Recenzije

RECENZIJA Romana “Biseri Bosansko-Dubičke sehare” dubičke spisateljice Diliste Međedović

RECENZIJA


Romana “Biseri Bosansko-Dubičke sehare” dubičke spisateljice Diliste Međedović
Dubički duh i Ideja Bosne u romanu  Diliste Međedović - istinsko dubičko, bosansko blago.

Roman “Biseri Bosansko-Dubičke sehare”, prvo književno djelo poznate dubičanke Diliste Međedović je veliki doprinos afirmaciji dubičke, pa samim tim i bosanske kulture, posebno književnosti. U cijelom svom trajanju Bosanska Dubica je religijski i nacionalno pluralni grad. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su različite nacije i religije odražene u jednom jeziku i različitim iskustvima s njime. Sjećajući se na dobra, stara vremena i na jedan lijep suživot, Dilista Međedović je postala ambasador, Bosanske Dubice, pa samim tim i Ideje Bosne i Bosanskog duha. Čitajući rukopis romana potvrdio sam svoju konstataciju da su Bosnu i Hercegovinu mnogi pokušali uništiti, posebno u posljednjoj agresiji devedesetih godina prošlog vijeka, ali u tome nisu uspjeli zbog čega se ne smije u miru podleći pritiscima i dozvoliti da se univerzalne vrijednosti za koje su mnogi dali živote uništavaju. U posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine kulturna javnost svijeta bila je ponovno pred dramom potpunog osporavanja bosanske kulture i njene očite neosporivosti. 

U takvim okolnostima dogodio se moj susret s romanom “Biseri Bosansko-Dubičke sehare”. Kada kažem “mojˮ, želim samo naglasiti da o tome mogu pouzdano govoriti, iako je riječ o susretu stotina Dubičanaca s Dilistinim intelektualnim prodorima u dubičku bitisanost kao integralni dio bosanske kulture. A ti prodori su začudna i uzbudljiva sinteza etičkih i estetskih vidika kulture dubičkog, odnosno bosanskog trajanja.

Za razliku od svojih susjeda Bosna i Hercegovina je imala najdublju slobodu zahvaljujući bosanskom uzorku, sažetom u Univerzumu bosanskog kosmopolitizma, koji je daleko iznad površinskog multikulturalizma. Zato je teško zamiliti Ideju Evrope poslije zločina agresije i genocida na Ideju Bosne i Bosanski duh, zločina koji su dubinu bosanske slobode idiličnog življenja sveli na kulturni prezir bosanske trovrsnoti sa potpunom disolucijom bosanskog društva u kome žrtva i dalje nije došla do istine i pravde. Zahvaljujući snazi bosanskog duha koji se suprostavio barbarizmu i odbranio najviše civilizacijske vrijednosti, Bosna i Hercegovina ostaje posebno mjesto vječite borbe za samoodržanje, kako vlastitog identiteta, tako i gole ljudske egzistencije.  Zato da Bosna i Hercegovina nebi šutke pala, da bi bila tu i postojana, da nas dočeka iza ugla, Dilista nas vraća u stara dobra vremena, vraća nas u komšiluk dubičke, bosanske mahala koji je prepoznao i očuvao bosanskog čovjeka, bosansku ženu bosansko dijete.

Oslobođenje od ideologijski konstruiranih slika o drugome tiče se svih ljudi, pa je predstavljanje kulturnih sadržaja jednog naroda u kulturi drugog, način građenja mostova među pojedincima i kulturama u koje su oni uključeni. Usvojili se estetski kriterij u odnosu prema kulturi nekog naroda, to nije i ne može biti jamstvo etičkog svjedočenja o njemu.

Nakon posljednjeg rata protiv Bosne i Hercegovine više stotina hiljada njenih građana iseljeno je širom svijeta. Za mnoge od njih ovaj roman je dragocjena potvrda njihovog kulturnog identiteta i mogućnosti njegovog života s njima u novome svijetu.  Roman “Biseri Bosansko-Dubičke sehare” je simbol otkrivanja Bosanske Dubice i sebi i svijetu. To je najvažnija i najljepša dubička knjiga. Roman “Biseri Bosansko-Dubičke sehare” nastao je u modernom dobu, dobu kojeg su s dubokom dubičkom prošlošću povezivali jezik, značenja i simboli. Osjećanja da je dubička gradska pluralnost dragocjen polog u Bosni i Hercegovini nisu mogle predstaviti moderne ideologije. Ne samo da nisu mogle, već su stajale neprijateljski nakostriješene protiv tog raskošnog kozmosa različitosti. To osjećanje je svoj potpuni izraz našlo u začudnom i ushićujućem književnom govoru mnoštva oživjelih glasova i likova  knjige  “Biseri Bosansko-Dubičke sehare”

Snaga pisanja Diliste Međedović je upravo u gotovo potpunoj sintezi tih kulturnih sadržaja kojima su premošćena stoljeća. Tajne jezika u polifoniji govora "Biseri Bosansko-Dubičke sehare” izazovne su i dubičkom, odnosno bosanskom čitatelju. I ona se otkriva u tome književnom govoru, njena osjećanja dobivaju žive glasove. U njima su gotovo sve strepnje i očekivanja dubičkog čovjeka, žene, dijeteta.

Svoju osobenu viziju Bosanske Dubice sa svojim sopstvenim duhom i kulturom doživljavanja koja se iskazuju u dubičkom mentalitetu i ljudskoj prirodi, Dilista otkriva vlastitom interpretacijom događaja koji su činili njen dubički život. Radi se o potpuno autohtonom i potpuno specifičnom i samosvjesnom života grada kao znaka dubičke i bosanske pripadnosti. Čudna je zemlja Bosna i u njoj Bosanska Dubica. Taj prekrasni roman koji će, ubjeđen sam u to, biti primljen svugdje gdje se pojavi je polazište, prva crta, proboj u sferi razotkrivanja dubičke i  bosanske istine. Ovo djelo ima za bosansku literaturu veoma veliki značaj. Ono je literarna vizija dubičke autentične bosanske povijesti. Njegova vrijednost sastoji se u tome što je ta povijest kao ljudski život, kao ljudski doživljaj i sudbina, lišen svega spoljašnjeg, svakog historizma, svake mitologije, svake nacionalne, religiozne, regionalne i druge naslage i interpretacije. On se tu otkriva neposredno u noći svoje ljudske kompletne istine i po toj istini postaje on isto tako neposredno univerzalan, ljudski život i sudbina uopće. Dilista donosi priču o dubičkim likovima bez razlike u svojoj povijesnoj istini, kao vječni paćenici i borci, kao so u kruh dubičke zemlje, teški, robusni i ujedno osjetljivi i mehki, naivni i ujedno lukavi, bogati i siromašni, vječni strastvenici i uvijek kod svoje kuće u svojoj surovoj zemlji. Čudni ljudi podsmješljivi i ironični prema svakom živom, prema svakoj i najvećoj veličini, ali ipak najviše prema sebi samima, pjesnici bez mita i mitomanije, nježni realisti, puritanci a strastveni. Takvi ljudi, koji se nižu iz generacije u generaciju, a samo ih Bosanska Dubica, odnosno Bosna veže kao niz, čvršće od bilo kakvih mitskih, vjerskih, rođačkih ili drugih veza, su ljudi dubičke, bosanske zemlje, njena najveća i najpotpunija istina. Po svemu ovome Dilistino djelo je prvorazredni događaj bosanske literarne povijesti, i po mome mišljenju, djelo u kome ova povijest konačno dobiva svoju autentičnu umjetničku viziju i interpretaciju.

Dilistina knjiga je veliki doprinos nesalomljivosti povijesnog duha Bosanske Dubice, odnosno Bosne i Hercegovine. Ova knjiga je kulturni - književni dokaz trajnosti povijesne države Bosne i Hercegovine i u njoj grada Bosanske Dubice. Svojim istinitim komšijskim pričama iz bosanskodubičke mahale, Dilista smješta mali, ali značajni grad Bosansku Dubicu u bosanskohercegovačku bitnost i bitisanost, oličenu u povijesnoj Ideji Bosne i povijesnom Bosanskom duhu.

Na taj povijesni komad planete Zemlje što se Bosanska Dubica zove udarali su mnogi, ali nikada nisu i neće uništiti trajnu baštinu – bosansku zemlju, bosanskog čovjeka, bosansku ženu, bosansku djecu i bosansku civilizaciju, koji su branik odbrane Ideje Bosne i Bosanskog duha kroz bosanski komšiluk i bosansku mahalu.

Bosna i Hercegovina je ostala kroz dugu svoju povijest, jedina koja je uvijek bila i cjelovita kao teritorij i jedinstvena kao historijsko trajanje. Bosna i Hercegovina je uvijek uspjevala probuditi zaključane potencijale. Te velike potencijale budi i Dilsta Međedović kroz svoju priču. Zato da Bosna i Hercegovina  ne bi šutke pala, da bi bila tu i postojana, da nas dočeka iza ugla, bosanski komšiluk i bosanska mahala se moraju vratiti svojoj Bosni i Hercegovini moraju pobjediti kao najvažniji uslovi pobjede povijesne Ideje Bosne i Bosanskog duha.

Imajući u vidu sve navedeno najtoplije preporučujem štampanje ove značajne knjige koja će svojim čitaocima svjedočiti Ideju Bosne i Bosanski duh kroz bosanskodubičku mahalu i komšiluk. Autoru želim još mnogo sličnih djela. 

U Hamiltonu, Kanada, 5. august 2019.
Akademik Dr. Emir Ramić
 

Vijesti: