Vijesti

Komemorativnom akademijom u Torontu završena komemorativna manifestacija Instituta za istraživanje genocida Kanada pod nazivom "Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici".

Komemorativnom akademijom u Torontu završena komemorativna manifestacija Instituta za istraživanje genocida Kanada pod nazivom "Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici". 

Komemorativnu akademiju su svojim prisustvom uveličali specijalni izaslanik premijera Kanade Justin Trudeaua, član Kanadskog parlamenta i veliki borac za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i prijatelj BiH Borys Wrzesnewskyj i jedan od lidera istaknute organizacije "Glas bosanskog genocida" iz Seatle Irfan Mirza.
Tradicionalnu komemorativnu akademiju je otvorio u ime domaćina imam Adnan ef. Balihodžić.  On je naglasio značaj kontinuiranog sjećanja kanadskih Bošnjaka i njihovih organizacija i zajednica na največi zločin u Evropi poslije holokausta, genocid u Srebrenici. Zahvalio se svim kanadskim organizacijama i zajednicama koje su zaista primjer mnogim drugim kako se treba odnositi prema kulturi pamćenja. 

Zatim je pozvao poštovanog Borys Wrzesnewskyj člana Kanadskog parlamenta i velikog borca za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode i velikog prijatelja BiH. Borys je na početku rekao da dolazi kao specijalni izaslanik kanadskog premijera Justin Trudeau. "Veliko ne jednoglasno prihvaćeno u svijetu poslije strašnog holokausta izgubilo je bitku na kraju dvadestog stolječa u eri ljudskih prava i sloboda u vremenu demokratije u centru Evrope u BiH. Genocid u Srebrenici je jedna od najsramnijih stranica čovjeka, civilizacije, svijeta. Nezamislovo je da se pred očima svijeta dešavao takav strašni zločin. Kanada je politički priznala genocid u Srebrenici  sa dvije rezolucije kanadskog parlamenta. Kanada odaje dužnu sućut žrtvama genocida u Srebrenici. Kanada ostaje vjerna principima istine, pravde, zaštite ljudskih prava i sloboda", riječi su  Borys Wrzesnewskyj, koje su pozdravljene velikim aplauzom.

Zatim je najavljen Irfan Mirza jedan od liedera izuzetno značajne organizacije mladih intelektualaca iz Seattle "Glas bosanskog genocida". Irfan je izložio jednu od do sada najboljih, akademski najargumentovanijih historija BiH. Po prvi put su se čuli historijski argumenti o nastanku i razvoju BiH, argumenti bazirani na istraživanjima Irfana u najelitnijim svjetskim akademskim institucijama. Ovo izuzetno izlaganje će biti objavljeno u vidu knjige. Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa "Glas bosanskog genocida" i drugim organizacijama i zajednicama će poslati knjigu u sve škole bosanskog jezika u Sjevernoj Americi. Djeca bosanskohercegovačkog porijekla će tako u okviru predmeta bosanska historija pri dopunskim školama bosanskog jezika u Kanadi i SAD imati odličnu priliku da se mnogo više i bolje upoznaju sa historijom BiH. Na kraju svoga izlaganja, vrlo emotivno, Irfan Mirza je pozvao profesora Emira Ramića i uručio mu svoju značku koju je dobio od ratnih političkih i vojnih lidera BiH za svoj rad za BiH. Tom prilikom Irfan je rekao: "Profesor Emir Ramić je sinonim borbe za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode. Zahvaljujući radu profesora Ramića Kanada je posta veliki prijatelj ne samo istine i pravde o zločinima u BiH, već i veliki prijatelj države BiH. Mladi intelektualci u "Glasu bosanskog genocida" su inspirisani radom profesora Ramića. Njegova velika podrška našem radu je bila od odlučujučeg značaja za naše aktivnosti. Profesor Ramić je davno zaslužio Zlatnog ljiljana. Hvala ti Emire na svemu što si učinio za istinu, pravdu, ljudska prava i slobode, za dostojanstvo žrtve". 

Na kraju prisutnima se obratio profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada. Ramić je svoje izlaganje nazvao Bitke za Bosnu i Hercegovinu.
Prva bitka
Poništavanje referenduma o Danu manjeg bh. entiteta
Ignorisanje odluke Ustavnog suda BiH i raspisivanje referenduma o Danu manjeg bh. entita je drastič
no kršenje Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Istovremeno to je do sada največi atak na suverenitet i teritorijalni integritet međunarodno priznate države BiH, članice UN. Odluka će imati nesagledivo destabilizirajuću prekretnicu u međudržavnim odnosima u regionu i Evropi. Podržavanje raspisivanja referenduma od strane političkog establišmenta Srbije je direktno mješanje u untrašnje stvari države BiH, što može imati nesagledive posljedice u međudržavnim odnosima u regionu i Evropi. Kao premijer susjedne države, Vučić bi morao poštovati odluku Ustavnog suda BiH kojom se 9. januar kosi s ustavnim principima i ravnopravnošću drugih naroda koji žive u manjem entitetu. Pozivamo Kanadu, SAD i čitav demokratski svijet da se ujedini u ne samo osudi raspisivanja referenduma, već i u njegovoj zabrani.  Poručujemo da manji entitet  nikada neće biti srpska država na tlu međunarodno priznate države BiH, bez ozbira na raspisivanje referenduma.
Druga bitka
Registracija i izlazak na lokalne izbore
Registracija, izlazak na izbore i glasanje nije samo moralna, građanska, patriotska obaveza, već i tvoj izbor kakvo društvo kroz bosanskohercegovačku državu želiš i hoćeš da imaš, kakav svoj rodni grad želiš i hočeš da imaš. Pozivamo građane i građanke BiH porijekla u Kanadi i SAD da se prijave za glasanje putem pošte, kako bi ostvarili pravo glasa na oktobarskim izborima. Rok za podnošenje prijave za glasanje putem pošte je 19. Pozivamo sve bosanskohercegovačke organizacije i zajednice u Kanadi i SAD da u narednih nekoliko dana učine maksimum kako bi se što više građana i građanki registrovalo za lokalne izbore. To je jedini put da žrtva dobije istinskog političkog predstavnika na lokalnom nivou na kome se i realizuje institucionalizacija kolektivnog pamćenja.
Treća bitka
Institucionalizacija kolektivnog pamćenja
Pravo na bolju budućnost podrazumjeva obavezu da se gradi strategija kulture pamćenja. Kultura pamćenja kao program opstanka žrtve i jedini put realizacije istine i pravde bez kojih nema bolje zajedničke bosanskohercegovačke budućnosti, mora izaći iz okvira saopćenja, deklaracija, proklamacija i uči u institucije Kanade i SAD. Tako će kultura pamćenja svjedočiti da žrtva nije broj, već je žrtva život, život koji se mora pamtiti. Samo ono što je institucionalizirano može se prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje institucionaliztacije o zločinu jedna od strateških razvojnih tačaka kulture pamćenja, odnosno našeg instituta. Osnovni elementi strategije institucionalizacije kolektivnog pamćenja su: očuvanje sjećanja na zločine, djelovanje na suzbijanju negacije zločina, djelovanje protiv dehumanizacije pojedinačnog i kolektivnog identiteta, djelovanje protiv legalizovanih rezultata zločina i djelovanje da se zajednički život počne graditi na moralnom, političkom, znanstvenom i kulturno umjetničkom odnosu prema zločinu, posebno genocidu. Žrtva ima pravo i odgovornost na sjećanje i pamaćenje. Genocid u Srebrenici, odnosno BiH je simbol stradanja ne samo Bošnjaka, već simbol stradanja svih nevinih ljudi u Evropi i svijetu. Zato se genocid u BiH ne tiče se samo Bošnjaka i BiH, on je sastavni dio svjetske svijesti i savjesti. Budućnost BiH  će se graditi na strategiji institucionalizacije kulture pamćenja i pojedinačnoj i kolektivnoj memoralizaciji zločina. 
Na kraju profesor Ramić je u ime kanadskih Bošnjaka poslao podršku narodu Turske. Sa komemoracije povodom 21. godišnjice od genocida u Srebrenici iz Toronta građani i građanke BiH koji žive u Kanadi i posebno  preživjele žrtve, potomci žrtava i svjedoci največeg zločina poslije Drugog svjetskog rata u Evropi, genocida u BiH, izražavaju poštovanje i divljenje za izuzetnu hrabrost i odlučnost turskom narodu u očuvanju demokratskih institucija koje su strpljivo građene, a koje su brutalno napadnute. Građani i građanke BiH koji žive u Kanadi  izražavaju podršku prijateljskom narodu Turske u nastojanju da očuvaju demokratske tekovine i slobodu. Turski narod je  branio i odbranio  slobodu i nezavisnost ne samo Turske, već i čitavog slobodnog, demokratskog svijeta.

Vijesti: