IGK: Tražimo od Srbije da prizna ovaj monstruozni zloÄin, da žrtvama prizna status civilnih zrtava rata, da uhapsi poÄinioce, njihove naredbodavce i komandante. Samo tako država Srbija može graditi svoju evropsku budućnost, garantujući ljudska prava I slobode svim svojim graÄ‘anima.
22. 10. 2015.
IGK: Tražimo od Srbije da prizna ovaj monstruozni zloÄin, da žrtvama prizna status civilnih zrtava rata, da uhapsi poÄinioce, njihove naredbodavce i komandante. Samo tako država Srbija može graditi svoju evropsku budućnost, garantujući ljudska prava I slobode svim svojim graÄ‘anima.
Navršava se 23-godišnjica otmice i ubistva 17 graÄ‘ana bošnjaÄke nacionalnosti Srbije iz Sjeverina. Ubijeni Sjeverinci nisu još doliÄno sahranjeni, sve ubice još nisu osuÄ‘ene, a država Srbija nije priznala svoj zloÄin.
Pripadnici srpske paravojne formacije "Osvetnici" su 22. oktobra 1992. godine iz autobusa na liniji Priboj - Rudo, tokom prelaska preko teritorije Republike Srpske u mestu MioÄe, kod kafane Amfora oteli 15 muškaraca i jednu ženu, odveli ih u Višegrad, gde su ih psihiÄki i fiziÄki zlostavljali, a potom ubili na obali Drine. Ovi graÄ‘ani Srbije ubijeni su samo zbog toga što su bili Muslimani.
Ubijeni su Sjeverinci: Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Medhad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džahić, Ramahudin Äatović, Ediz Gibović i jedina žena meÄ‘u njima, Melvide Koldžić.
Vrhovni sud Srbije potvrdio je 18. maja 2006. prvostepenu presudu da su Äetvorica iz “Osvetnika" poÄinili ovaj ratni zloÄin. Dragutin Dragićević osuÄ‘en je na 20 godina zatvora, ÄorÄ‘e Šević na 15 godina. Milan Lukić, koji je u meÄ‘uvremenu iz Argentine izruÄen Haškom tribunalu i Oliver Krsmanović, koji je u bekstvu, osuÄ‘eni su u odsustvu na po 20 godina zatvora.
Ni prvostepeni ni Vrhovni sud nisu prihvatili da su osuÄ‘eni pripadali vojsci Republike Srpske, koju je finansirala, organizovala i podržavala tadašnja Vojska Jugoslavije. Sudovi su prikrili odgovornost države, iako je ona utvrÄ‘ena tokom suÄ‘enja. U Zakonu o zaštiti civilnih žrtva rata nema sjeverinskih žrtava, budući da ovaj sramni zakon ne prepoznaje graÄ‘ane svoje zemlje kao civilne žrtve rata, jer se rat nije vodio na teritoriji Srbije i jer su žrtve otete na teritoriji BiH. Od države Srbije zahtjevamo da se poÄne sa obeštećenjem preživelih Älanova porodica žrtava iz Sjeverina. U ime ubijenih Sjeverinaca i njihovih porodica, u ime istine i pravde, u ime dostojanstva žrtava, Institut za istraživanje genocida, Kanada {IGK} traži od Srbije da prizna ovaj monstruozni zloÄin, da žrtvama prizna status civilnih zrtava rata, da uhapsi poÄinioce, njihove naredbodavce i komandante. Samo tako država Srbija može graditi svoju evropsku budućnost, garantujući ljudska prava I slobode svim svojim graÄ‘anima.
IGK