U Torontu održana Akademija povodom devetog januara Dana sjećanja na poÄetak genocida nad Bošnjacima
U organizaciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida, Kanada, a pod pokriviteljstvom Kanadske bošnjaÄke zajednice i gostoprimstvom BošnjaÄke islamske zajednice „Gazi Husrev Beg“ Toronto održana je Akademija povodom devetog januara, Dana sjećanja na poÄetak genocida nad Bošnjacima.
Akademiju je otvorio Ismet Handanović, predsjednik Nadzornog odbora BošnjaÄke islamske zajednice „Gazi Husrev Beg“ Toronto koji je u svome uvodnom izlaganju izmeÄ‘u ostalog rekao: „Entitet Republika Srpska nije historijski, politiÄki i kulturološki utemeljen sastavni dio Bosne i Hercegovine. Naprotiv, entitet Republika Srpska je zasnovan na zloÄinaÄkoj agresiji na Republiku Bosnu Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima. Dan deveti januar koji se obilježava kao dan Republike Srpske i njena Krsna slava, dan kada je Rrepublika Srpska donijela deklaraciju 1992. godine o osnivanju srpske republike u Bosni i Hercegovini, je praktiÄno poÄetak implementacije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i sprovoÄ‘enja genocida nad Bošnjacima. Tada je poÄelo stvaranje genocidne tvorevine na tlu Bosne i Hercegovine. To je datum koji dezavuira Republiku Srpsku nastalu na najstrašnijem zloÄinu u Evropi poslije Drugog svjetskog rata i treba ga vezati s presudama internacionalnih sudova kojima je dokazano ko je napravio agresiju i genocid. Tim presudama delegitimirana je Republika Srpska kao genocidna tvorevina. Obilježavanjem ovog datuma Republika Srpska ne odustaje od državotvornih namjera. Srpski politiÄari su svjesno krenuli u rat da genocidom naprave državu. Ratko Mladić je rekao: "Mi moramo napraviti genocid da bismo napravili državu." Srbi su znali od poÄetka šta će uraditi, i danas ozbiljno rade na uništenju države Bosne i Hercegovine. Oni su slijedili historiÄara Milorada EkmeÄića koji je rekao da je nasilje babica nacionalne države, to znaÄi prije svega ratno nasilje“.
Poslije se prisutnima obratio imam Adnan ef. Balihodžić koji je govorio o znaÄaju stalnog podsjećanja na najveÄi zloÄin u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, genocid nad evropskim muslimanima – Bošnjacima.
Zatim su prisutni pogledali film u izboru Midhata ÄŒehajića o genocidu u Prijedoru sa posebnim osvrtom o Tomašici, najveÄoj primarnoj grobnici u Evropi poslije Drugog svijetskog rata.
Centralno izlaganje o devetom januaru – Danu sjećanja na poÄetak genocida nad Bošnjacia je imao profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada. Profesor Ramić je izmeÄ‘u ostalog rekao:
„Entitet Republika Srpska je okupirani dio nezavisne, suverene, meÄ‘unarodno priznate države Bosne i Hercegovine, nastao legalizacijom zloÄina agresije i genocida, najstrašnijih zloÄina poslije holokausta u Evropi. Taj entitet je najveÄi srpski poraz i najveÄi poraz meÄ‘unarodne zajednice. Prihvatajući deveti januar za godišnjicu genocidnog entiteta bosanski Srbi su prihvatili nacionalistiÄko, fašistiÄko naslijeÄ‘e Miloševića, Karadžića i Mladića i drugih zloÄinaca. Svi oni koji danas slave dan Republike Srpske, slave i agresiju i genocid, ubijanja i muÄenja u logorima, silovanja, protjerivanja i spaljivanja kuća, vjerskih i privrednih objekata. Republika Srpska nije nastala nekakvim odlukama nekakvih skupština. Ono što oni danas slave je nastalo na kricima i vapajima stotina hiljada žrtava, na kostima ubijene djece, na silovanjima Bošnjakinja, na muÄenjima u logorima. Kako je nastala u nepravdi, tako će nestati u pravdi, koja će kad tad doći“. Ramić je zatim govorio o Deklaciji ameriÄkih i kanadskih Bošnjaka o proglašenju devetog januara Danom sjećanja na poÄetak genocida u Bosni i Hercegovini koja je prihvaćena od mnogobrojnih subjekata širom svijeta kao pravna ali i moralna mjera sjećanja na najveÄi zloÄin poslije holokausta u Evropi, genocid nad Bošnjacima u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Posebno se osvrnuo na veliki odjek u javnosti Otvorenog pisma internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada poslanom meÄ‘unarodnoj i bosanskohercegovaÄkoj javnosti, Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini i novoizabranom bosanskohercegovaÄkom i bošnjaÄkom politiÄkom establišmentu u kom se traži otvoranje procesa preispitivanja legalnosti i opstojnosti manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta na bazi primjene presude MeÄ‘unarodnog suda pravde po kojoj su institucije entiteta Republika Srpska, vojska i policija, poÄinile genocid. Kao glas žrtava agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, kao glas istine o tim zloÄinima i pravde za žrtve tih zloÄina u godini kada se sjeÄamo najveÄeg zloÄina poslije Drugog svjetskog rata u Evropi, genocida u Srebrenici i u godini u kojoj posebno upozoravamo da je nakon dvadeset godina Dejtornski ustav i dalje najnemoralniji pravni akt u historiji ÄovjeÄanstva, Ramić je naznaÄio najvažnije aktivnosti Instituta za istraživanje genocida, Kanada koje će se raditi sa Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike i drugim partnerskim organizacijama. Ramić je završio sljedeÄim rijeÄima: „Bosna i Hercegovina se u najtežim godinama spasila od agresije jer je imala dovoljno patriota koji su odbranili njen državni, pravni i politiÄki kontinuitet, suverenitet i teritorijalni integritet. I danas su patrioti spremni braniti Bosnu i Hercegovinu od agresije i genocida koji se vrše drugim sredstvima i metodama. BošnjaÄki patrioti neće nikada dozvoliti da Bošnjaci budu svedeni na ograÄ‘en jednoumni prostor Bosne i Hercegovine, bez svijesti o sebi, bez potrebnog prostora za biološki opstanak, bez bošnjaÄke historije, kulture, tradicije, duhovnosti, bez bosanskog jezika. U ime istine o zloÄinima agresije i genocida i pravde za žrtve tih zloÄina, pozivamo sve Bošnjake u svijetu i sve prijatelje istine o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad njenim graÄ‘anima, te prijatelje pravde za žrtve tih zloÄina da deveti januar obilježavaju kao Dan poÄetka genocida nad Bošnjacima“.
Profesor Ramić se na kraju zahvalio svima onima koji gaje sjećanje na poÄetak genocida nad Bošnjacima što treba biti trajna, sastavna komponenta bošnjaÄkog nacionalnog bića. Posebno se zahvalio duhovnim liderima kanadskih Bošnjaka koji konstantno rade na bošnjaÄkom pamćenju, Ismeti i Mirsadu Smajiću koji su prigodnom scenom sve prisutne vratili u dane bosanskohercegovaÄke i bošnjaÄke tragedije, Midhatu ÄŒehajiću na izboru filma i tehniÄkim pripremama Akademije i BošnjaÄkoj islamskoj zajednici “Gazi Husrev Beg Toronto“ na odliÄnom gostoprimstvu.