Vijesti

Dan drzavnosti BiH 2016

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog osloboÄ‘enja Bosne i Hercegovine {ZAVNOBiH}  je potvrdio državnost Bosne i Hercegovine u njenim srednjovjekovnim granicama, koje spadaju meÄ‘u najstarije granice u Evropi. Stoga je današnja generacija veliki dužnik naših predaka koji su tokom Drugog svjetskog rata, u herojskoj i pravednoj borbi protiv fašizma, sačuvali integritet srednjovjekovne bosanske države. Svojim otporom i hrabrošÄ‡u, patrioti bosanskohercegovačke zemlje ostali su na nivou ove slavne tradicije i uspjeli u proteklom ratu sačuvati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ove historijske činjenice su nepobitne jer je ZAVNOBiH djelo i tekovina svih graÄ‘ana Bosne i Hercegovine, čijim se odlukama na nepokolebljiv način potvrÄ‘uje historijsko-politički individualitet Bosne i Hercegovine, multireligijske, multietničke i multikulturalne države Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih graÄ‘ana. Nadamo se da će vremenom, svi predstavnici bosanskohercegovačke zemlje priznati nesporne historijske činjenice pa samim tim i ovaj datum kao Dan državnosti zajedničke nam države Bosne i Hercegovine.

Nakon 47 godina mira na temeljima te borbe, Bosna i Hercegovina se našla na udaru novog vala fašizma i ekstremnog nacionalizma, koji za cilj nije imao samo uništenje bosanskohercegovačke državnosti već i čitavog jednog naroda.  Istočni i zapadni agresori, zajedno sa političkim vlastima i vojnim, paravojnim i policijskim snagama svim raspoloživim sredstvima napadaju i ruše bosanskohercegovačke gradove i sela. Vrše se strašni progoni, ubijaju civili i stvaraju koncentracioni logori. ÄŒitava ta organizirana kampanja završava najgnusnijim od svih zločina – zločinom genocida. 

Bez obzira na veliku nadmoć agresora, patrioti bosanskohercegovačke države svih nacionalnosti ustali su u odbranu, nenaoružani, ali spremni braniti svoju domovinu i njene graÄ‘ane. To je od samog početka bila neravnopravna borba, jer je agresorima bilo dostupno svo raspoloživo naoružanje, dok su zbog meÄ‘unarodnog embarga branitelji bili prisiljeni krijumčariti i najosnovniju vojnu opremu. U takvim okolnostima, najbolji sinovi bosanskohercegovačke zemlje, braneći je, izgubili su živote i zdravlje. Ovo je prilika da ih se sjetimo sa osjećajem duga i zahvalnosti. Zahvalnost dugujemo njima što fašizam nije pobijedio. Njima takoÄ‘er dugujemo očuvanje mira u Bosni i Hercegovini, mira za koji su se oni izborili, kako bi budućnost njihovih najmilijih bila svjetlija od bliske prošlosti.

Bosanskohercegovačkom društvu danas nedostaje osjećaj pripadanja vlastitoj državi. Bosanski državljani su počesto nesigurni u vlastiti identitet graÄ‘anina svoje zemlje. Proces stvaranja identiteta obično ide ruku pod ruku sa uspjesima koje neka zemlja ostvaruje na unutrašnjem i meÄ‘unarodnom planu i time kod graÄ‘ana stvara osjećaj pripadnosti, ponosa i povjerenja u državne institucije. Drugim riječima, osjećaj identiteta i pripadnosti je ključni temelj za stvaranje države i objednjavanje državotvornog osjećaja. Za objedinjavanje državotvornog osjećaja 25. novembar ima poseban značaj jer predstavlja vrhunac višestoljetne težnje istinskih graÄ‘ana i naroda Bosne i Hercegovine da u njoj stvore vlastitu državu.


Bosanskohercegovačko društvo i država, ulazi u kritičan period u kome će se odrediti budućnost cijele države. Za destrukciju Milorada Dodika svi znamo i svjedočimo joj već veoma dugo. U posljednje vrijeme, nažalost, svjedočimo i pravoj političkoj agresiji državnih institucija Republike Hrvatske u vezi s tzv. preustrojem Federacije BiH, promjeni Izbornog zakona i td., a sve to s ciljem dalje etničke fragmentacije Bosne i Hercegovine, što su bili temeljni ciljevi od 1992. godine do danas. Bosanskohercegovačka, a posebno bošnjačka politička elita nema adekvatan odgovor na ovu političku dramu koja vodi ka zatvaranju Bošnjaka u nacionalni geto u kome nemaju nikakvu perspektivu. Štaviše, postoje indicije da bi bošnjački politički subjekt mogao pristati na daljnju etničku fragmentaciju Bosne i Hercegovine. 
Imamo dug prema Bosni i Hercegovini da se suprotstavimo svim pokušajima falsificiranja bosanskohercegovačke historije i doprinesemo izgradnji takvog društva koje će počivati na istinskim i izvornim bosanskohercegovačkim vrijednostima. U odbrani i jačanju bosanskohercegovačkih vrijednosti veliku ulogu ima dijaspora. Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi je davno počela proces borbe protiv falsificiranja bosanskohercegovačke historije i tako dala doprinos odbrani i jačanju najboljih bosanskohercegovačkih vrijednosti u kanadskom Kulturnom mozaiku. 
 
To što politički lideri kanadskog grada Hamiltona posebno obilježavaju Dan nezavisnosti i Dan državnosti Bosne i Hercegovine je znak priznavanja bosanskohercegovačke države i društva, znak da poštuju aktivizam bosanskohercegovačke dijaspore u njenoj borbi za očuvanje i jačanje bosanskohercegovačke države i društva. To što politički lideri Hamiltona poštuju i obilježavaju 31 maj Svijetski dan Bijelih traka i 11 juli Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici je znak da poštuje istinu i pravdu kao najvažnije tekovine civilizacije, kao najbolji put bolje bosanskohercegovačke budućnosti. 
 
Bosnu i Hercegovinu su  mnogi pokušali uništiti, posebno u posljednjoj agresiji devedesetih godina prošlog vijeka, ali u tome nisu uspjeli zbog čega se ne smije u miru podleći pritiscima i dozvoliti da se univerzalne vrijednosti za koje su mnogi dali živote uništavaju.

Bosna i Hercegovina ima višestoljetnu tradiciju susretanja i miješanja različitih civilizacija i kultura koje su se sintetizovale u specifičnoj duhovnosti koja se ne može naći u njenih susjeda: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Zato oni Bosnu i Hercegovinu ne razumiju i vrše nad njom nasilje. Upravo ta njena specifična duhovnost čini bosanskohercegovačko društvo specifičnom i nedjeljivom političkom zajednicom i državom. To joj je pomoglo da preživi do danas.

Vijesti: