Toronto
DRUŽENJE SA BOŠNJACIMA KANADE
U nedjelju, 13. septembra, 2015. godine. na poziv uvaženog hadži Tajib ef. PašanbegoviÄ‹a, posjetila sam džemat Bosnian Islamic Association "Gazi Husrev beg" Toronto, u Kanadi. Kao i ranije posjete ovom džematu, i ovo druženje, sa džematlijkama Toronta kao i susret sa veÄ‹ poznatim licima divnih Bošnjakinja Toronta, je prošlo u toploj i radnoj atmosferi.
Održala sam predavanje na temu “Žena u Vremenu” te sam, izmeÄ‘u ostalog istakla:
“Tema mog današnjeg predavanja je “Žena u Vremenu” sa akcentom o ženi kao majci, supruzi, njenoj ulozi u džematu, društvu, oÄuvanju porodice, odgoju djece kao i o emanetu oÄuvanja svog vjerskog i kulturnog identiteta na prostorima Sjeverne Amerike. S hodno tome Ä‹u poÄeti svoje izlaganje o “Ženi u Vremenu” s aspekta Kur’ana i Hadisa kao glavnih izvora Islamskog uÄenja. Svrha mog današnjeg predavanja je da govorim o ženama spomenutim, direktno ili indirektno u Kur’anu i Hadisu. Zatim ženama Bošnjakinjama koje su ostavile neizbrisiv trag u historiju Bošnjaka, a o kojima se malo ili gotovo nikako ne govore. Zatim da se bolje upoznamo sa njihovim liÄnostima, njihovim životnim iskušenjima, njihovim žrtvovanjem za vjeru, din i domovinu. I na kraju, da ove uzorite žene spomenute u Kur’anu i Hadisu, heroine svoga vremena i prostora, kao i uzorite Bošnjakinje koje su kroz historiju uÄinkovito branile svoju vjeru i toprak, uzimamo kao svoje role model današnjice.
Svi dogaÄ‘aji i osobe u ÄŒasnom Kur’anu su precizno i selektivno izabrane od Allah SWT kao univerzalna uputa, smjernica i pouka ljudima. Od krucijalne važnosti je za Bošnjakinju je studiranje i upoznavanje sa likovima i atributima žena spomenutih u Kur’anu.U ÄŒasnom Kur'anu se spominju dvadeset-Äetri žene. Žene spomenute u Kur’anu su rijetko studirane, izuÄavane kao i društvene prilike, mjesto i kontekst u kojima se spominju u Kur’anu. Potrebna je duboka i opširna znanstvena studija kao i detaljna analiza vremena, mjesta, konteksta u kome se spominju ženski likovi u Kur’anu da bi se izvukla adekvatna lekcija i poruka koju nam ÄŒasni Kur'an šalje kroz kazivanja o ženama.”
Grad Mekka sa sjedištem u Saudiskoj Arabiji je geografski epicenter Ummeta, a njen osnivaÄ i prvi stanovnik je bila žena, Hadžera r.a. sa svojim sinom Ismailom a.s. Tako važna uloga je data ženi - da bude osnivaÄ odabranog grada Mekke. Da dobije posjetu od Džibrila a.s. kao što su dobijali samo najodabrani Allahovi S.W.T. Poslanici. Koliku veliÄinu i Äast ima ova Äasna Majka kod Allah S.W.T.? Toliku veliÄinu da je Allah S.W.T. naredio milionima posjetilaca ovog Äasnog Hrama da imitiraju Hadžerino traÄanje izmeÄ‘u Safe i Merve i da to nikada ne padne u zaborav. „Safa i Merva su Allahova Äasna mjesta, zato onaj koji Ka'bu hodoÄasti ili umru obavi ne Äini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje uÄini kakvo dobro djelo - pa, Allah je doista blagodaran i sve zna.(Kur'ana, 2:158).”
…Koliko je samo nas Bošnjaka i Bošnjakinja krenulo u svijet, uÄinilo hidžru, baš kao i Hadžera r.a, sa malo hrane i svojim bebama u naruÄju, nejakom djecom na leÄ‘ima, iznemoglim roditeljima u kolicima, te nam je Allah dz.š. ukazao svoju milost. Našli smo svoj smiraj i novi dom u dalekom svijetu. U period od dvadest godina, kao ni jedna druga etniÄka grupacija u tako kratkom vremenskom period na prostoru Amerike i Kanade, uspjeli smo da savladamo jezik, završimo škole, univerzitete, ulazimo u vladu, postajemo politiÄkim faktorima na lokalnim izborimo, kupujemo kuÄ‹e, auta, otvaramo firme, pomažemo svoju zemlju Bosnu i svoju familije u njoj. Uspjeli smo da se organizujemo kroz džemate, politiÄke organizacije, kulturne i fudbalske klubove, da se meÄ‘usobno družimo i povezujemo. I ovaj naš današnjii skup je dokaz našeg uspjeha. ZahvaljujuÄ‹i našim džamijama i džematima uspjeli smo da saÄuvamo svoj din, vjeru Islam, svoj jezik i svoju kulturu na prostorima Sjeverne Amerike. ZahvaljujuÄ‹i našim uglednim i obrazovanim Bošnjacima u dijaspori, uspjeli smo da se ne zaborave genocidi poÄinjeni u Bosni, te su izglasane Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Ovo je samo poÄetna lista uspjeha Bošnjaka i Bošnjakinja na podruÄiju Sjeverne Amerike. Zato vas molim, drage moje Bošnjakinje, da se ukljuÄujete u svoje džemate i svojim Äestitim radom, svojim unikatnim talentima, svojim finansiranjem pomognete svoj džemat kao i Ummet uopšte. Zatim, upisujte svoju djecu u mektebe i Bosanske škole. DovoÄ‘enje djece u džamije na vjeronauku je, posigurno, svima nama najbolja investicija koju možemo, za sebe kao i za našu djecu, uraditi na ovim prostorima.
Od pamtivijeka, Bošnjakinju je krasila velika snaga i vjera, Äak i kada je bile zarobljavana i muÄena, nije dala Bošnjakinja svoje vjere i identiteta. U narodnoj pjesmi spominje se junaštvo Lejle Blažević, koja je oteta u Dalmaciju i koju ni tepsije dukata i bisera, ali ni prijetnja muÄenjem nisu naveli da promjenu onog što ona jeste - Muslimaka, pa u pjesmi stoji da: “…ne prevari, ne prevjeri Lejla…”
Godine 1737. kada je napadnuta Banja Luka i okolina, Äitavu jednu Äetu u odbrani Banja Luke su saÄinjavale žene. Na žalost, našu Bosnu, ratovi nikada nisu zaobilazili i u tim ratovima Bošnjakinje su se Äesto borile i ginule kao pravi junaci. U Donjem Vakufu, pored ceste koja skreće za Bugojno, postoji u travi spomen na kojem piše: “Šehid-djevojka”. Ne zna se ima ove bošnjaÄke herojine, koja je poginula u borbi s Uskocima u 17. stoljeću, zatim u haremu džamije u Cernici u Mostaru ostalo je zabilježeno ime Hane Hrvićeve koja je “branila Mostar od Stojana Jankovića”.
Nezaboravan je primjer mlade i hrabre heroine, Emine BuÄan, 20-ogodišnja Bošnjakinja sa Bara, selo kod Sjenice, u toku velike ÄetniÄke ofanzive u januaru i februaru 1943.godine na Bihor, Pešter i Limsku dolinu, radi uništenja muslimanskog življa na tim prostorima, herojski je branila svoju kuću, braću, sestre i komšije koje su Äetnici opkolili. Kada je nestalo municije pošla je u hambar da je preuzme, ali su je tada uhvatili Äetnici. Prepoznavši meÄ‘u njima komšiju - Äetnika obratila mu se rijeÄima: „Krv neka ti je halal, a obraz mi Äuvaj“. Komšija je shvatio znaÄaj tih rijeÄi i ubio ju je ne dozvolivši da je razjarena ÄetniÄka grupa siluje. Ovaj Äin žrtvovanja mladog života za odbranu djece, starih i iznemoglih, posebno za obraz, Äast i dostojanstvo, ostaje kao simbol bošnjaÄkom narodu posebno muslimanki ženi, da su obraz i poštenje vrjedniji od samog života.”
Nakon završenog predavanja uslijedila je otvorena diskusija o izazovima i poteškoÄ‹ama s kojim se suoÄava žena-muslimanka današnjice. Naravno, u društvu divnih Bošnjakinja koje ne štede na muhabetu i pitanjima, vremena nikad dosta! Ali prema veÄ‹ utvÄ‘enom protokolu, ubrzo nakon podne namaza i ruÄka, krenula sam u posjetu Bošnjacima u Guelph-u Ontario, Kanada.
Duboko se zahvaljujem Uzvišenom Allahu dž.š. na ukazanoj Äasti i prilici da posjetim i uÄestujem u fantastiÄno organizovanom skupu Bošnjaka, u Guelph-u, Ontario, Kanada. Atmosfera skupa je bila na zavidnom nivou. Oduševila i fascinirala me je kultura, poštovanje te pažljivo slušanje i praÄ‹enje izlaganja govornika skupa od strane prisutnih Bošnjaka i Bošnjakinja. Sva izlaganja predavaÄa su pomno praÄ‹ena. ÄŒinilo mi se da žudno upijaju svaku rijeÄ i misao. Velika privilegija mi je bila prisustovati i davati govor ovakvoj skupini Bošnjaka. Programu su prisustovala i djeca, razliÄitih uzrasta, ali haman da su i djeca, kao i njihovi roditelji upijali svaku izgovorenu rijeÄi. Vrijedne hanume pripremile su tradicionalne bošnjaÄke kolaÄe, kahvu i sokove, što je krunisalo ovo nezaboravno druženje.
Bila mi je velika Äast i zadovoljstvo biti u istom programu i za istim stolom sa uvaženim hadži Tajib ef. PašanbegoviÄ‹em, iskusnim i saburli imamom koji ne škrtari na lijepim nasihatima i darežljivo sije i širi bogato životno i imamsko iskustvo sa svima koji su hoÄ‹ni da slušaju. Zatim sa istaknutim prof. dr. Emirom RamiÄ‹em, Bošnjakom koji je sav svoj život, znanje i energij halalio svojoj Bosni i svome narodu, a posebno Bošnjacima "preko Bare.” Da bi se što više Bošnjaka širom svijeta okoristilo plodovima druženja Bošnjaka Guelph-u Ontario, Kanada, prenosim veÄ‹i dio izlaganja dr. RamiÄ‹a, koji je izmeÄ‘u ostalog istakao:
“Nije cilj dokazati bošnjaštvo, bosanski jezik i bosanskohercegovaÄku državu i društvo, nego pokazati historijsku utemeljenost bitnosti i bitisanosti navedenih kategorija. Zato nema potrebe objašnjavati nacionalno ime Bošnjak, ime jezika bosanskog i ime države i društva Bosne i Hercegovine. Ja ih samo promoviram kao prirodno pravo na bošnjaÄku i bosanskohercegovaÄku tradiciju. Od 1990. do 2000. godine Bošnjaci su napravili politiÄka i nacionalna dostignuća za koja je nekim narodima trebalo stoljeće. Bošnjaci su iz anonimnosti iskoraÄili na povijesnu scenu i prvi put se legitimirali kao ravnopravni subjekt u evropskoj zajednici naroda u uslovima kada su svi državni režimi i sve nacionalne ideologije susjednih naroda osporavali i negirali poseban bošnjaÄki nacionalni identitet. Samostalni, nacionalno-politiÄki nastup Bošnjaka i ostvarivanje državne samostalnosti i nezavisnosti Bosne I Hercegovine, Äemu je i bošnjaÄka politika snažno doprinijela, ogroman je povijesni dobitak za bošnjaÄki narod. Istovremeno su na identitetsko-kulturološkoj ravni realizirana postignuća koja su bošnjaÄki narod kolektivno definirala, a koja prethodnih decenija nisu bila izvodljiva. Ostvareno je pravo na slobodno imenovanje maternjeg jezika, bosanski jezik je prvi put normiran i institucionaliziran.
Prvi put je književno-kritiÄki prireÄ‘ena edicija nacionalne bošnjaÄke književnosti, napisana je prva opća nacionalna historija, promijenjeno je ime naroda. Pozivajući se na sve reÄeno sa pravom možemo ustvrditi da u modernom dobu nacionalno-politiÄki položaj Bošnjaka nikada nije bolji. Istovremeno bošnjaÄki unutrašnje prilike nikad nisu bile nepovoljnije i gore. I unutar bošnjaÄkog segmenta bosanskohercegovaÄkog društva uspostavljen je i cementiran jedan bezdušni model društvene strukture. Moralna kriza vodećih struktura bošnjaÄkog društva, danas je najeksplicitniji oblik svih ostalih unutarbošnjaÄkih negativnosti i kriza. BošnjaÄka politika još nema jasan i nedvosmislen strategijski cilj, Äak ni oko same države BiH. Toj politici konstantno nedostaje vizija i inicijativa. Ona u bošnjaÄkom narodu proizvodi kompleks manje vrijednosti u odnosu na okruženje.
BošnjaÄki sabor iz septembra 1993. godine će ostati u historiji zabilježen po tome što je vratio na javnu scenu staro ime Bošnjaci. Ali termin Bošnjak nije izmišljen na tom Saboru. Bošnjak kao termin je poznat svakom ko imalo poznaje bosanskohercegovaÄku historiju i narodnu tradiciju. Deklaracijom kao izjavom o bošnjaštvu Sabor je želio da okonÄa višegodišnje razgovore o nužnosti vraćanja narodnog i historijskog imena - Bošnjak. Termin Musliman donosio je velike nesporazume i lišavao njegove nosioce prirodnoga prava i pojma o zemlji, jeziku i narodu. Termin Musliman u nacionalnom smislu, potkrijepljen velikim M i malim m, postao je potpuno deplasiran u mnogim jezicima koje ove termine pišu istim slovom. Bošnjaci su dio prvobitnog bosanskoga naroda koji kontinuira svojstvo narodnoga bića bosanskohercegovaÄke zemlje ostvaruje unutar toga bića povijesni smisao i sadržaj Bosne i Hercegopvine i nosi njeno povijesno i državno pravo.
Bošnjaci su nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jeste. To bošnjaÄko svojstvo nikoga ne iskljuÄuje iz sudjelovanja u tom naslijeÄ‘u, ali neće da bude žrtva parcijalnih odluka dijelova prvobitnog bošnjaÄkog naroda da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda. Nacionalnim imenom Bošnjak definitivno se skida sa dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice. Dalja objašnjenja vlastitog imena bila bi naprosto neozbiljna. Vlastito nacionalno ime može se objašnjavati samo onome ko ništa ne zna o svojoj prošlosti. Razumije se da ima i takvih, odgojenih u prilikama kada nismo imali svojih nacionalnih institucija, nismo imali organiziranog politiÄkog života i nismo imali odgovarajućih politiÄkih liÄnosti. U prošlosti svi koji smo živjeli u Bosni i Hercegovini bili smo Bošnjani.
RazluÄivanje je rezultat nacionalnih opredjeljenja u drugoj polovini XIX vijeka, kada su se bosanskohercegovaÄki pravoslavci iskazali kao Srbi, a katolici kao Hrvati. Muslimani su ostali Bošnjaci, držeći se svog narodnog imena jer se nisu nacionalno opredjeljivali ni kao Srbi ni kao Hrvati, mada je bilo i takvih sporadiÄnih sluÄajeva. Poslije je došao period potpunog nacionalnog negiranja s nadom da će se Bošnjaci ipak opredijeliti. Pošto se to nije dogodilo, krajem 60-tih godina uveden je termin Musliman sa velikim M, kao nacionalna kategorija, što je prvi put primijenjeno u popisu stanovništva 1971. godine. Da je tada neko predlagao termin Bošnjak smatralo bi se da zastupa tzv. kalajevštinu i bio bi politiÄki deklasiran. Danas, u slobodi, nema više razloga za bilo kakvu politiÄku mimikriju. Tako je na Saboru ime Musliman promovisano u ime Bošnjak. UÄinjeno ju to nakon stotinu i petnaest godina. Od ljeta 1878. godine kada su se Bošnjaci sastali u haremu Begove džamije da bi se dogovorili o odbrani svoje zemlje sastali su se nanovo na Saboru i u znaku bošnjaÄkog narodnog imena, bošnjaÄke slavne tradicije i zbog interesa Bosne i Hercegovine. Vraćanjem starog, povijesnog imena Bošnjak, oni se Ävrsto vežu za Bosnu I Hercegovinu i njenu državnopravnu tradiciju, za bosanski jezik i sveukupnu bošnjaÄki duhovnu tradiciju.
Bošnjaci vide Bosnu i Hercegovinu kao slobodnu i demokratsku zajednicu, koja će Äuvati i produbljivati stoljetne zasade tolerancije i meÄ‘usobnog poštovanja svih ljudi i svih tradicija što u njoj žive. Bosna i Hercegovina je jedina domovina Bošnjaka. Nikakva trenutaÄna rješenja ne može izbrisati hiljadugodišnju historijsku vertikalu sraslosti Bošnjaka sa Bosnom i Hercegovinom, ni bošnjaÄki vjeru u prolaznost svake agresije i genocida. Bošnjaci, su oduvijek bili miroljubiv narod, koji je svoju sudbinu i život vezao za povijesni prostor na kojem stoljećima postoji. Ime Bošnjak je, ustvari, vraćanje na termin koji ima tradiciju utemeljenu na hiljadugodišnjoj historiji Bosne i Hercegovine.”
Voditelj i koordinator programa bila je mr. Azra DuriÄ‹ koja je na profesionalan vodila. Azra Durić je certificirani Project Management Professional (PMP) sa više od 25 godina iskustva u industriji informatike. Visoko obrazovanje je dobila na Univerziteta Sarajevu, Bosna i Hercegovina iz oblasti matematike, a poslijediplomsku diplomu iz Ureda i komunikacije elektronskih podataka na Univerziteta u Leicester-u, Engleska. Zbog aktivnog uÄešÄ‡a u Stranci dijaspore Bosne i Hercegovine Azra je izabrana 2012. godine za Älana Izvršnog Odbora stranke. Mr. Durić je Älan inicijativnog tima za uspostavu bosanske zajednice u široj regiji Toronta. Glavni zadatak ove zajednice je promovisati vrijednosti i kulture Bosne i Hercegovine u Kanadi. Kao voditelj projekta, ona takoÄ‘er pruža svoje znanje i struÄnost na volonterskoj osnovi za projekte u IstinaTV, dobrotvornoj organizaciji koja djeluje u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
Jedan od velikih i znaÄajnih projekata koje je inicirala i pokrenula mr. Azra DuriÄ‹ je osnivanje Bosanske sekcije u sklopu gradskih centralni biblioteka u Mississaugi te Kitchener, Kanada. Prema kazivanju mr. Durić, Centralna gradska biblioteka Kitchener je obogaćena sa novom kolekcijom knjiga na bosanskom jeziku! Više od 100 knjiga, naruÄenih iz Bosne i Hercegovine, je biti na raspolaganju svim Ä‹lanovima ove biblioteke od petka, 19. juna 2015. Ovaj unikatni projekat je podržan i finansiran od strane samih organizatora projekta, te Bošnjaka ovih regija.
Ovaj Älanak Ä‹u završiti rijeÄima, žene, Bošnjakinje, borca za Bosnu i Bošnjake, magistra Azre DuriÄ‹, koja kaže: “Hvala Vam naša draga hanuma hadžinice Aiša na divnim rijeÄima pohvale i lijepim fotografijama. I nama je bilo izuzetno zadovoljstvo da budemo domaÄ‹ini ovog jako zanimljivog i edukativnog skupa uz lijepu atmosferu druzenja, pa se nadamo da cemo moci nastaviti nesto slicno u sto skorijoj buducnosti. Izuzetno smo poÄašÄ‹eni Vašom posjetom u Guelph kao i posjetom naših uvaženih Bošnjaka predavaÄa, Tajiba ef. Pašanbegovića i prof. Emira RamiÄ‹a i želim da iskoristim ovu priliku da vam se zahvalim u ime naše Zajedice. TakoÄ‘er veliko hvala našoj divnoj i neumornoj hanumi Ismeti SmajiÄ‹ kojoj nije bilo teško da nas posjeti iz Toronta i odmah pomogne sa svojim fotografijama da se ovaj naš skup ovjekovjeÄi.
Svakako, uspješnosti ovog skupa su uveliko doprinijeli naši Bošnjaci koji su nas poÄastili svojim dolaskom u velikom broju, pa je Äak sala bila popunjena do posljednjeg mjesta. Naravno, skup ne bi bio moguc da nije bilo nesebiÄne pomoÄ‹i i timskog rada naših Bošnjakinja Guelpha, domaÄ‹ica ovog programa. Stoga zelim da iskoristim ovu priliku da im izrazim posebnu zahvalnost jer su se sa velikim elanom i zadovoljstvom trudile da pomognu gdje god je trebalo u organizaciji i realizaciji skupa, kao i omoguÄ‹ile da se osjeÄ‹amo ugodno u lijepoj atmosferi uz ukusne kolaÄe, sokove i kafu. Stoga jedno posebno HVALA:
Amela Bektić,
Fahreta Karić,
Ramija Mujanović,
Ramiza Spahić,
Sanela Beganović,
Senada Zukanović,
i njihovim kompletnim PORODICAMA!
Svakako je nama ženama podrška naše djece, muževa i prijateljica bila i biÄ‹e od kljuÄne važnosti, jer bez njih ništa ne može biti potpuno odraÄ‘eno i dozivljeno u našim životima.
Koristim ovu priliku da pozovem i ostale žene iz Guelph-a i Kitchener-Waterloo podruÄja da nam se pridruže jer imamo u planu još mnogo korisnih i uzbudljivih ideja i projekata za naša sljedeca druzenja. Planiracemo jedan skup da se dogovorimo o sljedecim koracima pa ako ste zainteresovane javite se meni na Facebook da i Vas ukljuÄim u grupu.
Još jednom HVALA svima koji su nas poÄastili svojim dolaskom i nadam se da Ä‹ete se odazvati i u budućnosti. Ne smijemo posustati jer je nasa obaveza a i zadovoljstvo da koristimo svaku priliku za jacanje naseg bosnjackog identiteta i ljubavi prema našoj domovini Bosni i Hercegovini. Samo ZAJEDNO smo jaÄi!!!
Pripremila: Aiša PURAK