Potpisivanje ugovora o granici s Crnom Gorom je antibosanskohercegovaÄki akt
Sutorina je bosanskohercegovaÄka historijska baština od njenog osnivanja kao države. U historiji države Bosne i Hercegovine nikada nije bilo dozvoljeno otimanje državne teritorije. Dobrosusjedski odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore su jedino mogući na bazi utvrÄ‘ivanja granica na osnovu historijskih Äinjenica. A historijska, geografska, politiÄka i pravna Äinjenica bazirana na istraživanjima velikog broja struÄnjaka je da Sutorina pripada Bosni i Hercegovini, koja na nju ima historijski kontinuitet od najstarijih vremena, još od vremena srednjovjekovne Bosne. Crna Gora nema ni jednog pravnog ni historijskog argumenata za Sutorinu. Kao neprocjenjivo, strateško bosanskohercegovaÄko državno blago i direktan izlaz na otvoreno more, Sutorina koja je i u gruntu bosanskohercegovaÄka, pripada Bosni i Hercegovini. U uslovima kada je potpisivanje sporazuma s Crnom Gorom gotova stvar važno je da javnost u matici i dijaspori poduzme sve potrebne aktivnosti da bi se sprijeÄilo njegovo ratificiranje, te time osigurale pretpostavke za "vraćanje" Sutorine pod jurisdikciju Bosne i Hercegovine. Važno je da se šira javnost bolje upozna sa historijskom graÄ‘om i historijskim Äinjenicama koje pokazuju da Sutorina pripada Bosni i Hercegovini. U tom smislu istraživanja istaknutih nauÄnih lidera jasno ukazuju da ne postoji ni jedan pisani dokument kojim bi Crna Gora dobila Sutorinu. Ako nauka tako kaže postavlja se pitanje na osnovu Äega odluÄuje bosanskohercegovaÄki izabrani politiÄki establišment, na osnovu Äega ustupa dio teritorije svoje države drugoj državi. Nema drugog odgovora već da se radi o prodaji državne teritorije i to onog kvalitativnog dijela državne teritorije koji omoguÄuje izlaz na otvoreno more. U ime žrtava agresije i genocida u Bosni i Hercegovini, u ime preživjelih svjedoka tih zloÄina dužnost je da se borimo za državne granice, odnosno za teritorijalni integritet i suverenitet jedinstvene bosanskohercegovaÄke države. Ali isto tako da se borimo za bosanskohercegovaÄku baštinu na kojoj se više od hiljadu godina, Äesto i krvlju žrtava zalijeva Ideja Bosne i Bosanski duh. Zato niko nema pravo poklanjati dio teritorije Bosne i Hercegovine.
Emir Ramić