http://instituteforgenocide.or
16. 08. 2016.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Postoji dovoljno pravnih, politiÄkih, nauÄno istraživaÄkih, ali moralnih i ljudskih argumenata za izdvajanje Srebrenice iz manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta, a samim tim i ukidanje genocidnog entiteta.
Odbrambene snage Republike Bosne i Hercegovine u Srebrenici su od aprila 1992. do marta 1993. uspješno odolijevale agresiji od strane Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore). Procjenjuje se da je u tome periodu 1800 stanovnika Srebrenice, uglavnom civila, ubijeno na genocidnoj osnovi, kao žrtve genocida. Poslije velike ofanzive koju su vodila tri korpusa JNA iz Srbije od kraja 1992. i poÄetkom februara 1993. godine, u Srebrenicu su stigle snage UNPROFOR-a. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija je usvojio Rezoluciju S/RES/819 kojom je uspostavljena UN sigurna zona Srebrenica i sporazum o demilitarizaciji je bio potpisan. Demilitarizacija je praktiÄno znaÄila samo razoružavanje branitelja Srebrenice, a ne i agresorskih snaga. Rezultat razoružavanja Srebrenice je da je u julu 1995 godine UN sigurna zona Srebrenica postala najveće stratište u Evropi poslije
Drugog svjetskog rata, gdje je preko 8.000 muškaraca, žena i djece bilo brutalno ubijeno. Poslije toga Dejtonskim mirovnim sporazumom poÄinitelji genocida su bili nagraÄ‘eni sa 49% teritorije Bosne i Hercegovine, takozvanom "Republikom Srpskom", u koju je bila ukljuÄena i stavljena pod njihov tzv. suverenitet i Srebrenica, Äime su agresori nagraÄ‘eni vlašÄ‡u nad žrtvama genocida u Srebrenici. Dejtonski sporazum i takozvana "Republika Srpska" uspostavljena tim sporazumom je izgraÄ‘ena na genocidu poÄinjenom u Srebrenici. Bez genocida u Srebrenici ne bi bilo Dejtonskog sporazuma i zato je taj sporazum nelegalan i nevažeći. Takzvana "Republika Srpska", koja je formirana Dejtonskim sporazumom je stoga genocidna tvorevina bez bilo kakvog
legalnog osnova. Budući da su zasnovani na genocidu istraživaÄi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada obadvoje i sporazum i takozvanu "Republiku Srpsku" odbacuju.
Prema Povelji Ujedinjenih Nacija, iste su bile dužne da zaštite svoju Älanicu Republiku Bosnu iHercegovinu od agresije i genocida, a ne da nagrade poÄinitelje genocida sa teritorijom države žrtve agresije.
Internacionalni i nacionalni sudovi su pravno presudili genocid u Srebrenici. AmeriÄki Kongres i Senat, Kanadski parlament, Australijski parlament, Evropski parlament i parlamenti više od 20 zemalja su svojim odlukama politiÄki potvrdili genocid u Srebrenici. IstraživaÄki timovi najrenomiranijih svijetskih istraživaÄkih institucija su nauÄno istraživaÄki dokazali genocid u Srebrenici. Glavni tužilac MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Carla Del Ponte i predsjednik tog suda sudija Theodor Meron potvrdili su da se u Srebrenici dogodio genocid prilikom njihovog nastupa na Savjetu sigurnosti UN, nešto manje nego mjesec dana prije desetogodišnjice genocida u Srebrenici iz 1995.
Internacionalni sud pravde je 27. februara 2007. donio svoju odluku u sluÄaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije po kojoj je Internacionalni sud pravde presudio: “Da je Srbija prekršila obavezu da sprijeÄi genocid na što je bila obavezna na osnovu Konvencije o spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, koji se odnosi na genocid poÄinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.” Sud je potvrdio da je genocid poÄinila vojska i policija takozvane "Republike Srpske" i da je Srbija imala obavezu da to sprijeÄi. Preživjele žrtve, potomci žrtava i svjedoci genocida su i dalje ugnjetavani od strane agresora i izvršilaca genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.
IstraživaÄi genocida, Älanovi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada smatraju da niko ne može osporiti pravo izdvajanje Srebrenice iz ustavno-pravnog sistema manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta nastalog legalizacijom rezultata agresije i genocida. To pravo Srebrenici garantuje prije svega Presuda Internacionalnog suda pravde protiv Srbije i genocidne tvorevine Republike Srpske, presude MeÄ‘unarodnog kriviÄnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, odluke parlamenata najuticajnijih država svijeta, istraživaÄki timovi najrenomiranijih istraživaÄkih institucija u svijetu. Kao istraživaÄi genocida smatramo da postoji dovoljno pravnih, politiÄkih, nauÄno istraživaÄkih, ali moralnih i ljudskih argumenata za izdvajanje Srebrenice iz manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta. Na žalost pravni argumenti su za sada samo na strani žrtava genocida u Srebrenici jer presude internacionalnih i nacionalnih sudova govore samo o genocidu u Srebrenici. TakoÄ‘e politiÄki argumenti su za sada samo na strani žrtava genocida u Srebrenici jer parlamenti najmoćnijih zemalja u svijetu svojim deklaracijama i rezolucijama govore samo o genocidu u Srebrenici. Jedino istraživaÄi nauke o genocidu govore ne samo o genocidu u Srebrenici već i o genocidu u Bosni i Hercegovini. IstraživaÄi smatraju da izdvajanje Srebrenice iz genocidnog entiteta je poÄetak procesa ukidanja tog entiteta. Dovoljno je da politiÄki predstavnici žrtava na bazi Presude Internacionalnog suda pravde ponište Aneks 4 - Dejtonski ustav, vrate Ustav Republike Bosne i Hercegovine do donošenja novog ustava Bosne i Hercegovine bez entiteta.