Institut za istraživanje genocida Kanada i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike su učestvovali na četvrtom naučnom skupu Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci u organizaciji Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod

 

Bosnjaci Domovinu nose u svojim njedrima, a zovu je Bosna i Hercegovina

Unistenje porodice ili gubljenje Domovine za civiliziranog covjeka predstavlja i vlastito unistenje

Domovina. Ljudska civilizacija zasniva se na zivljenju u sopstvenoj porodici, u bratstvu i u svojoj Domovini. Unistenje porodice ili gubljenje Domovine za civiliziranog covjeka predstavlja i vlastito unistenje. Podsjetit cu na jednog bosnjackog intelektualca koji je sredinom XVIII stoljeca, odvojen od svoje Domovine , iako ziveci ugodno i u rahatluku, pisuci u jednom “Divanu” svoj odnos prema domovini izrazio je u stihovima:

“Zemlja Bosna je moja domovina,

to ime znaju svi narodi svijeta,

Bog je ucinio gnijezdom heroja.”

Tako je mislio i pisao Ahmet Gurgi iz Novog Pazara koji je bio udaljen od svoje Domovine Bosne, pripremljen da pise pjesme u slavu halife Alije, a on je i u toj situaciji mislio i pisao o svojoj domovini Bosni. Bez svoje domovine covjek se osjeca usamljen, na vjetrometini, bez ikakve zastite.

Mora se zaustaviti razaranje kulturnog pamćenja Bošnjaka i osloboditi ih se od brojnih ideoloških redukcionizama u koje su zavedeni. To je kompleksan posao osvještavanja bošnjačkog naroda u novonastalim povijesnim okolnostima.

Pred znanstvenicima je velika odgovornost za razbijanje straha od mišljenja o vlastitoj sudbini i stradanjima. Ta intelektualna borba protiv konformizma i straha da se stradanja, zločini svih vrsta i nataložene traume promisle trebala bi biti kontinuirana i sistematska, organizirana i znanstveno instituicionalizirana. Pored intelektualaca bošnjačka politika i politički djelatnici su najodgovorniji za budućnost države i naroda i moraju biti svjesni svoje povijesne uloge.

 

Mora se zaustaviti razaranje kulturnog pamćenja Bošnjaka i osloboditi ih se od brojnih ideoloških redukcionizama u koje su zavedeni

Institut za istraživanje genocida Kanada i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike su učestvovali na četvrtom naučnom skupu Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci u organizaciji Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod

U glavnom gradu države Bosne i Hercegovine, Sarajevu, 31. 05. 2014. godine održan je ÄŒetvrti naučni skup pod naslovom Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci na kojem se vodio znanstveni dijalog o najbitnijm pitanjima aktualnog državnog (nacionalnog), narodnog, društveno-političkog, kulturnog i meÄ‘uetničkog stanja i dogaÄ‘anja. Tom prilikom iskazane su relevantne i znanstveno potkrijepljene tvrdnje o mnogobrojnim dogaÄ‘ajima i procesima koji na bitan način odreÄ‘uju stanje našeg društveno-povijesnog egzistiranja, države i njenog razvojnog pravca u budućnost. U ovom otvorenom dijalogu, takoÄ‘er, jasno se uočila važnost komunikativne zajednice znanstvenika koja slobodno i na znanstvenim istraživanjima zasnovano govori o svim važnim pitanjima povijesnog trenutka države Bosne i Hercegovine i njezinog bošnjačkog naroda. Skup je bio podijeljen na tri korespondirajuća panela.

U državi Bosni i Hercegovini nameće se nužnost ustavne reforme kao osnov ravnopravnosti graÄ‘ana i naroda u Bosni i Hercegovini. To je ključni problem normalizacije graÄ‘anskog življenja i daljnjeg razvoja bosanskohercegovačke države. Sadašnji Ustav je zarobio državu u kandže etničkog i partijskog vladanja državom kao privatnim posjedom. Mnogi graÄ‘ani su diskriminirani imenom entiteta "Republika srpska" kojim se preferira samo jedan od bosanskohercegovačkih naroda.

Mnogo više se mora raditi na izgradnji evropske države Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih graÄ‘ana i naroda na svakom dijelu njezine teritorije. U tome se mora pokazati odanost i odgovornost na svim razinama društvenog života bosanskohercegovačkih graÄ‘ana. Zato su neophodni kvalitetni zakoni i poštivanje vladavine zakona kao vodećeg principa.

Neophodno je razvijanje komunikacije i otvorenog dijaloga unutar Bosne i Hercegovine, ali i sa prvim okruženjem, Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, o svim mogućim pitanjima. Polazište svih razgovora je neupitnost opstojnosti države Bosne i Hercegovine, ljudskih i graÄ‘anskih prava, ravnopravnosti njezinih naroda te predanost borbi za prosperitet države i njezinih graÄ‘ana u budućnosti.

Mora se zaustaviti razaranje kulturnog pamćenja Bošnjaka i osloboditi ih se od brojnih ideoloških redukcionizama u koje su zavedeni. To je kompleksan posao osvještavanja bošnjačkog naroda u novonastalim povijesnim okolnostima.

Pred znanstvenicima je velika odgovornost za razbijanje straha od mišljenja o vlastitoj sudbini i stradanjima. Ta intelektualna borba protiv konformizma i straha da se stradanja, zločini svih vrsta i nataložene traume promisle trebala bi biti kontinuirana i sistematska, organizirana i znanstveno instituicionalizirana. Pored intelektualaca bošnjačka politika i politički djelatnici su najodgovorniji za budućnost države i naroda i moraju biti svjesni svoje povijesne uloge.