Apel Internacionalnog ekspertnog tima IGK u vezi Svjetskog dana bijelih traka i spomenika ubijenoj djeci Prijedora
{Apel je poslan na više od stotinu adresa, pojedinaÄnih i kolektivnih, politiÄkih, akademskih i pravnih autoriteta u svijetu}
I
Podržavamo Dan bijelih traka u znak sjećanja na genocid koji se desio u Prijedoru, kada je samozvana Republika Srpska primijenila istu metodu koji su primijenili nacisti, natjeravši Jevreje da nose žute trake.
II
Podržavamo i pridružujemo se peticiji da se omogući izgradnja spomenika posvećenog nedužnoj nastradaloj prijedorskoj djeci (stotinu i dvoje djeÄaka i djevojÄica), ubijenoj u genocidu.
III
Tražimo od Skupštine grada Prijedora da bez odlaganja razmotri i prihvati inicijativu roditelja ubijene djece o gradnji spomenika u Prijedoru. U tom smislu, posebno pozivamo odbornike Skupštine grada Prijedora iz bošnjaÄkog naroda da iskoriste svoje odborniÄko pravo, ali i ljudsko i moralno, i zatraže stavljanje na dnevni red Skupštine zahtjev za izgradnju spomenika posvećenog toj nedužno nastradaloj djeci Prijedora.
Preživjele žrtve i svjedoci agresije i genocida u Prijedoru su poniženi jer im se zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. U višegodišnjoj agresiji i genocidu u Prijedoru hiljade prijedorskih Bošnjaka i Hrvata su ubijeni; hiljade muÄeni u više koncentracionih logora smrti; više stotina prijedorÄanki je silovano; više stotina prijedorske djece je ubijeno; desetine hiljada prijedorÄana je protjerano; izvršen je zloÄin nad gradom rušenjem kulturnih i tradicijskih objekata prijedorskih Bošnjaka i Hrvata sa ciljem potpunog istrebljenja istih. Prijatelji istine i pravde i ovog 31. maja nosit će bijele trake oko ruke, kako bi podsjetili na brutalna ubistva, muÄenja i protjerivanja prijedorskih Bošnjaka. 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu, putem lokalnog radija, nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili Äaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio poÄetak kampanje istrebljenja u kojoj su provoÄ‘ene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i Äinjeni drugi zloÄini, Äiji je konaÄni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor. Bio je to prvi put od 1939. godine i nacistiÄkog proglasa, po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su Älanovi jedne etniÄke ili religijske grupe na ovaj naÄin bili obilježeni za istrebljenje.
IV
Podsjećamo svjetsku javnost da su genocid i drugi oblici zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava na podruÄju općine Prijedor trajali kontinuirano u periodu 1992 – 1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena (ukupno 3.173 civila), 31.000 ljudi je zatoÄeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrijebljeno 94 posto Bošnjaka. U Prijedoru je izvršen masovni zloÄin genocida, kulturocida, ekocida, etnocida, urbicida, elitocida; masovno, namjerno, organizovano ubijanje, protjerivanje, silovanje prije svega, Bošnjaka, a zatim i Hrvata.
V
Pozivamo sve prijatelje istine i pravde u svijetu da obilježe MeÄ‘unarodni dan bijelih traka, 31. maj. Nosite oko ruke bijele trake, koje nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma koji još nije pobijeÄ‘en u Prijedoru i BiH. Više od dvadeset godina poslije tih strašnih zloÄina diskriminacija i najgrublje kršenje ljudskih prava i sloboda se nastavlja drugim sredstvima. Agresija i genocid se nastavljaju drugim metodama. Namjerno i sustavno se onemogućuje povratak i oporavak prijedorskih bošnjaÄkih i hrvatskih zajednica, na silu oteta radna mjesta i imovina nikada nisu vraćeni, općinske strukture najmanje ulažu u naselja u kojima je potpuno bila uništena infrastruktura i objekti.
VI
Pozivamo sve politiÄke, akademske i pravne pojedinaÄne i kolektivne subjekte u svijetu, svjesne istine i pravde, i sve borce za zaštitu ljudskih prava i sloboda i njihove organizacije da pomognu prijedorskim roditeljima da konaÄno podignu spomenik dostojan nedužnih 102 djeÄaka i djevojÄica koji su ubijeni u genocidu u Prijedoru. Peticija za izgradnju spomenika je predana prošle godine, meÄ‘utim, gradska skupština u Prijedoru se do danas nije izjasnila o inicijativi roditelja.
VII
Protestujemo protiv ovakvog anticivilizacijskog postupanja prijedorskog politiÄkog establišmenta, na Äelu sa gradonaÄelnikom Markom Pavićem, koji kontinuirano dehumanizira preživjele žrtve genocida. Općinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama genocida na bilo koji naÄin odali poÄast za patnje kroz koje su prošli. Lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zloÄini poÄinjeni u Prijedoru, usprkos brojnim presudama meÄ‘unarodnih i lokalnih sudova.
VIII
Tražimo od politiÄkih, akademskih i pravnih pojedinaÄnih i kolektivnih subjekata u svijetu da uÄine hitne dodatne napore da se bezuslovno ispoštuje pravedna borba prijedorskih žrtava i svjedoka agresije i genocida za sjećanje, istinu i pravdu bez kojih nema pomirenja i sretnije zajedniÄke budućnosti Prijedora i BiH.
Potpisnici:
Prof. Emir Ramić, Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Prof. dr. Francis Boyle, General Agent for the Republic of BiH before the International Court of Justice
Prof. dr. Dawid Pettigrew, Southern Connecticut State University
Prof. dr. Marko Attila Hoare, Faculty of Arts and Social Sciences, Kingston University, London
Florence Hartman, Književnik, novinar, bivša glasnogovornica MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala
Roger M. Richards, Režiser,fotograf, autor
Dr. Safia Soliman, Independent Program Development Professional, Gloucester, United Kingdom
Catrine Von Dinklage, Universal Peace Federation
Robert Leonard Rope, Nezavisni novinar
Prof. dr. Janja BeÄ Neumann, Sociolog, istraživaÄ genocida, pisac i predavaÄ
Magistar Husein ef. Kavazović, Reisu – l ulema Islamske zajednica BiH
Akademik Prof. dr. Smail Čekić, Univerzitet Srajevo
Akademik, Prof. dr. Ejup Ganić, OsnivaÄ i predsjednik Univerziteta za nauku itehnologiju, Sarajevo
Isnam Taljić, Književnik
Avdo Huseinović, filmski autor
Dr. Mustafa Ceric, bivši reis-ul-ulema BiH, predsjednik Svjetskog bošnjaÄkog kongresa
Magistar Hamdija Čustović, Predsjednik KBSA
Muhamed Velić, Imam
Prof. dr. Rasim Muratović, Direktor Instituta za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, Sarajevo
Prof. dr. Franjo Topić, Predsjednik hrvatske kulturne zajednica “Napredak”
Prof. dr. Sead Berberović, Univerzitet Zagreb
Prof. dr. Kasim Trnka. Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Edina BeÄirević, Univerzitet Sarajevo
Akademik Prof. dr. Ferid Muhić, Univerzitet Skopje
Prof. dr. Tarik Zaimović, Univerzitet Sarajevo
Akademik Prof. dr. Esad Duraković, Univerzitet Sarajevo
Akademik Prof. dr. Omer Ibrahimagić, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Muris Osmanagić, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Ismet Dizdarević, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Fikret BeÄirović, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Muriz Spahić, Univerzitet Sarajevo, Predsjednik Udruženja geografa u BiH
Prof. dr. Senadin Lavić, Univerzitet Sarajevo, Predsjednik KZB Preporod
Prof. dr. Suad KurtÄehajić, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Ibrahim Kajan, Univerzitet Mostar
Prof. dr. Aras Konjhodžić, Univerzitet Temple, SAD
Ambasador, dr. Nedim Makarević
Ambasador dr. Sabit Subasić
Prof. dr. Selma Rizvić, Univerzitet Tuzla
Prof. dr. Zemir Sinanović, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Enver Halilović, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Sakib Softić, Univerzitet Sarajevo, Zastupnik BiH na Međunarodnom sudu pravde
Prof. dr. Džemal Najetović, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Mujo Begić, Univerzitet Sarajevo
Prof. dr. Senada Delić, Univerzitet Otava, Kanada
Prof. dr. Hariz Halilović, Socio-kulturni antropolog i izvanredni profesor na Monash University u Melbourneu, Australija
Dr. Haris Alibašić, Vanredni profesor na univerzitetima u Grand Rapidsu
Dr. Nedžad Grabus, Muftija u Sloveniji
Dr. Zijad Delić, Otava, Kanada
Amir Ahmić, BošnjaÄki oficir za vezu sa MeÄ‘unarodnim kriviÄnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju
Magistar Fatmir Alispahić, Književnik, publicista, novinar
Magistar Sanja Drnovšek Seferović, Direktor Instituta za genocid i edukaciju
Magistar Adamir Jerković, Direktor Arhiva FBiH
Magistar Osman Softić, politiÄki analitiÄar
Magistar Haris Hromić, Predsjednik Family Memorial Fondacije, povjerenik Carnegie vijeća za etiku u međunarodne poslove
Magistar Marjan Hajnel, Filozof, autor, humanist, Izrael
Preofesor Semir Äulić, Atlanta, SAD
Jusuf Trbić, Autor
Mirela Kukan, Novinar
Kenan trebincevic, Autor
Senahid TrebinÄević, Autor
Eldin TrebinÄević, Autor
Elvir Klempić, Ekspert za međunarodne odnose
Adil Kulenović, Predsjednik Krug99
Emir Zlatar, Generalni sekretar Vijeća bošnjaÄkih intelektualaca
Aziz Tafro, Autor
Muhamed Fazlagić – Fazla, Autor
Meša Pargan, Književnik, novinar
Mirsad Duratović, Predsjednik Udruženja logoraša Prijedor92
Bakira HaseÄić, Predsjednica Udruženja žena žrtava rata
Munira Subašić, Predsjednica Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa
Hasan Šehović. Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH
Senada Softić Telalović, Vijeće BH organizacija Australije
Murat Tahirović, Predsjednik, Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida
Advokat Amor Mašović, Institut za nestale osobe
Satko Mujagić, „ÄŒuvari Omarske“
Kemal Balihodžić, Autor
Adnan Bajrić, Menadžer
Senada Tatarević Kararić
Hava Tatarević, Žrtva kojoj je ubijeno 6 sinova i suprug
Šukrija Meholjić, Autor
Sejfudin Tokić, BošnjaÄki pokret za ravnopravnost naroda
Nedim Seferović, Pravnik
Vehid Gunić, Književnik
Aziz Tafro, Autor
Sanela Fejzić
Dženana Karup-Druško, novinar
Nihad AliÄković, Antidejton grupa
Senad AliÄehajić, BosanskohercegovaÄka zajednica Windsor, Kanada
Nasko Budimlić