Komemorativnom akademijom u Torontu završena komemorativna manifestacija Instituta za istraživanje genocida Kanada pod nazivom "Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici".
Komemorativnom akademijom u Torontu završena komemorativna manifestacija Instituta za istraživanje genocida Kanada pod nazivom "Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici".
Komemorativnu akademiju su svojim prisustvom uveliÄali specijalni izaslanik premijera Kanade Justin Trudeaua, Älan Kanadskog parlamenta i veliki borac za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i prijatelj BiH Borys Wrzesnewskyj i jedan od lidera istaknute organizacije "Glas bosanskog genocida" iz Seatle Irfan Mirza.
Tradicionalnu komemorativnu akademiju je otvorio u ime domaćina imam Adnan ef. Balihodžić. On je naglasio znaÄaj kontinuiranog sjećanja kanadskih Bošnjaka i njihovih organizacija i zajednica na najveÄi zloÄin u Evropi poslije holokausta, genocid u Srebrenici. Zahvalio se svim kanadskim organizacijama i zajednicama koje su zaista primjer mnogim drugim kako se treba odnositi prema kulturi pamćenja.
Zatim je pozvao poštovanog Borys Wrzesnewskyj Älana Kanadskog parlamenta i velikog borca za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i velikog prijatelja BiH. Borys je na poÄetku rekao da dolazi kao specijalni izaslanik kanadskog premijera Justin Trudeau. "Veliko ne jednoglasno prihvaćeno u svijetu poslije strašnog holokausta izgubilo je bitku na kraju dvadestog stoljeÄa u eri ljudskih prava i sloboda u vremenu demokratije u centru Evrope u BiH. Genocid u Srebrenici je jedna od najsramnijih stranica Äovjeka, civilizacije, svijeta. Nezamislovo je da se pred oÄima svijeta dešavao takav strašni zloÄin. Kanada je politiÄki priznala genocid u Srebrenici sa dvije rezolucije kanadskog parlamenta. Kanada odaje dužnu sućut žrtvama genocida u Srebrenici. Kanada ostaje vjerna principima istine, pravde, zaštite ljudskih prava i sloboda", rijeÄi su Borys Wrzesnewskyj, koje su pozdravljene velikim aplauzom.
Zatim je najavljen Irfan Mirza jedan od liedera izuzetno znaÄajne organizacije mladih intelektualaca iz Seattle "Glas bosanskog genocida". Irfan je izložio jednu od do sada najboljih, akademski najargumentovanijih historija BiH. Po prvi put su se Äuli historijski argumenti o nastanku i razvoju BiH, argumenti bazirani na istraživanjima Irfana u najelitnijim svjetskim akademskim institucijama. Ovo izuzetno izlaganje će biti objavljeno u vidu knjige. Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa "Glas bosanskog genocida" i drugim organizacijama i zajednicama će poslati knjigu u sve škole bosanskog jezika u Sjevernoj Americi. Djeca bosanskohercegovaÄkog porijekla će tako u okviru predmeta bosanska historija pri dopunskim školama bosanskog jezika u Kanadi i SAD imati odliÄnu priliku da se mnogo više i bolje upoznaju sa historijom BiH. Na kraju svoga izlaganja, vrlo emotivno, Irfan Mirza je pozvao profesora Emira Ramića i uruÄio mu svoju znaÄku koju je dobio od ratnih politiÄkih i vojnih lidera BiH za svoj rad za BiH. Tom prilikom Irfan je rekao: "Profesor Emir Ramić je sinonim borbe za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode. Zahvaljujući radu profesora Ramića Kanada je posta veliki prijatelj ne samo istine i pravde o zloÄinima u BiH, već i veliki prijatelj države BiH. Mladi intelektualci u "Glasu bosanskog genocida" su inspirisani radom profesora Ramića. Njegova velika podrška našem radu je bila od odluÄujuÄeg znaÄaja za naše aktivnosti. Profesor Ramić je davno zaslužio Zlatnog ljiljana. Hvala ti Emire na svemu što si uÄinio za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode, za dostojanstvo žrtve".
Na kraju prisutnima se obratio profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada. Ramić je svoje izlaganje nazvao Bitke za Bosnu i Hercegovinu.
Prva bitka
Poništavanje referenduma o Danu manjeg bh. entiteta
Ignorisanje odluke Ustavnog suda BiH i raspisivanje referenduma o Danu manjeg bh. entita je drastiÄno kršenje MeÄ‘unarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Istovremeno to je do sada najveÄi atak na suverenitet i teritorijalni integritet meÄ‘unarodno priznate države BiH, Älanice UN. Odluka će imati nesagledivo destabilizirajuću prekretnicu u meÄ‘udržavnim odnosima u regionu i Evropi. Podržavanje raspisivanja referenduma od strane politiÄkog establišmenta Srbije je direktno mješanje u untrašnje stvari države BiH, što može imati nesagledive posljedice u meÄ‘udržavnim odnosima u regionu i Evropi. Kao premijer susjedne države, VuÄić bi morao poštovati odluku Ustavnog suda BiH kojom se 9. januar kosi s ustavnim principima i ravnopravnošÄ‡u drugih naroda koji žive u manjem entitetu. Pozivamo Kanadu, SAD i Äitav demokratski svijet da se ujedini u ne samo osudi raspisivanja referenduma, već i u njegovoj zabrani. PoruÄujemo da manji entitet nikada neće biti srpska država na tlu meÄ‘unarodno priznate države BiH, bez ozbira na raspisivanje referenduma.
Druga bitka
Registracija i izlazak na lokalne izbore
Registracija, izlazak na izbore i glasanje nije samo moralna, graÄ‘anska, patriotska obaveza, već i tvoj izbor kakvo društvo kroz bosanskohercegovaÄku državu želiš i hoćeš da imaš, kakav svoj rodni grad želiš i hoÄeš da imaš. Pozivamo graÄ‘ane i graÄ‘anke BiH porijekla u Kanadi i SAD da se prijave za glasanje putem pošte, kako bi ostvarili pravo glasa na oktobarskim izborima. Rok za podnošenje prijave za glasanje putem pošte je 19. Pozivamo sve bosanskohercegovaÄke organizacije i zajednice u Kanadi i SAD da u narednih nekoliko dana uÄine maksimum kako bi se što više graÄ‘ana i graÄ‘anki registrovalo za lokalne izbore. To je jedini put da žrtva dobije istinskog politiÄkog predstavnika na lokalnom nivou na kome se i realizuje institucionalizacija kolektivnog pamćenja.
Treća bitka
Institucionalizacija kolektivnog pamćenja
Pravo na bolju budućnost podrazumjeva obavezu da se gradi strategija kulture pamćenja. Kultura pamćenja kao program opstanka žrtve i jedini put realizacije istine i pravde bez kojih nema bolje zajedniÄke bosanskohercegovaÄke budućnosti, mora izaći iz okvira saopćenja, deklaracija, proklamacija i uÄi u institucije Kanade i SAD. Tako će kultura pamćenja svjedoÄiti da žrtva nije broj, već je žrtva život, život koji se mora pamtiti. Samo ono što je institucionalizirano može se prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje institucionaliztacije o zloÄinu jedna od strateških razvojnih taÄaka kulture pamćenja, odnosno našeg instituta. Osnovni elementi strategije institucionalizacije kolektivnog pamćenja su: oÄuvanje sjećanja na zloÄine, djelovanje na suzbijanju negacije zloÄina, djelovanje protiv dehumanizacije pojedinaÄnog i kolektivnog identiteta, djelovanje protiv legalizovanih rezultata zloÄina i djelovanje da se zajedniÄki život poÄne graditi na moralnom, politiÄkom, znanstvenom i kulturno umjetniÄkom odnosu prema zloÄinu, posebno genocidu. Žrtva ima pravo i odgovornost na sjećanje i pamaćenje. Genocid u Srebrenici, odnosno BiH je simbol stradanja ne samo Bošnjaka, već simbol stradanja svih nevinih ljudi u Evropi i svijetu. Zato se genocid u BiH ne tiÄe se samo Bošnjaka i BiH, on je sastavni dio svjetske svijesti i savjesti. Budućnost BiH će se graditi na strategiji institucionalizacije kulture pamćenja i pojedinaÄnoj i kolektivnoj memoralizaciji zloÄina.
Na kraju profesor Ramić je u ime kanadskih Bošnjaka poslao podršku narodu Turske. Sa komemoracije povodom 21. godišnjice od genocida u Srebrenici iz Toronta graÄ‘ani i graÄ‘anke BiH koji žive u Kanadi i posebno preživjele žrtve, potomci žrtava i svjedoci najveÄeg zloÄina poslije Drugog svjetskog rata u Evropi, genocida u BiH, izražavaju poštovanje i divljenje za izuzetnu hrabrost i odluÄnost turskom narodu u oÄuvanju demokratskih institucija koje su strpljivo graÄ‘ene, a koje su brutalno napadnute. GraÄ‘ani i graÄ‘anke BiH koji žive u Kanadi izražavaju podršku prijateljskom narodu Turske u nastojanju da oÄuvaju demokratske tekovine i slobodu. Turski narod je branio i odbranio slobodu i nezavisnost ne samo Turske, već i Äitavog slobodnog, demokratskog svijeta.