti odlučujući udar na zauzimanju i ovladavanju državnih institucija Republike Bosne i Hercegovine. Nakon žestoke artiljerijske vatre po Sarajevu, 2. maja 1992, kada su ubijeni i ranjeni brojni civili, uključujući i djecu, žene i starce, i uništeni mnogi civilni objekti, jedinice JNA s tenkovima i oklopnim transporterima iz više pravaca nastojale su da zauzmu zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kako bi osvojile zgradu i paralisale rad najvišeg državnog organa. Nakon žestokih uličnih borbi, jedinice Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine zaustavile su napad agresora. 

Djelo onih koji su sačuvali Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu  moralo bi se u historijskom smislu ne samo formalno obilježavati, već mu dati trajna, posebno naučno istraživačka obilježja, što Avdo Huseinović kontinuirano radi u svojoj novoj knjizi. Dok onaj koji je uništavao biće Sarajevo grada, danas sebe želi prikazati kao žrtvu, gospodin Avdo Huseinović svojim značajnim radom neće dozvoliti da ono što je zločinac uradio bude historijski izbrisano.

U ovoj knjizi imamo rijetko viÄ‘en svijet briljantne logike, precizne definicije, praktičnog i učinkovitog promišljanja stvarnosti. U Avdinom  intelektualizmu možemo pronaći  paradigmu stradanja Bošnjaka. To umijeće lobiranja, opčinjavanja, plasiranja svojih stavova, upravo je momenat koji je nedostajao Bošnjacima u pogledu saopčavanja istine o genocidu. Avdo  je to bogatstvo nosio sobom, i zbog toga se istina o genocidu u Bosni i Hercegovini, uprkos blokadi, ipak probila do javnosti. Pored primjerne moralne i patriotske veličine, u ovoj se knjizi moze spoznati i funkcionalna dimenzija briljantnog uma. Ovo djelo je zbir umjetničkog stvaralaštva i važnog historijskog dokumenta jednog odvažnog Bošnjaka, koji za sljedeće generacije isprića zapisanu istinu o važnom datumu svih Bošnjaka, ideje Bosne i bosanskog duha,  Bosne i Hercegovine. Zato je Avdina knjiga trajno svjedočanstvo istine o slučaju Dobrovoljačka. Ona je amanet mlaÄ‘ima da nikad ne zaborave istinu, niti prestanu biti ponosni sinovi i kćeri svoje zemlje Bosne i Hercegovine, već da se bore za njezinu bolju budućnost. Buduće generacije trebaju se pobrinuti da realiziju ovu poruku autora.


A poruka autora će se najbolje realizovati ako agresorsko genocidne metode ne budu prihvaćene kao osnov budućnosti novih generacija. U cilju zaštite žrtve od agresorsko genocidnih zločina i u cilju kažnjavanja zločina i zločinaca, djela zločina i zločince treba tretirati u domenu prava, pravde i istine.  Ne smije se dopustiti da žrtva bude izigrana tako što će pravni domen rješavanja problema biti napušten. 

Cinična podvala žrtvi agresije, Republici Bosni i Hercegovini, punupravnoj clanici UN, dogodila se  strateškim preusmjeravanjem rješavanja njenog problema – vršenja internacionalno pravno jasno definiranih i dokumentiranih zločina nad njom – iz domena prava u domene debata i humanitarnih djela. A u meÄ‘uvremenu, nesankcionirani od strane lokalnog  i internacionalnog pravnog poretka,  su se odigravali, a i dalje se odigravaju procesi koji imaju formu agresije i produženog genocida nad graÄ‘anima Bosne i Hercegovine i dovoÄ‘enja države članice UN do konačnog uništenja.  U toj podvali učestvuju domaći i strani političari koji tu žrtvu navodno, prema vlastitim riječima, ali ne i djelima, predstavljaju.  Pravo je u Bosni i Hercegovini osnov politike u rješavanju problema.

Zbog svega navedenog toplo preporučujem štampanje ove važne knjige koja će biti od velike koristi istraživačima nauke o genocidu, prijateljima istine i pravde, borcima za zaštitu ljudskih prava i sloboda i svim drugim ljudima i ženama dobre volje željnih znanja.

Dr. Emr Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Hamilton, 26. 12. 2016.
Osmrtnice

Vijesti: