Nikad zaboraviti Srebrenicu  - Manifestacija zahvale borcima za istinu i pravdu u BiH koji su učestvovali u historijskim procesima usvajanja rezolucija o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu i izgradnji prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Sjevernoj Americi i drugim aktivnostima.

Trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama holokausta i genocida, uključujući i genocid u Srebrenici. Obaveza svih nas jeste da otkrijemo i utvrdimo ljudsku, društvenu i naučnu istinu o genocidu i drugim oblicima zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava, kao bitan uslov za ostvarivanje pravde i prava, bez kojih nije moguće postići pomirenje i graditi zajedničku budućnost u Bosni i Hercegovini.

Kanada u kontinuitetu na poseban način ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini, a posebno u Srebrenici. To potvrÄ‘uje i podizanje spomen obilježja žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, koje će sve nas preživjele žrtve genocida, svjedoke i potomke i slobodno demokratsko društvo Kanade, koje ima razvijenu, ne samo individualnu, već i društvenu svijest o tome, trajno podsjećati na najveće zlo izvršeno nad nevinim, golorukim, bespomoćnim i nevinim ljudskim bićima samo zbog njihove nacionalne, etničke, rasne i vjerske pripadnosti kao takve. Koristim datu privilegovanu mogućnost da kao, prije svega, čovjek, a zatim istraživač i žrtva genocida, u svoje ime i u ime svih žrtava genocida u Republici Bosni i Hercegovini izrazim iskrenu i najdublju ljudsku zahvalnost Kanadi što je: priznala bosanski jezik kao World heritage language; što se bošnjački narodno upotrebljava u statističkim i drugim kanadskim podacima; što je Parlament Kanade usvojio dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici i Republici Bosni i Hercegovini; što su gradovi Hamilton i Windsor odali počast žrtvama genocida u Srebrenici; što kanadska Vlada obilježava 31. maj kao Svjetski dan bijelih traka; što je Vlada Kanade zatražila primjenu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti proslave 9. januara; što se u Kanadskom muzeju za ljudska prava nalazi stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini; što se prepoznaje značaj Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, kao i otvaranje spomenika u Windsoru.
 Imamo izuzetnu čast i zadovoljstvo  da izrazimo najdublju ljudsku zahvalnost članu Kanadskog parlamenta Brian Masse za kontinuiranu podršku za istinu i pravdu u Bosni i Hercegovini.  Svi graÄ‘ani bosanskohercegovačkog porijekla koji žive u Kanadi i mnogi KanaÄ‘ani mogu posvjedočiti doprinos Briana Masse u borbi da Kanada prizna i proglasi dan sjećanja na genocid u Srebrenici, te prizna da je u Srebrenici počinjen zločin genocida. I pored otpora da se koristi riječ genocid, Brian Masse nije odustajao od ovog termina i rezolucije su usvojene u Kanadskom parlamentu. Proces lobiranja i zalaganja za ovu Rezoluciju je trajao više od godinu dana, a Brianova predanost, zalaganje, integritet i hrabrost su bitni faktori koji su doveli do ostvarenja ovog, za nas veoma bitnog cilja.  Govoreći o Brian Masse-u, bitno je istaći njegovu predanosti ideji i borbi za ljudska prava od početka njegove političke karijere pa do sada. Zapravo, njegov ulazak u politiku bio je vezan za genocid u Istočnom Timoru. Od tada pa naovamo Brian je održao svoj integritet u borbi za ljudska prava, i u slučaju Rezolucije o Srebrenici pokazuju da potreba za pravdom nadmašuje potrebu za prividnim mirom. Kanadske rezolucije o genocdu u Srebrenici su ojačale veze Kanade i Bosne i Hercegovine u zajedničim naporima spriječavanja budućih genocida kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu. Hvala Brian. Vi ste naš prijatelj i naš heroj. Pozdravljamo vaše napore za promociju mira i pravde u svijetu i bolje budućnosti za Bosnu i Hercegovinu i njene graÄ‘ane. Želimo se zahvaliti svim članovima Bosanskog kluba Windsor za izgradnju historijskog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici i kontinuiranu borbu za istinu i pravdu u Bosni i Hercegovini.

Naučno istraživati genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i meÄ‘unarodnog prava ne podrazumijeva i ne zahtijeva samo poznavanje nauke o genocidu i naučne metodologije istraživanja genocida, već je to i pitanje hrabrosti, principijelnosti, ljudskog dostojanstva i dosljednosti u otkrivanju ljudske, društvene i naučne istine i njene odgovarajuće prezentacije naučnoj i društvenoj javnosti, kojom se utiče na individualnu i društvenu svijest u razvijanju pozitivnog sistema društvenih vrijednosti a etiketiranju zla i razvijanju pretpostavki njegovog društvenog, pravnog i moralnog sankcioniranja. U tom procesu evidentiranja doživljenog (neposredno i posredno) pamćenjem, poreÄ‘enjem i vrednovanjem nužno je, pored ostalog, afirmisati i razvijati pozitivno i dobro u borbi protiv najvećeg društvenog zla, kakav je zločin genocida.

 

Na kraju manifestacije Brian Masse je uručio posebna priznanja prof. Emir Ramiću, Senadu Aličehajiću, Senadu Pašaliću, Nedžadu Hafizoviću i Senadi Cvrk Pargan.