UN I MEÄUNARODNA ZAJEDNICA NISU IZVUKLI POUKU IZ GENOCIDA U SREBRENICI I BIH
GENOCID U HALEPU I SIRIJI JE JOŠ JEDAN U NIZU SUMRAKA CIVILIZACIJE
Jedan od prvih i danas u višestrukom smislu najvažnijih dokumenata novoformirane meÄ‘unarodne zajednice, utjelovljene u Ujedinjenim nacijama, je Konvencija o spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida, koja spada u korpus najznaÄajnijih meÄ‘unarodnopravnih dokumenata, u tekovine ljudske civilizacije, kao rezultat iskustva meÄ‘unarodne zajednice iz holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu. Vjerovali smo da je meÄ‘unarodna zajednica izvukla poruku i pouku iz holokausta i genocida u Srebrenici i BiH. Ali historija genocida se ponavlja, posebno u Halepu i Siriji. Agresija i genocid u BiH su pokazali da su UN izgubile svoj smisao kad je u pitanju zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda. Silne rezolucije i konvencije u praksi se ne poštuju. U svim periodima historije vršeni su genocid i drugi oblici zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, nanoseći velike gubitke ÄovjeÄanstvu. Samo u XX stoljeću desetine miliona ljudi ubijeno je na genocidnoj osnovi. Masakri i drugi zloÄini su, nažalost, dio ljudske historije od najstarijih vremena. Na osnovu raspoložive relevantne dokumentacije može se pratiti kontinuitet zloÄina u Evropi i drugim kontinentima, motivi za njihovo sprovoÄ‘enje i razliÄiti naÄini ispoljavanja. Mnoge današnje liberalno-demokratske države su u odreÄ‘enom periodu svoje historije vršile zloÄine. U temelje najpoznatijih i danas najstabilnijih nacionalnih država ugraÄ‘eni su vjerski, graÄ‘anski, krstaški i osvajaÄki ratovi, inkvizicije, reformacije i kontrareformacije, rekonkviste, genocid i drugi oblici zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava. Svi ti pokreti ili institucije manipulisali su Äovjekom, odnosno njegovim nacionalnim, etniÄkim i vjerskim obilježjem. Nisu to bile naÄelne ili apstraktne kontroverze, već konkretni obraÄuni koji su raspolagali Äak i strogo formalizovanim metodama: lomaÄama, pokrštavanjima, deportacijama, prisilnim protjerivanjem, koncentracionim logorima, gasnim komorama, masovnim grobnicama, misionarstvom, svetim ratovima, svetim alijansama. XX stoljeće je, nažalost stoljeće genocida. BiH je višestruko historijsko svjedoÄanstvo da je dvadeseto stoljeće - stoljeće genocida. Njega je obilježila monstruozna neljudska težnja da se istrijebe cijele nacionalne, etniÄke, rasne ili vjerske grupe kao takve, da im se onemogući biološki, kulturni, socijalni i ekološki opstanak.
U pet godina sirijskog rata poginulo više od 200 hiljada ljudi, a milioni su raseljeni unutar Sirije, zemljama u njenoj okolini i evropskim zemljama. Radi o katastrofi ogromnih razmjera koja ima ozbiljne reprekusije na Äitav svijet. IstraživaÄi genocida Älanovi Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada upozoravaju da se radi ozbiljnom geoplitiÄkom sukobu koji je proizveo veliku humanitarnu katastrofu i ljudsku patnju koji prijeti da destabilizira ne samo region Bliskog Istoka nego i svijet. Sirijski sukob traje više od pet godina, a još nema znakova da bi se moglo pronaći adekvatno rješenje da se sukob i humanitarna katastrofa zaustave, odnosno da se preonaÄ‘e politiÄko, diplomatsko rješenje u vezi ustrojstva Sirije. IstraživaÄi genocida posebno upozoravaju na to da će i Sirija najvjerovatnije doživjeti sudbinu BiH i da će ona, po svemu sudući, biti podjeljena. Možda saÄuvana u nekom geografskom okviru, ali da će iznutra Sirije biti iscrtane nove granice i to po principu etniÄke i vjerske podjele. IstraživaÄi genocida posebno problematiÄnim smatraju to da nauÄnici i stratezi nisu uspjeli pronaći model rješavanja sukoba na naÄin da ljudi postignu sporazum, pomirenje, a da to ne bude razgraniÄenje. Dejtonska BiH predstavlja jednu vrstu presedana koji je postavljen u posthladnoratovskom periodu u doba ameriÄkog internacionalnog intervencionizma gdje svaki budući konfllikt u svijetu mora da traje do iscrpljenja, stvaranja tolikog broja žrtava i na kraju da je jedino rješenje ustvari razgraniÄenje na bazi etniÄko religijskih principa. Oni koji su „željeli„ da implementiraju evropski ili zapadni oblik demokratije, odnosno da ga implantiraju na podruÄje Bliskog Istoka, zapravo su s tim svojim dizajnom prouzrokavali da ljudi gube svoja ognjišta i traže utoÄište u onim zemljama koje su djelimiÄno, neke manje, neke više, prourokovale nesreću tih podruÄja, prvenstveno Sirije.
Genocid nije puka statistiÄka Äinjenica. Svaka žrtva ima ime i prezime, identitet te je jedinstven dio univerzalnog života na zemlji. ZloÄinci genocida u BiH i Siriji su uspjeli ne samo zbog oružja koji su posjedovali nego zbog mržnje i netolerancije prema drugom i drugaÄijem. Šutnja i ravnodušnost prema genocidu su veoma opasne. Borba protiv masovnih zloÄina i društvenih normi koje ne kažnjavaju zloÄine kroz nacionalna i meÄ‘unarodna prava, je veoma bitna.
ZloÄini genocida u BiH i Siriji su jaki podsjetnici da “ljudi” imaju neobiÄnu sposobnost za zlo. Zato o genocidu moramo uÄiti da bismo bili bolji ljudi, saosjećajniji, vrednujući svaku osobu kao stvorenje neograniÄene vrijednosti, tako vrijedno, da znamo da se takva zvjerstva neće više nikada desiti i da će svijet biti humanije mjesto koje je neprijateljski okrenuto prema takvim groznim dešavanjima.
Iz genocida u BiH ÄovjeÄanstvo nije izvuklo pouku. Sada ima mogućnost izvući historijsku pouku iz genocida u Halepu i Siriji. Genocid u BiH je na kostima ubijenih žrtava inaugurirao genocidnu tvorevinu kao ogromno negativno iskustvo. Nadamo se da takvo iskustvo neće biti u Siriji. Danas je više nego ikada, kada zloÄini protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava postoje u svijetu, potrebno formirati i jaÄati historijsku svijest o genocidu što zahtijeva da Äuvamo sjećanje na žrtve. Treba govoriti plemenito, istinito, s dignitetom i samo na osnovu društvenih Äinjenica sadržanih i iskazanih u relevantnoj dokumentaciji, kao i da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za straviÄne zloÄine. Sveti je zadatak i odgovornost istraživaÄa genocida da nauÄno istražuju genocid i druge oblike zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, na Äemu se temelji istina i maksimalno sužava prostor za sve i bilo kakve aktuelne i potencijalne falsifikate, manipulacije i laži. Dok svijet zanemaruje i zatvara oÄi pred genocidom u Halepu i Siriji, istraživaÄi genocida su odluÄili da ne pokleknu pred strahotama, te da upotrebom nauke opominju svijet na svu brutalnost koja se dešava Halepu. u kome tijela raskomadana bombama i djeÄije glave zatrpane u ruševinama svjedoće o genocidu, ali novoj izdaji takozvane meÄ‘unarodne zajednice. NauÄno saznanje, steÄeno nauÄnim istraživanjima o genocidu i drugim oblicima zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava, pored nauÄnog doprinosa, najneposrednije je u funkciji izgradnje, oÄuvanja i razvoja mira, sloboda i prava, solidarnosti, uzajamnosti, itd, jednom rijeÄju svih proklamovanih principa i vrijednosti u najvišim dokumentima Ujedinjenih nacija, Äije uvažavanje i ugraÄ‘ivanje u temelje ljudskog društva obezbjeÄ‘uje razvoj boljeg i pravednijeg svijeta, kao ideala kome treba da teži savremena civilizacija i kultura i ljudsko ÄovjeÄanstvo.
Institut za istraživanje genocida, Kanada