Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada povodom hapšenja osumnjiÄenih za strašni zloÄin u selu Zecovi, Prijedor
17. 11. 2014.
Zadatak internacionalnih i nacionalnih sudskih subjekata nije suhoparno arhiviranje zloÄina u Prijedoru, već pravno – sudsko priznanje zloÄina koji u sebe pored genocida ukljuÄuje i agresiju, ekocid, etnocid, urbicid, kulturocid, elitocid i sociocid
Institut za istraživanje genocida, Kanada {IGK} pozdravlja hapšenje dvanaest zloÄinaca osumnjiÄenih za ubistva, muÄenja, silovanja i druge torture kao i pljaÄku i uništavanje imovine Bošnjaka u selu Zecovi opština Prijedor. U ovom agresivno genocidnom zloÄinaÄkom napadu ubijeno je više od 150 žrtava, tijela većeg broja ubijenih su pronaÄ‘ena prošle godine u masovnoj grobnici Tomašica dok za tijelima više desetina ostalih žrtava se još uvijek traga.
Monstruozni zloÄini kao dio udruženog poduhvata srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga i Kriznog štaba su poÄinjeni u julu 1992. godine, a nakon Äega su tijela ubijenih uklonjena u masovnu grobnicu za kojom se još uvijek traga.
Ovim hapšenjima otvara se put kao istini o strašnim zloÄinima na Mataruškom brdu u Prijedoru na kome je u julu mjesecu 1992. godine ubijeno više od 1800 nedužnih civila. Za zloÄine na Mataruškom brdu još nije podignuta ni jedna optužnica.Vjerujemo da navedena hapšenja predstavljaju poÄetak istine o genocidu u Prijedoru i pravde za žrtve tog zloÄina. Samo istina o genocidu u Prijedoru i pravda za žrtve tog zloÄina može otvoriti nadu za bolju budućnost Prijedora i Bosne i Hercegovine.
IGK još jednom upozorava da je u Prijedoru izvršen najteži zloÄin protiv Äovjeka i civilizacije, zloÄin genocida koji je kao dio sistematskog, udruženog poduhvata Kriznog štaba opštine Prijedor, vojnih i paravojnih snaga i policije imao cilj potpuno oÄistiti Prijedor od veÄinskog BošnjaÄkog i Hrvatskog stanovništva, kao dio strategije stvaranja srpske države na raÄun podjele meÄ‘unarodno priznate, nezavisne, suverene države Bosne i Hercegovine. TakoÄ‘e još jednom podsjeÄamo da genocid u Prijedoru ukljuÄuje najstrašnije oblike zloÄina kao što su agresija, kulturucid, ekocid, etnocid, urbicid, elitocid, sociocid.
MeÄ‘unarodni kriviÄni tribunal za podruÄije bivše Jugoslavije je formiran poslije otkrivenih straviÄnih, zdravom ljudskom umu neshvatljivih zloÄina, u koncentracionom logoru smrti Omarska. NajveÄi broj presuda na MeÄ‘unarodnom kriviÄnom tribunalu za podruÄije bivše Jugoslavije odnosi se na genocid u Prijedoru. Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid u velikom dijeliu je bila zasnovana na svjedoÄanstvima žrtava genocida u Prijedoru. Zato jedan od osnovnih zadataka MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugoslavije nije suhoparno arhiviranje zloÄina u Prijedoru, već pravno – sudsko priznanje zloÄina koji u sebe pored genocida ukljuÄuje i agresiju, ekocid, etnocid, urbicid, kulturocid, elitocid i sociocid. Socijalne, etiÄke, politiÄke, antropološke, konaÄno, filozofske implikacije genocida u Prijedoru jesu toliko raznovrsne i nepresušne, da o njima treba pisati što više novih i novih tekstova, i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja. Jer genocid u Prijedoru nije historijska tema, ni tema historije. Naprotiv, Äitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuÄ‘ena da sebe odredi prema zloÄinu genocida u Prijedoru. A to odreÄ‘enje ljudske i civlilizacijske budućnosti u ime istine i pravde, ne osvete, je nemoguće bez pravnog – sudskog dokaza genocida. Zato mi nikada nećemo zaboraviti genocid u Prijedoru u ime onih koji su protjerani iz voljenog grada, u ime silovanih PrijedorÄanki, u ime onih koji su Äekali smaknuće svake sekunde u koncentracionim logorima smrti, u ime onih koji su bespomoćno gledali zloÄin nad svojim najbližim, u ime prijedorskih mrtvih, u ime grada koji je izgubio obrise grada. Prijedorske žrtve imaju pravo na pravdu i istinu. Prijedorski zloÄinci imaju pravo na kaznu.
IGK diže svoj glas za odbranu prava žrtava i svjedoka agresije i genocida u Prijedoru, upozorava na kontinuirano kršenje odredaba meÄ‘unarodnih pravnih normi od strane predstavnika općinske vlasti i traži da se isti procesuiraju i adekvatno kazne. Niko nema pravo da žrtvama i svjedocima genocida zabranjuje sjećanje na zloÄin, pravo na istinu i pravdu. Dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava i svjedoka agresije i genocida nema pomirenja i sretnije zajedniÄke budućnosti graÄ‘ana Prijedora. Žrtve date za slobodu se ne smiju i neće ponižavati. VrijeÄ‘anje žrtava i svijedoka agresije i genocida u Prijedoru je nastavak genocida, nastavak ponižavanja ljudi na nacionalnoj i vjerskoj, osnovi. Oni koji javno, grubo i politiÄki nekorektno negiraju i omalovažavaju potrebu žrtava da se na dostojanstven naÄin sjete svojih nedužno stradalih moraju otići sa pozicija koje obnašaju, u ime novog Prijedora, nove Bosne i Hercegovine, u ime ponovnog vraćanja Ideje Bosne i Bosanskog duha u Prijedor.
Institut za istraživanje genocida, Kanada