Da li se bosanskohercegovaÄka državna matica odrekla svoje dijaspore?
Dijaspora je rijetko bila u prilici da sem davanja matici, utiÄe na bilo šta u politiÄkom, ekonomskom, kulturnom i nauÄnom razvoju matice, iako ona predstavlja najkompetentniju ciljnu grupu, spremnu, sposobnu i voljnu da uloži svoju emotivnu, moralnu i materijalnu komponentu u ekonomsku, pravnu, moralnu, socijalnu, kulturnu, nauÄnu, politiÄku i svaku drugu revitalizaciju matice. Od toga korist može imati ne samo država Bosna i Hercegovina, već Evropa i svijet. Uvažavajući znaÄaj i mogućnosti dijaspore, država Bosna i Hercegovina stiće mogućnosti da tranzicioni proces sprovodi ne samo uz potrebnu pomoć demokratskog svijeta, već i uz pomoć koja se nudi od dijaspore. Ali dijaspora mora da osjeti da se nešto u matici promijenilo u odnosu na nju, a ne samo da se priÄa, a da suštinskih promjena zapravo nema. Takvo osjećanje moguće je izgraditi samo dugim, upornim i iskrenim radom. Dekreti tu ne pomažu.
Prema zvaniÄnim podacima doznake iz dijaspore svake godine iznose oko 2 milijarde dolara. Pored zvaniÄnih tokova, procjenjuje se da neoficijelnim kanalima dijaspora u Bosnu i Hercegovinu unosi dodatnih 1,5 milijarde dolara. Doznake dijaspore Äine 20% bruto društvenog proizvoda Bosne i Hercegovine, a u nelikvidnoj ekonomiji gdje se većina transakcija izmeÄ‘u kompanija rješava kompenzacijama – razmjenom roba, novac koji dijaspora šalje, te novac koji dijaspora troši tokom posjeta Bosni i Hercegovini utom su još bitnije. I pored svega toga, dijaspora nema nikakvih posebnih pogodnosti, kako od strane države i institucija, tako niti od kompanija kojima donosi prijeko potreban novac