Vijesti

Govor Emir Ramića na Cntralnoj Akademiji građana BiH u Kanadi povodom Dana državnosti BiH

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog osloboÄ‘enja Bosne i Hercegovine {ZAVNOBiH} je najznačajniji dogaÄ‘aj u historiji Bosne i Hercegovine {BiH}. Svojom Rezolucijom na Osnivačkoj skupštini i Proglasom narodima BiH, ZAVNOBiH je potvrdio njen historijsko-politički i državno-pravni individualitet i formirao državu BiH, što je najznačajnija tekovina antifašističkog rata. To je historijski datum – Dan državnosti BiH. Rezolucija ZAVNOBIH-a i nastanak Republike BiH predstavlja ključni datum novije historije BiH i osnovu koja, pored ostalog, omogućava postizanje potpune samostalnosti BiH. ZAVNOBIH je dokaz da je u BiH, ne samo moguć, nego i logičan zajednički život njenih graÄ‘ana i naroda, da njihova zajednička država može funkcionirati za dobro svih. Stoga je ZAVNOBIH najznačajniji datum naše historije, datum koji potvrÄ‘uju hiljdugodišnje postojanje BiH i pruža model po kojem se jedino BiH može razvijati, a svim njenim graÄ‘anima i narodima omogućiti punu ravnopravnost i slobodu. Nezavisnost BiH je samo logični slijed i rezultat onoga što je cijela historija BiH iskazala i za što je ZAVNOBiH ostavio bitne političke i ustavno-pravne pretpostavke. Tekovine narodnooslobodilačkog pokreta i antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu bile su značajan temelj odbrambenog rata 1992.-1995. protiv fašizma, a za očuvanje BiH. 
 
U toku odbrambenog rata 1992.-1995. Republika BiH je, zahvaljujući hrabroj odbrani Armije Republike BiH i drugim antifašistima iz reda svih njenih graÄ‘ana i naroda, voÄ‘enoj na temelju antifašističke, narodne i oslobodilačke borbe iz Drugog svjetskog rata, historijskih odluka ZAVNOBiH-a i stečenog suvereniteta i nezavisnosti, odbranjena od brutalne velikosrpske i velikohrvatske agresije i njihovih kolaboracionista i petokolonaša.
 
Dejtonski mirovni sporazum je, pod pritiskom tzv. meÄ‘unarodne zajednice, zaustavio potpuni završni uspjeh odbrambenog rata i, nažalost, legalizirao osvajački rat protiv Republike BiH i genocid nad Bošnjacima, te nametnuo rješenja koja nisu u skladu sa meÄ‘unarodnim demokratskim standardima. Uvjereni smo da u BiH postoje brojni antifašisti koji su u stanju da ponovo obnove i učvrste demokratski, multietnički i multikulturalni karakter BiH, kao nezavisne, jedinstvene, održive, funkcionalne i prosperitetne države.
 
Sedamdesetjednu godinu poslije zasjedanja ZAVNOBiH-a i više od 20 godina poslije agresije na Republiku BiH i genocida nad njenim graÄ‘anima i dalje se vrši politika eliminacije Bošnjaka sa teritorije zemlje BiH. Ta politika eliminacije Bošnjaka se vodi danas na privremeno okupiranom dijelu države BiH različitim sredstvima i metodama putem ponižavanja i depriviranja njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda, otvorenim kršenjem Deklaracije o ljudskim pravima i slobodama. Bošnjaci se pokušavaju tretirati kao manjina na teritoriji svoje države kroz duhovni, moralni, psihološki i politčki terror. Bošnjacima se pokušava izbiti svijest o njihovoj historijskoj, nacionalnoj, jezičkoj, vjerskoj, kulturnoj tradiciji. Bošnjaci se ne osjećaju slobodno i dostojanstveno i podvrgnuti su užasu odnaroÄ‘avanja u sopstvenoj zemlji. Bošnjačkog odgovora na duhovni, moralni, psihološki i politčki teror nema jer Bošnjaci još nemaju izgraÄ‘ene nacionalne institucije koje bi istraživale, čuvale i širile bošnjačku nacionalnu, državotvornu i teritorijalnu svijest koja se više ne treba i ne može bazirati samo na obrambenom smislu, kao svijest o nepristajanju da budu ono što se od njih zahtijevalo, tj. Srbi, Hrvati. Bošnjacima trebaju pozitivni sadržaji nacionalnosti, zašto je nužna društvena i intelektualna elita, te bošnjačko jedinstvo.
 
U vijeku zaštite ljudskih prava i sloboda MeÄ‘unarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju {MKTJ} koji je u svome osnivanju važio kao historijska svijetska pravna institucija, autoritet i šansa za istinu i pravdu, gubi bitku za istinu i pravdu, gubi bitku protiv nekažnjivosti, ostavlja tako mogućnost novih ljudskih i civilizacijskih tragedija u obliku novih genocida. Rad ove važne i potrebne svijetske pravne istitucije ozbiljno je doveden u pitanje, prije svega ponašanjem predsjednika Teodora Merona. Dešavaju se presude protivne meÄ‘unarodnom pravu. Prijevremenim oslobaÄ‘anjem pojedinih zločina, MKTJ je svijetu poslao poruku da čak i oni zločinci koji su počinili najgnusnije zločine mogu jednoga dana ugledati svjetlo slobode i ponovo djelovati u javnom životu kao bilo koji drugi graÄ‘anin. Sama kazna u obliku trajne etikete “ratnog zločinca” ne može biti dovoljna sankcija u dugoročnoj perspektivi, nego je MKTJ trebao donijeti kaznu kojom nakon izlaska na slobodu svim  zločincima zabranjuje bavljenje politikom, čak i bilo koji oblik učestvovanja u javnom životu. Zločinci moraju biti udaljeni od mogućnosti obavljanja javnih funkcija jer samo tako se može smanjiti direktan utjecaj njihovih zločinačkih ideja i planova koje, očigledno, većina zločinaca ni nakon toliko vremena nisu uspjeli preoblikovati u humanost i ljudskost. OslobaÄ‘anje zločinaca je znak da humanost nije na cijeni, a da se zločini ne kažnjavaju najtežim kaznama i sankcijama.
 
Nacionalni interes Bošnjaka je očuvanje BiH kao države svih njenih graÄ‘ana i naroda. To je ključni, fundamentalni, najviši interes i vrhovni nacionalni cilj Bošnjaka. To je suštinska odredba nacionalnog programa Bošnjaka. U najtješnjoj povezanosti sa borbom za biološki opstanak jeste očuvanje Bošnjaka kao političkog naroda, a ne samo vjerske grupe. Tu svoju karakteristiku Bošnjaci će zadržati sve dok postoje teritorijalna cjelovitost, nezavisnost, integritet i suverenitet BiH i njenih institucija preko kojih se oni ostvaruju. Bošnjački nacionalni interes je i uvoÄ‘enje pravnih kategorija jedinstvene države, te zamjena agresivne, zločinačke i genocidne ideologije, politike i prakse - postulatima graÄ‘anskog društva i države. Jedino u demokratiji Bošnjaci mogu živjeti sigurno i slobodno. Jedino tamo gdje je zagarantovana puna vjerska, nacionalna i kulturna sloboda Bošnjaci mogu živjeti čovjeka dostojnim životom. Svako gaženje i ugnjetavanje političkih, vjerskih ili nacionalnih prava ma koje vjerske ili nacionalne skupine ili pojedinca uvijek je pogaÄ‘alo i Bošnjake. Zato se svaki oblik državnog ureÄ‘enja BiH mora temeljiti na univerzalnim političkim i ekonomskim principima demokratskih društava. Bošnjaci borbu za demokratiju uzimaju kao osnovu borbe za očuvanje i razvijanje državno-pravnog suvereniteta BiH i njene političke nezavisnosti.
 
Bošnjački kolektivni intelekt i posebno bošnjački dijaspora ima obavezu i pravo da iskaže i sintetizuje težnje i interese svoga naroda. Krajnje je vrijeme i nužna potreba ujedinjavanja, te aktivnijeg angažovanja svih Bošnjaka u dijaspori,  u borbi za očuvanje države BiH i uspostavljanje jedinstva bošnjačkog naroda. U ostvarivanju tih zadataka ključno mjesto ima bošnjačka intelektualna elita (svjetovna i duhovna). Od njihovih pravilnih odluka, angažmana i djelovanja zavisi jedinstvo Bošnjaka u BiH i dijaspori. Stoga se od njih očekuje da trezveno, objektivno, realno, bez ljutnje, bez srdžbe, otvoreno, iskreno, bratski, civilizacijski, a s puno mudrosti, donesu samo i jedino ispravne odluke s kojima će biti zadovoljni svi Bošnjaci u BiH i dijaspori. Uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti, na što nas, pored ostalog, obavezuju brojne žrtve agresije i genocida koje su ubijene samo zbog njihove nacionalne, etničke i vjerske pripadnosti, te osvajanja njihovog životnog prostora i što su branile BiH. To od nas očekuju i naša djeca i mole nas da, izjednačeni, bez regionalnih i stranačkih podjela, bez ikakve surevljivosti i suparničkih nakana, ugradimo ciglu po ciglu za naše jedinstvo, našu slogu i bolju budućnost.
 
Možete me istjerati iz BiH ali BiH iz mene istjerati nemožete. Jer za mene je BiH, vrelo najljepše ljudske vrste,  koje ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. To je civilizacijski proces, nešto što kroz sve historijske promjene i političke suprotnosti traje jedan cijeli milenij, do jednakog stepena prakticiranog u svakodnevnom životu sa jednakom živošÄ‡u u svakom. U ovom procesu interakcije nacionalne kulture učestvuju kao varijable, zadržavajući svoje specifične identitete i izlažući se konstantnom kulturno-stvaralačkom odnosu primanja i davanja. U praksi, svaka nacionalna kultura u BiH je oboje, i ono što je imenom i nešto mnogo više. U tom vrelu je brdo bosanskohercegovačke vječnosti koga znaš da nikad ne znaš, Ideja Bosne I Bosanski duh koji su se odupirali  inkvizicijama koje prokliju i pale bosanskohercegovačku zemlju vjekovima. Velika je i čudesna ta slobodoumna ideja koja se opire neljudskom, a potiće blagost i skromnost. Ideja i duh koji možda još jedini u poharanom svijetu trajno svjedoči o nepotkupljenom i humanom modelu popravljanja ljudskosti.
 
Na Akademiji povodom Dana državnosti BiH kanadski Bošnjaci žele upozoriti Predsjedništvo i Parlament BiH, kada je u pitanju ratifikacija granice BiH i Crne Gore, da ne dodjele taj prostor Crnoj Gori, jer je to suvereni prostor BiH. Pitanje Sutorine je test državnosti za sve političare. Vijeće ministara je utvrdilo prijedlog o granicama sa Crnom Gorom prema kojem Sutorina bi trebala da ostane u Crnoj Gori. Kanadski Bošnjaci traže da se to zaustavi u  Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.
 
Kanadski Bošnjaci podržavaju inicijativu da Evropski parlament  usvoji rezoluciju kojom bi se osudilo ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja. Puštanje Šešelja je poraz pravde i meÄ‘unarodnog prava i rezultira gubitkom poverenja graÄ‘ana u meÄ‘unarodno pravosuÄ‘e. U predmetu Šešelj "nepravda je otišla još dalje, jer Šešelj po izlasku na slobodu organizuje političke skupove i, praćen medijima ruga se meÄ‘unarodnoj pravdi i žrtvama. On ponovo govori jezikom mržnje i svojim izjavama i govorima obnavlja ideologiju koja je bila ishodište agresije i genocida. To destruktivno deluje na sam krivični postupak koji se vodi u Hagu, unosi strah meÄ‘u ljude, posebno žrtve i svedoke i dezavuiše samu ideju meÄ‘unarodne pravde.
 
Kanadski Bošnjaci izražavaju duboku zabrinutost i podržavaju protestno pismo Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike svim odgovornim institucijama, zbog sramnog čina pojedinaca, vandalskih namjera, koji su oskrnavili bošnjačko mezarje u Seattle-u, saveznoj državi Washington. Skrnavljenje mezarje predstavlja vandalski čin, i čin zločina u miru. Kanadski Bošnjaci očekuju brzu i efikasnu akciju od agencija i pojedinaca koji su odgovorni za sigurnost mezarja i svih drugih vjerskih ustanova. Izražavamo uvjerenost da su počinitelji ovog sramnog, anticivilizacijskog, nehumanog, neljudskog i zločinačkog djela vandali koji ovim huliganskim činom žele izazvati nerede i potaknuti mržnju prema bošnjačkoj zajednici Seattlea. Kanadski Bošnjaci podržavajući rad Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike po ovom pitanju poručuju iz zemlje kulturnog mozaika u kome se priznaje, prihvata, poštuje i toleriše drugo i drugačije kao modus egzistencije da će američki Bošnjaci, posebno Bošnjaci Seatle ostanu dosljedni baštenici Ideje Bosne i Bosanskog duha, bosanskohercegovačkog odgovora priznavanja I tolerisanja različitosti.
 
ÄŒovjek bez domovine je mrtav čovjek. Progonstvo iz domovine je najteža kazna živu čovjeku, jer što je čovjek bez domovine, bez jezika svoje domovine. BiH ostaje  je globalna slika svijeta sa bosanskohercegovačkom  hižom što je univerzitet slobodoumlja.

Vijesti: