OTVORENO PISMO AMERIÄŒKIH I KANADSKIH BOÅ NJAKA KATOLIÄŒKOJ CRKVI U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

11. 06. 2014

Vinko kardinal Puljić

Kaptol 7

Sarajevo, 71 000, Bosna i Hercegovina

 

Josip kardinal Bozanić

Kaptol 31

Zagreb, 10 000, Hrvatska

OTVORENO PISMO AMERIÄŒKIH I KANADSKIH BOŠNJAKA KATOLIÄŒKOJ CRKVI U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

Poštovani,

Preživjele žrtve i svjedoci agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim graÄ‘anima, posebno preživjele žrtve genocida u Ahmićima, ali i mnogi Amerikanci i KanaÄ‘ani i njihove organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda su ponovo u šoku. Prijevremeno puštanje ratnog zločinca Daria Kordića, njegov nacionalistički doček u Zagrebu i posebno ponašanje Katoličke crkve nanosi ponovo bol dušama onih koji su imali sreću da prežive najteže oblike zločina poslije holokausta u Evropi. Nije civilizacijski, ljudski i kršÄ‡anski slaviti i proglašavati osuÄ‘enog ratnog zločinca herojem. U ime žrtava i svjedoka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim graÄ‘anima, u ime istine o tim zločinima i pravde za žrtve tih zločina, civilizacijski, ljudski i kršÄ‡anski je da se Katolička crkva u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj izvini žrtvama agresije Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida protiv njenih graÄ‘ana.

Zašto žrtve agresije i genocida u Bosni i Hercegovini traže izvinjenje katoličke crkve?

1.       Jer je nadbiskup bosanski kardinal Vinko Puljić  otvoreno podržavao i blagoslovio ratnog zločinca Darija Kordića. Ovakvim neodgovornim činom se daje legitimitet osuÄ‘enom ratnom zločincu i opravdava zločin agresije i genocida.

2.       Jer  je biskup sisački Vlado Košić na misi održanoj u znak podrške ratnom zločincu Dariju Kordiću u Frohnleitenu nedaleko od Graza usporedio ratnog zločinca  s Isusom. Tim je prekršio božiji i ljudski zakon, opravdao zločine agresije nad suverenom bosanskohercegovačkom državom i opravdao zločin genocida nad nevinim bošnjačkim civilima.

Zato pozivamo Katoličku crkvu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da se javno ogradi od ratnih zločina i ratnih zločinaca počinjenih od Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske u Bosni i Hercegovini.

Još jednom podsječamo javnost da specijalni izaslanik UN-a Tadeusz Mazowiecki, u svom drugom periodičnom izvještaju o situaciji u vezi s ljudskim pravima na teritoriji bivše Jugoslavije, navodi da su vojnici HVO-a bacali granate na bošnjačke kuće i neselektivno pucali na civile. Tom prilikom u svojim kućama ubijene su cijele porodice “mecima u glavu iz neposredne blizine od strane hrvatskih oružanih snaga i da su ovi vojnici počinili najmanje jedno višestruko silovanje”. Pored toga, izvještaji meÄ‘unarodnih posmatrača govore o “sistematskom istjerivanju nehrvatskog stanovništva” iz gradova i sela koja je HVO smatrao sastavnim dijelom svoje paradržavne tvorevine “Herceg-Bosne”. U spomenutom izvještaju Tadeusza Mazowieckog, a koji se odnosi na Ahmiće, pored ostalog, kaže se: “Prema svim izvještajima, uključujući i one od strane komandanata lokalnih hrvatskih snaga HVO-a i meÄ‘unarodnih posmatrača, u ovom selu nije bilo nikakvih legitimnih vojnih ciljeva, niti je pružen ikakav organiziran otpor na ovaj napad. Lokalne i regionalne vojne voÄ‘e hrvatskih snaga HVO-a, kao i lokalni čelnici HDZ-a, odlučno su odbili optužbe da su njihovi vojnici izvršili ove napade oko Viteza. Oni su nagovještavali da bi mogle biti odgovorne srpske oružane snage ili paravojne formacije HOS-a. Malo je, meÄ‘utim, vjerovatno da su srpske ili snage HOS-a bile umiješane u ovaj napad. Napadi u dolini Lašve 16. aprila uključili su nekoliko stotina vojnika duboko unutar područja koja su pod kontrolom snaga HVO-a. Samo selo Ahmići nalazi se manje od 2 km od Štaba HVO-a u Vitezu. Sve do pisanja ovog izještaja, ni hrvatske vojne ni političke voÄ‘e, koje de facto kontroliraju ovu oblast, nisu provele nikakvu istragu u vezi s ovim tvrdnjama.”

U citiranom izvještaju Tadeusza Mazowieckog naglašeno je da u Ahmićima nije bilo nikakvih vojnih ciljeva i po tom osnovu nije bilo ni razloga za napad HVO-a na ovu mjesnu zajednicu.

Dakle, pored činjenice da nije bilo neke vojne organizacije niti vojnih objekata, nije postojala ni potencijalna mogućnost da Bošnjaci u Ahmićima nekoga vojno ugrožavaju, pa tako ni HVO. Uostalom, ovu konstataciju najbolje potvrÄ‘uje činjenica da u vrijeme napada na Ahmiće niko od pripadnika HVO-a niti stanovnika hrvatske nacionalnosti nije stradao.

Zločine u Ahmićima, predsjedavajući Raspravnog vijeća sudija Claude Jorda, u sudskoj presudi Haškog tribunala protiv Tihomira Blaškića, označio je “izuzetno teškim”.Ovi zločini su tek suÄ‘enjem generalu Tihomiru Blaškiću na MeÄ‘unarodnom krivičnom sudu za ratne zločine u Hagu i projekcijom filma “Warriors” Petera Kosminskog i Leigha Jacka Jacksona nešto više “uznemirili” domaću i svjetsku javnost. Na primjeru zločina u Ahmićima Haški tribunal je utvrdio da je Republika Hrvatska izvršila agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, čime je “sukob” dobio karakter meÄ‘unarodnog oružanog sukoba “i to zbog direktne umiješanosti Hrvatske vojske (HV) i zbog postojanja opće kontrole Hrvatske nad snagama i vlastima bosanskih Hrvata”.

Zaboraviti prošlost u kojoj su se dogodili agresije ističnog i zapadnog susjeda i genocid u Bosni i Hercegovini značilo bi ponavljanje navedenih največih zločina poslije holokausta u Evropi. Trebamo imati u vidu da velikosrpska i velikohrvatska ideologija nastavlja tamo gdje je vojska stala 1995. godine – bez stida i katarze.

U ime istine i pravde, u ime bolje budućnosti države Bosne i Hercegovine, u ime zajedničke egzistencije naroda i građana Bosne i Hercegovine u obliku Ideje Bosne i Bosanskog duha, u ime dobrosusjedske saradnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske žrtve agresije i genocida i prijatelji Ideje Bosne i Bosanskog duha traže od Katoličke crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da se javno ograde od svih svojih članova koji veličaju i slave ratne zločince. Samo tako će katolička crkva očuvati svoj moralni kredibilitet.

Profesor Emir Ramić

Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

 

Magistar Hamdija Čustović

Predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike