U Torontu održano tradicionalno druženje Instituta za istraživanje genocida, Kanada sa prijateljima istine i pravde i borcima za zaštitu ljudskih prava i sloboda
Program je otvorila Sabina, koordinator programa koja je u uvodnom izlaganju izmeÄ‘u ostalog rekla: „Hvala vam što ste došli na prvo druženje kanadskih Bošnjaka i prijatelja istine, pravde, zaštite ljudskih prava i sloboda. Hvala vam što ste došli na druženje sa jedinom nauÄno istraživaÄkom institucijom kanadskih Bošnjaka, Institutom za istraživanje genocida, Kanada. Hvala vam što vašim prisustvom pomažete rad ove izuzetno znaÄajne institucije. Nema bošnjaÄke budućnosti bez bošnjaÄkog pamćenja, nema bošnjaÄkog pamćenja bez suoÄenja sa stvarnošÄ‡u. A naša stvarnost je da su naše najveÄe boli ne zaborave. Srpski cilj sa njihovim patološkim lažima je da upornim ponavljanjem postanu istina. Jedino se možemo boriti stalnim i upornim dokazivanjem istine o agresiji i genocidu na BiH. Mi našu djecu nećemo okivati okovima mržnje koja rastaće život ali informišimo ih da znaju da bi bili spremni. Nad Bošnjacima je stoljećima, kontinuirano, vršen zloÄin genocida. Indikativno je da su zloÄini i po vrsti i po obimu bili veoma sliÄni, iako su se dogaÄ‘ali u razliÄitim vremenskim periodima. Obzirom na to, neminovno je dobro poznavati historiju, kako bi se u budćnosti pripremili za svaki daljni pokušaj ponavljanja sliÄnog zloÄina. Historija nas upućuje da moramo imati osviješten narod, jaku vojsku, jaku policiju, pravnu državu, a voÄ‘e poštene, mudre i hrabre. Ne bi smjeli više nikada dozvoliti da sudbina Bošnjaka zavisi od drugih, ma koliko se oni trudili da dokažu da su prijatelji Bošnjaka. Svi su narodi uglavnom nacionalno homogenzirani. Bošnjaci su konstantno plašeni nacionalizmom, fundamentalizmom, fanatizmom, a kao vrlinu su im naturali bratstvo i jedinstvo te kult jugoslavenske države. Obzirom da nisu bili nacionalno svjesni, Bošnjacima je ostalo samo da se, kad bi opasnost iznenada zaprijetila, probude iz svog nacionalnog sna i uÄmalosti. Stoga su, u odsustvu kontinuirane nacionalne svijesti, doživljavali stradanja, masovna iseljavanja i kontinuirano smanjivanje prostora. Poslije svakog nasrtaja na Bošnjake njihov životni prostor je smanjivan, tako da danas živi na prostorima koji su egzistencionalno zabrinjavajući. Sa ovim rijeÄima sam pokušala ukratko objasniti misiju Instituta. Kao što vidite ona je izuzetno znaÄajna. Toliko znaÄajna da apsolutno zaslužuje našu podršku. Pozivam vas da u ime istine i pravde većeras pomognete naš i vaš Institut. Tako pomažete istini i pravdi, tako pomažete preživjelim žrtvama i svjedocima agresije i genocida, tako pomažete istinsku borbu za svijet bez genocida.“
Zatim se skupu obratio Adnan ef. Balihodžić, imam najveÄeg bošnjaÄkog islamskog centra u Kanadi, BošnjaÄkog islamskog centra „Gazi Husrev Beg“ Toronto. On je biranim rijeÄima govorio o izuzetno znaÄajnom radu IGK. „Prilikom moga boravka u BiH Äuo sam rijeÄi koje su mene i svoju nas ohrabrile. Kanada se u BiH najvi[e prepoznaje po aktivnostima IGK. Zato je naš Institut ponos sviju nas. Dužnost svoju nas je da pomognemo rad ove nauÄno istraživaÄke institucije jer tako pomažemo nama, našoj djeci, našoj boljoj budućnosti“, zakljuÄio je imam Balihodžić.
Na poÄetku izlaganja profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK} se osvrnuo na osnovnu misiju IGK, istraživanje zloÄina protiv mira, zloÄina genocida i drugih teških povreda meÄ‘unarodnog prava koja se realizuje u bogatoj saradnji sa respektabilnim nauÄnim i istraživaÄkim institucijama u svijetu kao što su: Institut za istraživanje zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava iz Sarajeva, Komitetom za prevenciju genocida Kanadskog parlamenta, MeÄ‘unarodnom asocijacijom istraživaÄa genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih AmeriÄkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Asocijacijom „Svijet bez genocida“ itd. Istražujući genocid IGK diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svjetskih lidera, kako bismo spasili savremeno ÄovjeÄanstvo i civilizaciju, oÄuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zloÄina genocida moraju konaÄno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jaÄanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etniÄku, rasnu, vjersku, ideološku ili politiÄku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji spreÄavanja i kažnjavanja zloÄina genocida. Samo nauÄnoistraživaÄka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, u Äemu istraživaÄi genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Obaveza je istraživaÄa da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. IstraživaÄi moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti nauÄne istine o genocidu. Ramić je zatim govorio o drugim, takoÄ‘e veoma važnim elementima misije IGK. Posebnu pažnju IGK poklanja razotkrivanju djelovanja mnogih negatora genocida u BiH i svijetu. Tako je IGK upozorio svijetsku javnost na antihumano djelovanje negatora genocida u BiH kao što su: Lewis MacKenzie, Tomislav Nikolić, Milorad Dodik, Ljiljana Bulatović-Medić, Jurgen Elsasser, Peter Brock, Diana Johnstone, SrÄ‘a Trifković , Alexandros Lykourezos, Darko Trifunović, Marco Van Hees, Milivoje Ivanišević, Michael Averko, Nebojša Malić, Michael Parenti, Stefan Karganović, Imran Hosein i drugi. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv negatora genocida. Od formiranja IGK putem nauÄnih istraživanja dolazi do nauÄno istinitih saznanja koja prezentira nauÄnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriÄu genocid. Samo nekoliko desetina ratnih zloÄinaca za genocid u BiH je procesuirano i osuÄ‘eno na MeÄ‘unarodnom kriviÄnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu i nacionalnim sudovima. Mnogi ratni zloÄinci se slobdono kreću u i van BiH. Mnogi zauzimaju istaknute pozicije u BiH. Izuzetno važan segment misije IGK je razotkrivanje ratnih zloÄinaca. IGK je proizvod potrebe da se na drugaÄiji naÄin poÄne promišljati kultura pamćenja koja treba biti sastavni dio bošnjaÄkog nacionalnog bića koje je zajedno sa državom BiH odbranjeno u agresiji i genocidu. Ta kultura pamćenja podrazumijeva da se o najvećim zloÄinima u Evropi poslije holokausta treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama. Genocid u BiH se ne može svesti na vejrski obred i kurtoazni govor sauÄešÄ‡a politiÄara. Time se iskrivljuje, prikriva genocid koji u nedostatku novog promišljanja može podstaknuti nove nasrtaje na BiH. Kompleksnost problema genocida zahtijeva da se na više razina govori i djeluje, a jedna od njih estetiÄko-umjetniÄka i poietiÄka je izuzetno važna. Misliti genocid u BiH podrazumijeva razvijati sistem obrazovanja koji će uÄiti generacije da je na RBiH izvršena agresija, a nad njenim graÄ‘anima genocid. Danas su u svijesti bosansko-hercegovaÄkog Äovjeka pojmovi „agresija“ i „genocid“ na putu da nestanu. Misliti genocid u BiH znaÄi i tražiti odgovor na pitanje da li je genocid legalno sredstvo u ostvarivanju politiÄkih i kulturnih ciljeva? Daytonski sporazum pokazuje da on to jest. Isto tako, pred nam je pitanje da li je Presuda Internacionalnog suda pravde dovoljna da se ostvari pravo žrtava i dostigne pravda? Da li je moguće da djelo genocida i dalje postoji na tlu države BiH? Budućnost u BiH nije moguće uz oÄuvanje tekovina genocida koji je u njoj izvršen. ZloÄinom genocida stvoren je entitet Republika Srpska na tlu države BiH i treba zahtijevati da se to djelo i njegovi izvršioci sankcioniraju pred internacionalnim institucijama prava. Žrtve agresije i genocida na BiH su trostruko kažnjene, zloÄinama agresije i genocida, dejtonskom podjelom bosanskohercegovaÄkog suvereniteta i teritorijalnig integriteta BiH i uspostavom genocidne tvorevine Rs koja svojim imenom i praksom ugrožava žrtvu ali i državu BiH, pa samim tim i Evropu i Svijet. Daytonski sporazum nije samo umanjio suverenitet države BiH, već je i produkovao nepravedni mir. Vlade Britanije, SAD-a i Francuske su bile spremne da ustupe Srebrenicu Srbima, u težnji da doÄ‘u do mape koja bi bila prihvatljiva Slobodanu Miloševiću u zamjenu za mir. Srebrenica nije samo sinonim za najveći zloÄin poslije holokausta u Evropi, nije samo sinonim neuspjeha velikih sila da sprijeÄe povratak genocida u Evropi, vec je i sinonim politiÄke trgovine velikih sila kojom su one postale potpomagaÄi najveÄeg zloÄina poslije holokausta u Evropi.
IGK se zahvaljuje svim bosanskohercegova;kim organizacijama i zajednicama u Kanadi, Sjevernoj Americi i Äitavom svijetu na podršci u radu.