Ne poznajemo državu koja ima gori odnos prema svojoj dijaspori, a da više o njoj ovisi

Ne poznajemo državu koja ima gori odnos prema svojoj dijaspori, a da više o njoj ovisi

Simbioza matice i dijaspore je najbolji  put ka novoj i boljoj budućnosti države BiH

Bez glasova dijaspore povratnici ostaju marginalni politički faktor - BiH polako gubi dio svoje dijaspore, posebno među najmlađim

Prilikom nedavne posjete Sarajevu predstavnici Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA}  su posjetili Centralnu izbornu komisiju BiH {CIK}. Primljeni smo kod prof. dr. Suada Arnautovića, člana CIK. Pošto nismo mogli dobiti adekvatan odgovor na naš upit u vezi blagovremenog slanja materijala za registraciju i glasanje u dijaspori, upućeni smo na Javno preduzeče BH Pošta {JP BH Pošta} koje je ovoga puta nadležno za blagovremeno slanje registracionog i glasačkog materijala. I pored više pokušaja uspostave kontakta sa nadležnim u JP BH Pošta, nismo dobili nikakav odgovor. Tako na žalost nismo uspjeli dobiti odgovore na veoma važna pitanja u pogledu blagovremenog slanja registracionog i glasačkog materijala. Izgleda da je mnogima u našoj domovini stalo da dijaspora u što manjem broju izaÄ‘e na izbore. Generalni utisak je država BiH nema nikakvu strategiju prema svojoj dijaspori. Još poraznije je što  država ne pokazuje dovoljno pažnje prema mladoj generaciji, koja bi mogla biti najbolji ambasador BiH u svijetu, zapostavljajući značaj dopunske nastave na maternjem jeziku. Mladi tako zaboravljaju jezik, kulturu i običaje svoje domovine. 

Dijaspora je jedan od najznačajnijih investitora u BiH. Samo prošle godine putem doznaka slilo se tri milijarde i 300 hiljada kovertibilnih maraka. MeÄ‘utim, ulaganja u privredu i razvoj se ne ostvaruju željenim tempom zbog komplikovane procedure. Ako uzmete samo registraciju preduzeća u BiH da se počne sa poslovanjem, konkretno u Sarajevu ima 12 procedura, i to traje 52 dana.

Bez glasova dijaspore povratnici ostaju marginalni politički faktor. Zastupljenost povratnika u općinskim i entitetskim strukturama je daleko ispod popisa iz 1991. Godine. To se direktno odražava na zastupljenost povratnika u javnim organima, ali i preduzećima koja su u većinskom vlasništvu entiteta. Tako se ograničava politički kapacitet povratnika u borbi za zaštitu osnovnih ljudskih prava i graÄ‘anskih sloboda pripadnika zajednice iz koje dolaze. Tu se krije ključni argument protiv stava onih koji spore pravo učešÄ‡a dijaspori u izbornom procesu. Agresijom i genocidom je došlo do promjene strukture stanovništva te postavljene većine na osnovu tih zločina ne mogu biti osnov za izgradnju demokratske države i  otvorenog, slobodnog, civilnog društva. Zbog toga glasovi prognanih, bez obzira na to da li možemo govoriti o perspektivi njihovog povratka ili ne, ostaju jedini legitimni alat u zaštiti onog tzv. manjinskog povratka - graÄ‘ana koji su se vratili u gradove i administrativna područja u kojima ne pripadaju većinskoj etničkoj zajednici.

Emir Ramić