O Tvrtkovoj moći

O Tvrtkovoj moći možda najbolje govore čuveni zlatnici koji su kovani prilikom njegove inaguracije za kralja. Takav zlatnik jedinstven u evropskoj numizmatici, jer je najveći zlatnik ikad kovan u Evropi. Bio je promjera tri centimetra, debljine jednog milimetra, težak 14 grama i napravljen od 24-karatnog zlata. Zlatnik je važan i zbog obilježja bosanske državnosti, jer s jedne strane ima ona bosanska obilježja koja su bila historijska srednjevjekovna državna obilježja. To su grb i zastava s ljiljanima. Na jednoj strani zlatnika je bosanski grb sa šest ljiljana, a okolo takoÄ‘er ljiljani. Upravo nam je taj zlatnik poslužio 1991. godine kao osnova za prijedlog zvanične zastave Bosne i Hercegovine.

 

 

Tvrtko I. Kotromanić prvi bosanski kralj jedan od največih dokaza neuništivosti višestoljetne bosanske državnosti i kontinuirane, civilizacijska bitnostii bitisanosti  Ideje Bosne i Bosanskog duha

Na današnji dan prije 623 godine umro je Stjepan Tvrtko I. Kotromanić prvi bosanski kralj. Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarom u historiji srednjovjekovne Bosne.

 

http://instituteforgenocide.org/?p=7565&lang=bs

 

 

Odmah nakon odbijanja napada ugarske vojske Tvrtko I krenuo u ofanzivu prema istoku zemlje i Srbiji, odakle je u prošlosti prijetila velika opasnost. On je u tom pohodu proširio granice Bosne daleko u unutrašnjost današnje Srbije. Osvojio je čitav današnji Sandžak, gotovo čitavu Crnu Goru, a zatim je priključio jadransku obalu od Kotora do Neretve. Nakon toga kreće na zapad, jer je i s te strane prijetila opasnost i na kraju je pokorio sve oblasti hrvatske obale do iznad današnjeg Zadra, čitavu dalmatinsku obalu i sve otoke, a jedina oaza je ostala Dubrovačka republika. Takav uspjeh nije ostvario nijedan bosanski vladar ni prije ni poslije njega. Tvrtku I je to bio povod da dotadašnjoj tituli bana doda evropsku titulu kralja. Od 1377. godine Tvrtko I Kotromanić je kralj, a Bosna kraljevina.

 

Najveći bosanski vladar nije bio samo veliki ratnik i osvajač, već je Bosna u tom periodu doživjela ekonomski i kulturni procvat. Tvrtko I je koristio prirodna bogatstva pa je otvarao rudnike, gradio ceste i održavao trgovačke odnose s evropskim velesilama kao što su Đenova, Venecija, Dubrovačka republika, Napulj, Austrija, Bugarska, Španija i MaÄ‘arska. O moći i ugledu tadašnje Bosne dovoljno govori i podatak da je Mletačka republika, koja je imala trgovačke odnose s Bosnom, kralja Tvrtka I upisala u zlatnu knjigu svojih počasnih graÄ‘ana zajedno s njegovom suprugom i svim srodnicima.

 

U njegovo vrijeme Bosna nije bila samo politički moćna država, već se isticala i kulturom.  U to vrijeme prestolnica je bio Bobovac koji se nalazi u brdima iznad Kraljeve Sutjeske. Na taj dvor su dolazili amabsadori mnogih zemalja, ali i kulturni djelatnici pa tako imamo zapise da su tu dolazili glumci iz Dubrovnika, Zadra i Venecije kao i mnogi putnici prema Svetoj zemlji. Tu su se okupljale i bosanske velmože, posebno zimi, a na dvoru su se održavale pozorižne predstave i recitali.

 

U to vrijeme Bosna se razlikovala od okolnih zemalja i po posebnoj vjeri koja se zvala crkva bosanska. Kako nije bila na liniji zvaničnog kršÄ‡anstva, bila je na meti evropskih križara i inkvizicije. Ipak, Tvrtko I je bio toliko moćan da su za vrijeme njegove vladavine napadi prestali, a Bosna je uživala u miru i blagostanju. O Tvrtkovoj moći možda najbolje govore čuveni zlatnici koji su kovani prilikom njegove inaguracije za kralja. Takav zlatnik jedinstven u evropskoj numizmatici, jer je najveći zlatnik ikad kovan u Evropi. Bio je promjera tri centimetra, debljine jednog milimetra, težak 14 grama i napravljen od 24-karatnog zlata. Zlatnik je važan i zbog obilježja bosanske državnosti, jer s jedne strane ima ona bosanska obilježja koja su bila historijska srednjevjekovna državna obilježja. To su grb i zastava s ljiljanima. Na jednoj strani zlatnika je bosanski grb sa šest ljiljana, a okolo takoÄ‘er ljiljani. Upravo nam je taj zlatnik poslužio 1991. godine kao osnova za prijedlog zvanične zastave Bosne i Hercegovine.

 

Dokazi bosanskog razvoja u srednjem vijeku su i bogumilske knjige pisane na bosančici. Dobar dio tih knjiga, ukrašenih krasnopisom i slikama, sačuvan je i pohranjem u bibliotekama širom svijeta.

 

Bosna je imala sreću jer su otkrivene sve grobnice banova i vladara. Prva grobnica bosanskih vladara, gdje su pronaÄ‘eni i ostaci kralja Tvrtka I, je otkrivena 1909. godine u Arnautovićima kod Visokog. To je bio jedinstven nalaz. Kada su arheolozi skinuli ploču u grobu su našli stećak, a preko stećka plašt sačuvan kao da je tek stavljen. Plašt je bio ukrašen državnim obilježjima, grbom sa šest ljiljana. MeÄ‘utim, zbog nestručnog rukovanja plašt se nakon dodira raspao, tako da su sačuvana samo zlatna obilježja koja se čuvaju u Zemaljskom muzeju.

 

Kralj Tvrtko je osnovao i grad Herceg-Novi u današnjoj Crnoj Gori, a ovaj grad mu je prošle godine podigao i spomenik. Prije dvije godine spomenik Kralju Tvrtku postavljen je i u Tuzli.  U glavnom gradu BiH još uvijek nema spomenika prvom bosanskom kralju, a prošle godine je održana javna tribina u zgradi Parlamenta BiH, gdje je prezentovano idejno rješenje i prijedlog lokacije za podizanje spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću u Sarajevu. Ovu ideju podržava Institut za istraživanje genocida, Kanada.