Ne zaboravi, pamti, bori se za istinu i traži pravdu

Ne zaboravi, pamti, bori se za istinu i traži pravdu

U 657 logora, koliko ih je bilo u BiH tokom agresije i genocida 1992.-1995, ubijeno je oko 30.000 logoraša, silovano oko 25.000 osoba.

Korićani 22 godine poslije

Na Korićanskim stijena 21. augusta 1992. strijeljano više od 200 civila koju su konvojem prevoženi  iz prijedorskih koncentracionih logora smrti. Civili su izvedeni iz autobusa, nareÄ‘eno im je da stanu uz rub provalije, a potom im je pucano u leÄ‘a. Nakon što su popadali u provaliju, policajci su nastavili bacati bombe i pucati. Nekoliko ljudi je preživjelo masakr i to tako što su se prije nego što je strijeljanje počelo, bacili niz provaliju. Oni su do danas svjedoci u procesima pred sudovima. Ni danas posmrtni ostaci logoraša koji su ubijeni, koji se nalaze u ponoru dubokom oko 300 metara, nisu još uvijek svi ekshumirani.

Neki od policajaca koji su učestvovali u masakru priznali su krivicu, Damir Ivanković, Gordan Đurić i Ljubiša ÄŒetić. Ivanković je 2009. osuÄ‘en na 14, Đurić na osam, a 2010. ÄŒetiću je izrečeno 13 godina zatvora. Darko MrÄ‘a je pred Haškim tribunalom 2004. osuÄ‘en na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu za isti zločin. Osim njih, za zločin na Korićanskim stijenama pred Sudom BiH pravomoćno su osuÄ‘eni Zoran Babić na 22 godine, Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21, te Željko Stojnić na 15 godina zatvora. OsuÄ‘en je i Saša Zečević na 23 godine zatvora. Apelaciono odjeljenje Suda BiH drugostepenom presudom izreklo je prošle godine Radoslavu Kneževiću jedinstvenu kaznu od 23 godine i potvrdilo 23 godine zatvora Marinku Ljepoji za zločin protiv čovječnosti počinjen na Korićanskim stijenama u augustu 1992, te potvrdilo oslobaÄ‘ajuće presude Petru ÄŒivčiću i Branku Topoli.

IGK