Zemaljsko antifašistiÄko vijeće narodnog osloboÄ‘enja Bosne i Hercegovine {ZAVNOBiH} je potvrdio državnost Bosne i Hercegovine u njenim srednjovjekovnim granicama, koje spadaju meÄ‘u najstarije granice u Evropi. Stoga je današnja generacija veliki dužnik naših predaka koji su tokom Drugog svjetskog rata, u herojskoj i pravednoj borbi protiv fašizma, saÄuvali integritet srednjovjekovne bosanske države. Svojim otporom i hrabrošÄ‡u, patrioti bosanskohercegovaÄke zemlje ostali su na nivou ove slavne tradicije i uspjeli u proteklom ratu saÄuvati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ove historijske Äinjenice su nepobitne jer je ZAVNOBiH djelo i tekovina svih graÄ‘ana Bosne i Hercegovine, Äijim se odlukama na nepokolebljiv naÄin potvrÄ‘uje historijsko-politiÄki individualitet Bosne i Hercegovine, multireligijske, multietniÄke i multikulturalne države Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih graÄ‘ana. Nadamo se da će vremenom, svi predstavnici bosanskohercegovaÄke zemlje priznati nesporne historijske Äinjenice pa samim tim i ovaj datum kao Dan državnosti zajedniÄke nam države Bosne i Hercegovine.
Nakon 47 godina mira na temeljima te borbe, Bosna i Hercegovina se našla na udaru novog vala fašizma i ekstremnog nacionalizma, koji za cilj nije imao samo uništenje bosanskohercegovaÄke državnosti već i Äitavog jednog naroda. IstoÄni i zapadni agresori, zajedno sa politiÄkim vlastima i vojnim, paravojnim i policijskim snagama svim raspoloživim sredstvima napadaju i ruše bosanskohercegovaÄke gradove i sela. Vrše se strašni progoni, ubijaju civili i stvaraju koncentracioni logori. ÄŒitava ta organizirana kampanja završava najgnusnijim od svih zloÄina – zloÄinom genocida.
Bez obzira na veliku nadmoć agresora, patrioti bosanskohercegovaÄke države svih nacionalnosti ustali su u odbranu, nenaoružani, ali spremni braniti svoju domovinu i njene graÄ‘ane. To je od samog poÄetka bila neravnopravna borba, jer je agresorima bilo dostupno svo raspoloživo naoružanje, dok su zbog meÄ‘unarodnog embarga branitelji bili prisiljeni krijumÄariti i najosnovniju vojnu opremu. U takvim okolnostima, najbolji sinovi bosanskohercegovaÄke zemlje, braneći je, izgubili su živote i zdravlje. Ovo je prilika da ih se sjetimo sa osjećajem duga i zahvalnosti. Zahvalnost dugujemo njima što fašizam nije pobijedio. Njima takoÄ‘er dugujemo oÄuvanje mira u Bosni i Hercegovini, mira za koji su se oni izborili, kako bi budućnost njihovih najmilijih bila svjetlija od bliske prošlosti.
BosanskohercegovaÄkom društvu danas nedostaje osjećaj pripadanja vlastitoj državi. Bosanski državljani su poÄesto nesigurni u vlastiti identitet graÄ‘anina svoje zemlje. Proces stvaranja identiteta obiÄno ide ruku pod ruku sa uspjesima koje neka zemlja ostvaruje na unutrašnjem i meÄ‘unarodnom planu i time kod graÄ‘ana stvara osjećaj pripadnosti, ponosa i povjerenja u državne institucije. Drugim rijeÄima, osjećaj identiteta i pripadnosti je kljuÄni temelj za stvaranje države i objednjavanje državotvornog osjećaja. Za objedinjavanje državotvornog osjećaja 25. novembar ima poseban znaÄaj jer predstavlja vrhunac višestoljetne težnje istinskih graÄ‘ana i naroda Bosne i Hercegovine da u njoj stvore vlastitu državu.