Vijesti

Ima li Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima ikakvog uticaja na političke establišmente na svim nivoima u BiH, posebno na onaj u manjem entitetu?

Ima li Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima ikakvog uticaja na političke establišmente na svim nivoima u BiH, posebno na onaj u manjem entitetu?

 

Deseti decembar je međunarodni Dan ljudskih prava. Obilježava se na dan kada je u UN-u 1948. potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima. Tada je prvi put u povijesti priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika. Ovaj datum smatra se prekretnicom u suvremenoj povijesti, jer se svijet udružio kako bi zauvijek stali na kraj genocidu nastalom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nažalost, mnoge zemlje brzo su zaboravile što su potpisale, o čemu govore i agresije i genocid u BiH. Ista ta ljudska prava i slobode koji su zagarantovani Općom deklaracijom o ljudskim pravima su poništena od 1992. do 1995. godine. Dvadeset godina poslije agresije i genocida u BiH, žrtve moraju još dokazivati zločine.  Žene su za vrijeme agresije i poslije agresije iznijele najveći teret na svojim leđima. Ponižene su i ponižavaju se i dalje, ne poštuje se njihovo dostojanstvo. Mapiranje logora nije još završeno. Do sada je mapirano oko 250 logora od oko 1350 koliko se procjenjuje da je bilo u BiH.  Kroz logore je prošlo oko 200 hiljada logoraša. 20 hiljada djece je bilo zatočeno u logorima od čega je ubijeno više od 1000 djece. U gradu Prijedoru kontinuirano se krše ljudska prava i slobode. Diskriminacija prema nesrpskom stanovništvu Projedora  i nečovječnost političkog establišmenta grada kontinuirano uništava toleranciju drugog i drugačijeg. Neljudskost prijedorskog političkog establišmenta je došla do tačke u kojoj čak ne žele odobriti ni izgradnju spomenika ubijenoj mladosti Prijedora. Na Dan ljudskih prava vlada manjeg bosanskohercegovačkog entiteta prekida saradnju sa državnim pravosudnim i policijskim agencijama i zabranjuje njihovo djelovanja na teritoriji menjeg entiteta. Ovo je najozbiljnije kršenje ljudskih prava i sloboda od završetka agresije i genocida koje namjerno proizvodi Milorad Dodik kako bi zaštitio sebe od djelovanja pravne države. Današnja odluka manjeg entiteta je direktan udar na ustavni poredak BiH, njen suverenitet, teritorijalni i državni integritet. Na Dan ljudskih prava dešava se sramni pokušaj zaštite kriminalaca iz vlasti menjeg entiteta koja je spremna da žrtvuje i narod i entitet ne bi li spasli svoje kože. Primera kršenja ljudskih prava u BiH je suviše da bi bili svi pomenuti - od kontinuiranog kršenja bošnjačkog identiteta, bosanskog jezika, prava povratnika, preko kršenja prava preživajelih žrtava i svjedoka agresije i genocida, kršenja prava žrtava torture, nebrojeno je tragičnih ljudskih duša koje je pate u dejtonskoj konstrukciji države koja ne funkcioniše.

IGK

Vijesti: