OTVORENA BOSANSKOHERCEGOVAÄŒKA BIBLIOTEKA U TORONTU
U predivnoj bosanskohercegovaÄkoj atmosveri u prisustvu „Grada velike svjetlosti“ na sveÄan naÄin je u BIZ „Gazi Husrev Beg“ Toronto otvorena bosanskohercegovaÄka biblioteka.
Na poÄetku sveÄanog programa Emir Ramić je predstavio voditelja programa, književnicu iz Toronta Bahru Pašić. Govoreći o ovoj izuzetno nadarenoj pjesnikiji Ramić je rekao: „MeÄ‘u nama je simbol pobjede nade, oliÄenje umjetniÄke borbe za Äovjeka i civlizaciju, za dobro, za ljubav. Pisati može doista svako, ali samo rijetki iz duše pišu. Njene pjesme nisu samo stihovi, to je bosanska duša oÄuvana u kanadskom Kulturnom mozaiku, to je peÄat bosanske prošlosti oÄuvan u kanadskoj sadašnjosti sa porukom i poukom svijetskoj budućnosti, to je peÄat vremena koji će dotaći vrhove ljudskosti dokućive samo umjetniku. ÄŒistota njenog umjetniÄkog jezika, slike toliko žive i bliske, rijeÄi toliko jake da ni jedan damar ne ostaje miran. U njene stihove je tako upeÄatljivo ugraÄ‘ena oda ljubavi, nade, želje, tuge. Samo rijetki to mogu tako slikovito prenijeti na papir, prenijeti tako da tu odu oživimo u Äitanju. U njoj živi i nada i bol i tuga, i strah, i prošlost, i duša uspomene na sve one potrgane stranice života, uspomene na ubijene ljepote. Njena poezija je granica sna i jave, otimanje prošlosti od zaborava, otimanje nade i ljubavi koji nikako ne smiju da potonu. Ona briše sjene i ostavlja Äistu sliku koja će vratiti život, nadu, ljubav. Prolazimo kroz vrijeme i vrijeme prolazi kroz nas ostavljajući tragove u nama i na nama. Od nekih uspomena je nemoguće pobjeći jer su zaljubljene u nas. KaÄ‘u da se ne treba osvrtati na prošlost da vrijeme i godine donose zaborav. To može da važi samo za svakodnevnicu kroz koju projurimo u trci za životom. Za njenu poeziju zaborava nema. Njena pjesma će i dalje beharati i zrijevati u našoj BiH, u našoj Kanadi u našem svijetu“.
Bahra je vodila program poetski, vodeći nas kroz vrijeme, najavljujući svakog uÄesnika na noj svojstven naÄin, poezijom, lijepom rijeÄju, ljubavlju.
Tako su ovo divno bosanskohercegovaÄko veće u dalekoj Kanadi krasili mladi kanadski Bošnjaci na violini, gitari, sazu, mladi uÄenici Bosanske škole iz Toronta, književni stvaraoci iz Kanade, umjetniÄke slike Halila SaliÄina iz BiH.
Zatim je Emir Ramić predstavio uvaženog gosta biranim rijeÄima. “ÄŒovjek koji u drugim ljudima ne vidi strance nego braÄu. ÄŒovjek u kome je spojen Orijent, Afrika i Helada. ÄŒovjek u Äije rijeÄi se uvlaÄi irealna stvarnost, mistika i mudrost. ÄŒovjek koji nikada nije imao nikakvih politiÄkih programa niti ambicija. ÄŒovjek koji ne pripada nikakvoj stranci. ÄŒovjek koji pripada sammo svom vlastitom narodu. ÄŒovjek koji sa malo rijeÄi, gotovo oskudnih kaže mnogo. Duša tog Äovjeka nema nikakvih težnji da vodi, ali ima jezgro od žudnje koje trajno nagovara da mu koristi sve do smrti. Gospodar je svjetova, stvarajući stvari i odreÄ‘ujući im bit, naredio kalemu da opisuje sudbinu ljudi. Nekim je ljudima darovao moć a nekim bogatstvo. Najnemoćnijim, koji nemaju srodnika ni meÄ‘u prvima ni meÄ‘u drugima, Bog je darovao kalem kojim će moći bilježiti samo onako kako je odreÄ‘eno još na poÄetku svijeta istinito, dakle korisno. Tome teži Ibrahim Kajan“.
Pošto je predstavio poÄasnog gosta Ramić je predstavio i njegovu knjigu o kulturnom identitetu grada Mostara rekavši izmeÄ‘u ostalog: „Ova predivna knjiga kroz kozmopolitsku – bosanskohercegovaÄku i lokalnu – mostarsku duhovnu sadržinu, upotrebom autentiÄnog mostarskog jezika i specifiÄnog pjesniÄkog izražaja do sada možda najviše obogaÄuje Ideju Bosne i Bosanski duh. Ideju i duh kojima moÄna carstva koja su prolazila Bosnom i Hercegovinom nisu mogli nauditi i ne samo nauditi, već Äudotvornim otporom bosanskohercegovaÄkog Äovjeka ta ideja i taj duh, koji su postali pogonski kotaÄi egzistencije Äovjeka i civilizacije su iz svakog carstva crpili ono najbolje i tako bogatili sebe i Bosnu i Hercegovinu. Ovo je velika knjiga bošnjaÄke i bosanskohercegovaÄke književnosti, nezaobilazna za bošnjaÄko i bosanskohercegovaÄko pamćenje. Najljepša su ona djela koja koriste svim ljudima. A Ideja Bosne i Bosanski duh doista koriste svim ljudima. Krajnost ljudskog uma je pokušala uništiti to korisno djelo agresivno genocidnim uništavanjem dodira sa drugim i drugaÄijim. Ali taj izopaÄeni um nije uspio. Pobjedili su oni koji mrze Äovjekovu sebiÄnost, a uznose ljudsku dobrotu i plemenitost. Totalitarni, fašistiÄki um je progutao stotine hiljada nedužnih bosanskohercegovaÄkih ljudi, obešÄastio pripadnike Ideje Bosne i Bosanskog duha, napunio bosanskohercegovaÄku zemlju mrtvim ljudima. Ali u Kajanovom Gradu velike svjetlosti, tom napisanom simbolu velikog kolektiovnog pamćenja našao sam nadu, vidio sam bolju bosanskohercegovaÄku stranu od one koja je agresijom i genocidom privremeno zapremila Ideju Bosne i Bosanski duh porobljavajući nedužne duše u njoj. U Gradu velike svjelosti video sam veliku poruku da se Äovjek raÄ‘a slobodan na svojoj zemlji i želi zauvijek po bogomdanom pravu i božanskoj pravdi slobodnim i opstati. Zato je Kajanova knjiga istinokaz o neuništivosti te Ideje Bosne i tog Bosanskog duha na bogati mostarski pjesniÄki, pripovjedni, dramski, putopisni naÄin. Mostar je ovom briljatnom knjigom dobio najveÄi prozor u svijet, a baštinici Ideje Bosne i Bosanskog duha izazov da sliÄnu knjigu ispišu za nemirnu bosanskohercegovaÄku zemlju, koja je zauvjek ostavila Äovjeku i civilizaciji zavjet za tolernacijom, prihvatanjem, priznavanjem, poštovanjem drugog i drugaÄijeg kao do sada najboljeg puta egzistencije Äovjeka i civilizacije. Grad velike svjetlosti, mostarske vedute komentara vrijeme i prostor Ideje Bosne i Bosanskog duha u gradu na jugu koji će uvijek biti grad velike svjetlosti.Ne znaju oni jadni neljudi što haraše bosanskohercegovaÄkom zemljom da Bosna i Hercegovina nikada nije slavila fašizam, da totalitarni um može biti samo na kratko u njoj, da se ona brzo oslobaÄ‘a neljudi. Grad velike svjetlosti je put oslabaÄ‘anja Bosne i Hercegovine od tih neljudi. Ibrahim Kajan daje signaturu Mostaru kao mjestu gdje se u skladu njegove povijesnosti ostvaruje trijumf svjetlosti, i koji će, prema tome, ”kakvim god nazivali taj južni grad”, veli autor, ”uvijek biti Grad velike svjetlosti”.
Zatim nas je prof. dr. Ibrahim Kajan poveo svojevrsnom vremeplovu Mostara, BiH, Ideje Bosne i Bosanskog duha. Na posebnom panou redale su se slike iz historije Mostara svjedoÄeći neuništivost toga grada što je najbolja garancija opstojnosti Ideje Bosne i Bosanskog duha. Prolazeći kroz vremena Mostara zapravo smo prolazili kroz bosasnkohercegovaÄku hiljadugodišnju, bogatu historiju.
Na kraju ove lijepe manifestacije proÄitan je zakljuÄak sa okruglog stola o pokretanju inicijative za formiranje KZB Preporod u Kanadi, te uruÄena priznanja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike.