Institut za istraživanje genocida Kanada sa Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike i drugim bosanskohercegovaÄkim organizacijma u Kanadi obilježio 22 godine od poÄetka opsade Sarajeva, 22 godine od poÄetka agreije na BiH i genocida nad njenim graÄ‘anima i 69 godina od osloboÄ‘enja Sarajeva.
Sudbina Ideje Bosne i Bosanskog duha opstaje u razvalinama bosanskohercegovaÄkog vremena da svjedoÄi svijetu plemenitost priznavanja, poštovanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugaÄijeg
6. april ma višestruko znaÄenje. 1945. godine Sarajevo je osloboÄ‘eno od fašizma u Drugom svjetskom ratu. 1992. godine BiH je priznata kao nezavisna, suverena država. 1992. poÄela je nezapamćena ratna opsada Sarajlija koja je trajala do kraja 1995. godine.
Agresija na RBiH i genocid nad njenim graÄ‘anima je sumorni trenutak ÄovjeÄanstva, ali i simbol otpora velikosrpskom i velikohrvatskom nacizmu, agresiji, genocidu, ubijanju i opstanku civilizacije, sa jasnom porukom svijetu i zloÄincima - BiH ne može nestati.
Staviti i držati Sarajevo i druge bosanskohercegovaÄke gradove u opsadi, onemogućiti im normalno snabdijevanje hranom, vodom, energentima, lijekovima i danonoćno granatama, snajperima i drugim oruÄ‘ima i oružjima, te zabranjenim sredstvima i metodama ratovanja, ubijati i ranjavati nezaštićene, izgladnjele i iznemogle civile, predstavlja jasan dokaz agresorsko – genocidne namjere, koju je Generalna skupština Ujedinjenin nacija davno osudila usvajanjem Konvencije o spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, koja spada u korpus najznaÄajnijih meÄ‘unarodnopravnih dokumenata, u tekovine ljudske civilizacije, kao rezultat iskustva meÄ‘unarodne zajednice iz holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu.
Apsurdno je i skandalozno shvatanje o potrebi šutnje i zaborava genocida tobožnjim shvatanjem kako je i svaka pomisao, a ne priÄa ili istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava aktivnost kojom se otežava i onemogućava zajedniÄki život u BiH. Isto tako apsurdno je i skandalozno što je manji bh entitet u Dejtonu dobio atribut skoro suverene države, dok je državi BiH oduzet dio suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Da bi se potpuno vratio historijski suverenitet i historijski teritorijalni integritet države BiH urgentno je potrebno redefinisanje bosanskohercegovaÄke države promjenom dejtonske kompozicije države.
IGK