Vijesti

Kanadsku promocija

Kanadsku promociju svoje vrlo popularne knjige "I ja sam iz Srebrenice", Fikret Hodžić je poćeo u Windsoru, gradu u kome je podignut prvi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori. Vrijedna bosanskohercegovačka zajednica u Windsoru je veoma srdačno ugostila Fikreta. Odajući priznanje za spomenik žrtvama genocida u Srebrenici Fikret je između ostalog napisao:
 "...mnogo je neispričanih dana, dogadjaja. Neki će sigurno, ostati neispricani i netaknuti. Sam ne mogu pričati o svemu. Kada bih počeo kraja ne bi bilo. Borba kroz život i mnogo teških trenutaka, bezbroj teških padova i još težih uspona kroz posljednjih desetak godina učinili su da sada počinjem da brinem. Mnogo je onih koji su skloni da osude. Sto je još gore, ima medju njima ljudi za koje čovjek misli da su mu prijatelji. Opet mi se čini kako je lakše bilo u ratu, jer si znao s koje strane puca i odakle neprijatelj vreba. Danas je on svuda oko tebe, s maskom koja stvarno lice prikriva tako dobro da ne znaš sta je istina a sta laž. Ponekd imam osjećaj da čovjek jedan jedini korak ne može napraviti a da se ne pojavi neko ko će ga spotaći i učiniti da se nikad ne podigne i nastavi dalje. Ali Bog je velik i čovjekov iskreni nijet uvijek pomogne svojom snagom. Ta snaga me uvijek tjera naprijed!"
Promocija je nastavljena u Torontu. Pred više od 500 posjetilaca Fikretovu knjigu su promovisali Medina Peco, koordinator Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” za Kanadu, Senada Cvrk Prgan predsjednica Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” za Sjeverne Amerike, profesor Emir Ramić, dikrektor Instituta za isgtraživanje genmocida Kanada. Na promociji se prvi obratio Adnan ef. Balihodžić koji je biranim riječima govorio o značaju kulture pamćenja. Medina je u svojoj emotivnoj diskusiji rekla da se njezin dugogodišnji san o dolasku Fikreta u Kanadu ostvario. Promovišući Fikretovu knjigu Senada Cvrk Pargan je između ostalog rekla: " Sa ovom knjigom Fikret otvora nadu, razbija stereotip i pokazuje da djeca, koja su posmatrana samo kao žrtve rata, uspijevaju da nadrastu vrijeme, rat i mržnje. Fikretu je ova knjiga dug koji je imao prema sebi, prema rahmetli ocu i prema svima koji su ubijeni u Srebrenici. Fikret je dao riječ i on je riječ ispunio. Iako gladan, bez podrške, Fikret je ipak uspio. Jer je vjerovao. Ovim kamenom u mozaiku ne završava se priča o Srebrenici. Naprotiv, ona svakim danom započinje. Započinje našim čitanjima ove priče, i svih priča o Srebrenici. Trajat će vrijeme. A u tom vremenu Srebrenica će trajati kao simbol ljudske zloćudnosti. Ali, kao što sve traži na ovome svijetu ravnotežu. Kao što noć traži dan, kao što vatra traži vodu, kao što crno traži bijelo, tako i zločin traži ravnotežu u žrtvi. Do sada smo imali tu ravnotežu. Zažmirite i zamislite bol Srebrenice. Svima nam se pojavljju iste slike iz toga grada. Nene u suzama. Krici očeva. Kosti u masovnim grobnicama. Jedna slika koja je alternativa za ove tri navedene jesu mezari u Memorijalnom centru".

Profesor Emir Ramić je upoznao prisutne sa radom Instituta za istraživanje genocida Kanada jedne od najznačajnijih naučno istraživačkih institucija. Posebno je govorio o izuzetno značajnim uspjesima Instituta po pitanju istine o genocidu u Srebrenici i pravde za žrtve tog zločina, uspjeha koji su Kanadu svrstali u državu koja je najviše uradila na planu istine o genocidu u Srebrenici. Takođe je govorio o značaju kulture, posebno književnosti za kulturu pamćenja. Pozdravio je hrabar Fikretov napor da se knjigom odupre zaboravu na način prihvatljiv i prepoznatljiv posebno kod mladih.

Na kraju izuzetno emotivnim govorom se obratio Fikret Hodžić. Pohvalio je rad kanadskih Bošnjaka i njihovih organizacija i zajednica. Govorio je o motivima pisanja svoje knjige, o svom viđenju stradanja srebreničkih Bošnjaka, o budućnosti Srebrenice, Bošnjaka  i Bosne i Hercegovine. Veoma jako su zvučale njegove riječi da njegova knjiga ali i njegov uspjeh kao medijske ličnosti su najbolji odgovori negatorima genocida u Srebrenici. Njegov uspjeh kao mladog čovjeka je zapravo oličenje i putokaz preživjelim žrtvama genocida kako se trebaju odnosti prema istini i pravdi.

Prije promocije u Torontu Fikret je posjetio Bosansku sobu i Bosansku biblioteku u sklopu BIZ "Gazi Husrev Beg" Toronto. Toplo su ga dočekali kao i sve druge goste Ismeta i Mirsad Smajić. 

Kanadska promocija je završena u Hamiltonu. Fikret je bio prvi gost u novoj, tek sagraženoj džamiji. I tu su na promociji govorili profesor Emir Ramić, Medina Peco, Senada Cvrk Pargan i Hasan Kapo. Fikret se takođe obratio emotivnim govorom.

Istaknuti bošnjaški aktivista u Torontu Faruk Bajrić je ovako opisao  doček Fikreta Hodžića u Torontu:
"Nikada do ovaj put niti jedan kulturni događaj, osim koncerata, nije izazvao toliko pažnje Bošnjaka u Ontariu kao što je promocija knjige „I ja sam iz Srebrenice“, Hit knjiga Fikreta Hodžića.‎ Nije samo Bosna i Hercegovina prepoznala istinsku vrijednost u koricama njegove knjige, to je prepoznao svijet, pa i mi u Torontu. Sala je bila puna, Fikretovo srce još više, a oko 5 stotina prisutnih, uživalo je u promociji i oživljavanju historije naše domovine i boli svake individue koja je kroz to prošla ili cula... Ovo je stanje naše generacije u dijaspori, gde ovako druženje dovodi do osjećaja zajednjičkog sazrijevanja, bratskog uzdisanja u miru i sreći. Možemo samo poželjeti da će ljudi „ustrajati u ovakom balansiranm zivotu“ umjesto prepuštanja putu lutanja, tom istom putu kojim smo tako često koraćali u prošlosti. Ovaj fenomen druženja može se rezimirati kao jedan aktivan proces, koji treba da prati našeg insana, kroz čitavo njegovo bitisanje u tuđini. Traganje za ciljem i smislom postojanja bošnjačke duše, ključno je pitanje našeg bogatog kulturnog života 'Bošnjaka u Torontu.' Sigurno je da je stolječima postojala blistava pojava i svjetiljka vodilja zvana bosanska 'Kultura i Civilizacija', u usporedbi sa mnogim narodima svijeta, i sa svojom prošlošcu, koja nam može služiti na čast. KUD je na ovom kontinentu fenomen koji nas ne prestaje impresionirati, kao i njegovo mjesto u povijesti i nas u tuđini.Iz svega ovoga se moraju izvući pouke, životne lekcije koje pomažu da se bolje razumije prošlost, aktivnije i mudrije učestvuje u sadašnjosti".
Tim Bošnjaci.net

Vijesti: