03. 02. 2015.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada povodom druge presude za povredu Konvencije o spreÄavanju i kažnjavanju genocida
Odgovornost za genocid trebaju snositi i države, a ne samo pojedinci
MeÄ‘unarodni sud pravde je donio svoju drugu presudu za povredu Konvencije o spreÄavanju i kažnjavanju genocida kojom se Srbija i Hrvatska osloboÄ‘aju optužbi da su poÄinile genocid tokom devedesetih godina na podruÄju Hrtvatske, osam godina poslije prve presude kojom je konstatovano da je Srbija prekršila Konvenciju o spreÄavanju i kažnjavanju genocida u pogledu kršenja obaveze spreÄavanja genocida i kršenja obaveze nekažnjavanja poÄinitelja genocida u Bosni i Hercegovini, te da se institucije entiteta Republika Srpska, vojska i policija, oznaÄavaju kao poÄinitelji zloÄina genocida.
Kao nauÄno istraživaÄka institucija ali i kao glas žrtava povreda ljudskih prava i sloboda, ratnih zloÄina i zloÄina protiv ÄovjeÄnosti, Institut za istraživanje genocida, Kanada konstatuje da je pored KriviÄnog tribunala za podruÄije bivše Jugslavije koji je izgubio kredibilitet svojim oslobaÄ‘ajućim presudama nekim od najvećih zloÄinaca, takoÄ‘e i MeÄ‘unarodni sud pravde izgubio kredibilitet. Umjesto da kao najviša pravna i moralna institucija savremnog Äovjeka i civilizacije procjenjuje samo historijske, nauÄne Äinjenice, MeÄ‘unarodni sud pravde se služi sa Äinjenicama politÄkih elita koje su u službi stavaranja velikonacionalistiÄkih projekata koji imaju za cilj upotrebom agresivno genocidnih metoda stvoriti velike jednonacionalne države, porobljavanjem tuÄ‘ih teritorija i nasilnim protjerivanjem i ubistvom Äitavih nacionalnih skupina.
Presude, koje odbacuju optužbe za genocid u Srebrenici, Bosni i Hercegovini i Vukovaru su mrlja na međunarodnom pravnom poretku.
Žrtvama agresije i genocida ne treba politika lažnog pomirenja koja se kontinuirano uvodi putem politiÄkih odluka meÄ‘unarodnih sudova na bazi stalnog poveÄanja pravnih kriterija i standarda za genocid, već istina i pravda, moralna i materjalna satisfakcija.
Smatrajući da prošla tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid nije dovoljno argumentovana, a imajući u vidu da je Srbija jedina država u svijetu koja je dva puta procesuirana za genocid, da je rat voÄ‘en na teritoriji Bosne i Hercegovine, da su u Bosni i Hercegovini ubijani, protjerivani i mućeni ljudi, silovane žene, rušena ekonomska, duhovna, kulturna i historijska dobra, da postoje novi dokazi i resusrsi da se Srbija optuži po svim osnovama koje nudi Konvencija o genocidu, Institut za istraživanje genocida Kanada poziva prvo preživjele žrtve, a zatim intelektualce, borce za zaštitu ljudskih prava i sloboda, patriote da istupe kao jedan glas kako bi jasno stavili do znanja velikim svjetskim silama i inertnom bosanskohercegovaÄkom, posebno bošnjaÄkom politiÄkom i akademskom establišmentu, da istraju na obnavljanju tužbe protiv Srbije za genocid. Istinska presuda MeÄ‘unarodnog suda bila bi jedina pravda koju će žrtva ikada dobiti od bilo koga u Äitavom svijetu. Na žalost u prvobitnom postupku od suda nije traženo da potvrdi da je Srbija vodila agresiju protiv Republike Bosne i Hercegovine, da je pomagala i da ništa nije uÄinila da sprijeÄi genocid u Bosni i Hercegovini, da se ponište ugovori koji su potpisani kao rezultat agresije i genocida. Napominjemo da je odgovornost za genocid višestruka. Država koja ima mogućnost da sprijeÄi genocid, a to ne uÄini, ili država koja pomaže poÄinioce genocida je odgovorna za genocid po Konvenciji o genocidu. Iako se žrtvama genocida nikakvim parama ne može kompenzirati bol i patnja, istinskom presudom MeÄ‘unarodnog suda pravde bi se otvorio legalni meÄ‘unarodno-pravni put i za nadoknadu ratne štete, koja prema procjenama istaknitih struÄnjaka meÄ‘unarodnog prava može da iznosi Äak 100 milijardi dolara. Istinska presuda u korist Bosne i Hercegovine otvorila put da se ratna šteta, kao u sluÄaju posthitlerovske NjemaÄke, naplaćuje dugoroÄno, kroz trgovaÄke transakcije i druge vidove dogovornog izmirivanja ratne štete. Odšteta žrtvama za genocid bit će dokaz Äitavom svijetu da vidi istinu i Äitavoj historiji da je sazna. Nakon svega što su propatili, prošli i postigli, preživjele žrtve duguju sebi i svojoj djeci, i djeci njihove djece, kao i svim ostalim narodima svijeta da dovede ovu tužbu do uspješnog kraja.
Paralelno sa udruženom akcijom za obnovu tužbe još jednom pozivamo patriotske bosasnkohercegovaÄke subjekte da nepotpunu presudu MeÄ‘unarodnog suda pravde iz 2007. godine koriste kao najsnažniji argument za ostvarivanje prava žrtava agresije i genocida u Bosni i Hercegovini. te najbolji instrument za vraćanja dostojanstva bosanskohercegovaÄkoj državi i društvu. Još jednom istiÄemo pravo na ius cogens naÄelo (ÄŒlan 53 BeÄke konvencije o pravu ugovora UN iz 1969. godine – poglavlje Ništavnost ugovora) na osnovu kojeg se u pravnoj praksi svijeta izvodi sveto pravo na nepriznavanje rezultata genocida, zloÄina za koji ne postoji zastarijevanje. PolitiÄki establišment entiteta Republika Srpska i danas naglašava kontinuitet njihovih današnjih institucija sa onima koje su poÄinile zloÄin genocida.
Profesor Emir Ramić
Institut za istraživanje genocida, Kanada