Neprincipjelne politiÄke koalicje vode bitku za prošlost ili još preciznije za prekrajanje stvarnosti i falsifikovanje prošlosti, a ne za budućnost sa istinom i pravdom
Mnogo je vremena proteklo dok šira javnost nije saznala za genocid u Prijedoru, za konclogore Keraterm, Trnopolje i Omarsku, za plahte na prozorima kuća i bijele trake na rukama nesrba, za 3.176 ubijenih Bošnjaka i Hrvata, od toga 102 djece i 256 žena, za pobijenu bošnjaÄku i hrvatsku inteligenciju, zatim za masovnu grobnicu Tomašica, za majku Havu Tatarević iz Zecova kod Prijedora kojoj je ubijeno šest sinova i suprug, za Fikreta BaÄića kome su ubijena djeca i supruga… Slike užasa u Prijedoru u kome je ljudski život ponižen kao rijetko kad u historiji civilizacije vjeÄno su ostale u pamćenju, ali i trajno trasirale put borbe za istinu i pravdu. Taj put borbe simboliÄno smo nazvali: „Genocid u Prijedoru, Srebrenica u kontinuitetu“. Zaista ljudska i civilizacijska budućnost mora biti prinuÄ‘ena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Prijedor je neslavni svjetski rekorder svih vremena, lokalna zajednica kakvu je teško pronaći jer ima veliki broj dokazanih ratnih zloÄinaca po glavi stanovnika. Za Prijedor je vezano 38 pravosnažno osuÄ‘enih osoba za ratne zloÄine, trenutno Äetvorica Äekaju pravosnažnu presudu, a 19 je još uvijek u postupku prvostepenog dokazivanja. Mnogi istraživaÄi smatraju da se na podruÄju prijedorske općine dogodio genocid većih razmjera od srebreniÄkog genocida u julu 1995. godine. Genocid u Prijedoru istina o tome koliko smo vjerovali budućim zloÄincima. Prijedor je bio sinonim antifašizma u bivšoj Jugoslaviji, znamo priÄu o Kozari i dr. Mladenu Stojanoviću, nigdje na podruÄje Bosne i Hercegovine Bošnjaci nisu bili tako bliski sa komšijama Srbima kao na podruÄju Prijedora, nigdje toliko kumovskih veza, prijateljstava, mješovitih brakova… A onda u Prijedoru su 3.176 ljudi pobili iskljuÄivo školski drugovi, radne kolege, kumovi, komšije, prijatelji... . Koja je pouka prijedorskog zloÄina genocidnih dimenzija? Jesu li PrijedorÄani zaboravili genocid? Jesu li spremni opet, zarad osobnih trivijalnih politiÄkih interesa, okrenuti leÄ‘a istini i pravdi, a glavu pognuti lažnoj historiji, nepravdi i zaboravu, što im hoće još uvijek nametnuti oni koji su uništavali srce i dušu Prijedora? Zar zbog poslaniÄkog mandata u Skupštini grada praviti politiÄke koalicije sa onima koji su kreirali i uÄestvovali u genocidu, sa onima koji negiraju genocid, ponižavaju žrtve i njihove organizacije, sa onima koji ne dozvoljavaju izgradnju spomen obilježja ubijenoj djeci Prijedora. Zbog takvih nehumanih koalicija genocid protiv PrijedorÄana traje u kontinuitetu. Patnjom je branjen Prijedor, danas se Prijedor brani istinom o toj patnji, zapisom o patnji. Zašto PrijedorÄani moraju još uvijek podnositi pogled pun mržnje i podsmijeha od strane zloÄinaca koji se slobodno kreću gradom? Preživjele žrtve genocida u Prijedoru su obavezne svjedoÄiti istinu, zbog vlastite budućnosti, budućnosti njihove djece, budućnosti njihovog grada i budućnosti Bosne i Hercegovine. Danas se kontinuitet genocidne ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Žrtva ne traži iskupljenje u osveti nego u izdizanju iznad zloÄinaca. Žrtva se ne želi definirati osvetom, već borbom za istinu i pravdu. U toj borbi neprincipjelne, anticivilizacijske, nehumane politiÄke koalicje vode bitku za prošlost ili još preciznije za falsifikovanje prošlosti, a ne za budućnost sa istinom i pravdom.
Emir Ramić