30.08. 2014.
Povodom 30. augusta, Međunarodnog dana nestalih osoba
Pitanje nestalih osoba je najznaÄajnije pitanje ljudskih prava i sloboda u BiH
Ukupni broj osoba koje se još vode kao nestale u BiH je oko 9000 što je oko jedna trećina svih nestalih osoba u regionu osim BiH, što jasno govori o razmjerama zloÄina agresije i genocida u BiH. Svaki deseti nestali u BiH je iz Prijedora, što jasno govori o razmjerama genocida u Prijedoru.
Povodom Dana nestalih osoba, Institut za istraživanje genocida, Kanada se sjeća i odaje poÄast nestalim Äije su sudbine i mjesto stradanja nepoznati, kao rezultat zloÄina protiv ÄovjeÄnosti, ratnih zloÄina i teških kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Istovremeno još jednom pozivamo na veÄu ozbiljnost bosanskohercegovaÄkog i internacionalnog politiÄkog faktora u procesu rješavnja ovog najvažnijeg pitanja ljudskih prava i sloboda.
Jedna od najtežih posljedica agresija na Republiku BiH i genocida nad njenim graÄ‘anim jeste nestanak više od 30.000 bosanskohercegovaÄkih graÄ‘ana. Nakon agresija i genocida do danas na podruÄju BiH pronaÄ‘eno je i ekshumirano više od 24.000 posmrtnih ostataka. Još uvijek izmeÄ‘u 8.500 do 9.000 osoba se vode kao nestale a njihove porodice nastavljaju da žive u neizvjesnosti, bolu i nadi da će dobiti vijesti o sudbini svojih nestalih srodnika.
Ratifikacija MeÄ‘unarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka od strane države BiH i poÄetne aktivnosti na priznavanju nadležnosti Komiteta za prisilne nestanke od BiH su nedovoljne mjere politiÄkog establišmenta države BiH u ovoj veoma znaÄajnoj oblasti. Porodice nestalih traže potpunu istinu o zloÄinima i potpunu pravdu za žrtve zloÄina. Pozivamo sve one koji još uvijek tragaju za svojim nestalim Älanovima da nastave vršiti pritisak na politiÄki establišment BiH i svijetske vlade.
Na ovaj dan želimo podsjetiti da nadležne institucije u BiH ne Äine dovoljno da se ovo pitanje konaÄno riješi. Pred BiH je kljuÄni izazov pronalaska svih nestalih osoba budući da je sve manje relevantnih informacija o njihovom nestanku. Drugi izazov je procesuiranje nalogodovaca i izvršilaca ratnih zloÄina koji, sasvim je sigurno, imaju informacije o nestalim osobama. Pozivamo i apelujemo na one koji imaju pouzdanu informaciju o lokaciji potencijalnih grobnica da se jave Institutu za nestale osobe.
Anticivilizacijski, nekulturno, sramno i ponižavajuće ne samo za žrtve agresije i genocida u BiH, već za svakog iskrenog prijatelja istine o tim zloÄinima i pravde za žrtve tih zloÄina je koncert Svetlane Ražnatović Cece, supruge ratnog zloÄina Željka Ražnatovića Arkana koji je u toku srpske agresije na RBiH muÄio, ubijao, zarobljavao, ponižavao Bošnjake na MeÄ‘unarodni dan nestalih. Ona će pjevati i slaviti zloÄin onih koji su nareÄ‘ivali i izvršavali najveÄe zloÄine poslije holokausta u Evropi, zloÄine agresije na meÄ‘unarodno priznatu, samostalnu, nezavisnu državu RBiH i njeno društvo, zloÄine genocida, ekocida, etnocida, urbicida kulturocida, elitocida, muÄenja u koncentracionim logorima smrti, silovanjima i nasilnim protjerivanjima. Koncert će biti u Lukavici u kojoj je bio logor „Kula“ u koji su odvedeni Bošnjaci sa Dobrinje koja je bila na liniji razgraniÄenja sa srpskim agresorom.
Na kraju još jednom istićemo Äinjenicu da potpuna istina o agresiji na RBiH i potpuna istina o genocidu nad njenim graÄ‘nima, te potpuna pravda za žrtve tih zloÄina je najsnažniji poticaj u procesu uspostavljanja povjerenja i izgradnji demokratskog društva u BiH, regionu i Evropi.
Emir Ramić
Institut za istraživanje genocida, Kanada