Kako bi se zaštitile buduće generacije, od suštinske je važnosti da postoji obrazovna politika i nastavni planovi i programi o opasnostima ideologije genocida. Imajući to u vidu Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} već više godina razvija aktivnost za izuÄavanje genocida u Srebrenici i BiH u kanadskim školama. Tako su uÄenici kanadskih škola u zadnje dvije školske godine imali moguÄnost izuÄavanja genocida u Srebrenici i BiH.
IGK je upravo dobio informaciju od ministra za obrazovanje kanadske provincije Ontario poštovane Mitzie Hunter da je u nastavni plan i program za sljedeću školsku godinu za deveti i deseti razred odobreno ponovno izuÄavanje genocida u Srebrenici i BiH u sklopu nastavnog predmeta Kanadska i svijetska historija.
IGK još jednom istiće da sticanje znanja o genocidu predstavlja efikasan naÄin preispitivanja osnovnih moralnih pitanja i strukturirano istraživanje ljudskog ponašanja. Razmišljanje o ovim dogaÄ‘ajima pomaže u razvoju svijesti o vrijednostima pluralizma i podstiÄe prihvatanje razliÄitosti u pluralistiÄkom društvu. To je jako važno, ne da bismo relativizovali dogaÄ‘aj, ono što se desilo to se ne može promjeniti, nego da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi Srebrenica i da bismo s tim znanjem umjeli da sprjeÄimo buduće takve dogaÄ‘aje.
Genocid u Srebrenici je neosporna društvena i pravna Äinjenica. Najeksplicitnije to potvrÄ‘uju pravomoćne presude meÄ‘unarodnih sudova i Suda BiH. Žrtvama genocida u Srebrenici i BiH se veoma aktivno i perfidno nameće zamka kulture pomirenja u vidu „kulture zaborava“. Neophodan je obrnut društveni proces. Njegovanje „kulture sjećanja“ kao kulture istine. Samo kultura sjećanja, kao kultura objektivne historijske istine, nauÄena u školskim klupama jeste zapreka produciranju stereotipa o žrtvama genocida. Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog Äega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH? Da li je na djelu „skriveni nastavni plan“ pomoću kojeg se žrtvama genocida kriptoizira istina s ciljem zaborava, specifiÄnog oblika memoricida, kao jednog od preduslova novog genocida? Ko i zašto „zabranjuje“ da se u udžbenicima naÄ‘u podaci o pravosnažnim presudama internacionalnih sudova u Hagu, Sud za ljudska prava u Strazburu i Suda BiH? Internacionalni ekspertni tim IGK će se baviti ovim znaÄajnim pitanjima i mobilisati istraživaÄe, preživjele, žrtve, potomke žrtava i svjedoka genocida zajedno sa svim prijateljima istine i pravde u cilju formiranja kritiÄne mase javnosti za promjenu odnosa bosanskohercegovaÄkog politiÄkog establišmenta prema obrazovnoj politici i nastavnim planovima i programima o genocidu i drugim zloÄinima.