Bosna je ostala Bosna kroz dugu svoju povijest, jedina koja je uvijek
bila i cjelovita, kao teritorij, i jedinstvena kao historijsko
trajanje
U organizaciji BIC Hamilton i pod pokroviteljstvom Kongresa Bošnjaka
Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida, Kanada održana
je Akademija povodm 25. novembra Dana državnosti BiH. Akdemiju je
kratkim prigodnim govorom otvorio Hasan Kapo predsjednik IO BIC
Hamilton. Zatim su intonirane himne Kanade i BiH. Imam BIC Hamilton je
pozvao prisutne da se sjetimo svih boraca za BiH koji su dali svoje
živote za njenu slobodu.
Hasan Kapo je zatim pozvao profesora Emira Ramića da se obrati
prisutnima. U svome izlaganju Ramić je između ostalog rekao:
"Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a je jedan od najznaÄajnijih dogaÄ‘aja uopće
u povijesti BiH. BiH kao zemlja, kao prostor svoj politiÄki i državni
identitet stiÄe u srednjem vijeku i dostiže veoma visok stupanj
razvoja. Zatim nekih 400 i više godina, BiH egzistira u okviru
Otomanske vlasti, a nešto kratko i pod Austro-ugarskom vlašÄ‡u, ali u
svim vremenima BiH je saÄuvala svoju teritorijalnu posebnost i svoju
kulturološku posebnost. ZnaÄi u BiH su vijekovima živjeli ljudi koji
su pripadali razliÄitim vjerama i kasnije nacijama. U 20. stoljeću BiH
obnavlja svoju državnost i tada zapoÄinje njen razvoj u okviru
AntifašistiÄkog oslobodiÄkog pokreta u BiH i Jugoslaviji. Dana 25.
novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu
usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odluÄnost
naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica. Godinu
poslije na zasjedanju u Sanskom Mostu ZAVNOBiH prelazi u zakonodavno i
izvršno tijelo, a njegovo predsjedništvo na jesen u Jajcu uspostavilo
je državnu upravu. 1945. godine u Sarajevu je formirana prva vlada, a
godinu poslije usvojen prvi ustav, koji je utemeljio je ravnopravnost
graÄ‘ana u BiH. VeliÄina i historijska vrijednost ZAVNOBiH-a ogleda se
u tome što je umjesto mržnje ponudio – bratstvo, umjesto razdora –
jedinstvo, umjesto podvojenosti – ravnopravnost, umjesto sluganstva
tuđinu samostalnost-nezavisnost-
politiÄkoj, ekonomskoj i kulturnoj zajednici. Svima onima koji
bojkotuju ovaj historijski datum, svima onima koji za državu BiH
govore da je vještaÄka tvorevina koja nema budućnost, svima onima koji
negiraju antifašistiÄki program oliÄen u borbi protiv agresija i
genocida, svima onima koji guše osnovna ljudska prava i slobode, svima
onima koji uzalud hoće BiH samo po svome cilju, svim zarobljenicima
prošlosti izbrisanih historija poruÄujemo: BiH je historijski entitet
koji ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. BiH je na Äist
i Äastan naÄin branila i odbranila svoju državnu, politiÄku, pravnu
opstojnost, nezavisnost, samostalnost, suverenost u višestrukoj
agresiji i genocidu nad njenim građanima od 1992 do 1995. godine. I
uvijek će to Äasno i pošteno odbraniti jer ima višestoljetnu tradiciju
susretanja i miješanja razliÄitih civilizacija i kultura koje su se
sintetizovale u specifiÄnoj duhovnosti koja se ne može naći u njenih
susjeda. Zato oni BiH ne razumiju i vrše nad njom agresije i genocide.
Upravo ta njena specifiÄna duhovnost oliÄena u Ideji Bosne i Bosanskom
duhu na Äijim osnovama se gradi savremni Äovjek i civilizacija Äini
bosanskohercegvaÄko društvo specifiÄnom i nedjeljivom politiÄkom
zajednicom i državom. Zato je BiH nemoguće poharati tako da bi ostala
poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo, na nivo
Ideje Bosne i Bosanskog duha. Kada su u pitanju zloÄini prema toj
Ideji i tom Duhu svaki kompromis je sramna izdaja pravde i istine.
Pomirenje nam treba radi povratka nade Äovjeku i civilizaciji kroz
vraÄanje Ideje Bosne i Bosanskog duha svome bosanskohercegovaÄkom
izvoru, ali uz neopoziv uvjet da ratni zloÄinci budu gonjeni i
kažnjeni, žrtva obešteÄena. Bez toga nema niti može biti ni mira ni
pomirenja, ni istine, ni pravde, ni historijskog vraÄanja Ideje Bosne
i Bosanskog duha svome izvoru. Ideologijama i praksama koje su
željele, žele i želiće u budućnosti da razbiju BiH ne odgovaraju
historijske odluke ZAVNOBiH-a koje su potvrdile modernu državnost BiH
koja je imala status države još prije hiljadu godina. Osnovna teza tih
ideologija je da država BiH nikad nije ni bila. A, osnovni element tih
ideologija je negiranje identiteta bošnjaÄkog naroda, kao osnovne
spone bosanskohercegovaÄke državne i društvene samostalnosti,
nezavisnosti, teritorijalnog integriteta. Stalna egzistencija tih
neprijateljskih ideologija je znak da fašizam nikada nije do kraja
pobjeÄ‘en, što se jasno pokazalo u agresiji Srbije, Crne Gore i
Hrvatske na meÄ‘unarodno priznanje BiH koje je izvršeno upravo u
granicama koje je uokvirio ZAVNOBiH. Zbog toga su antifašizam i
ZAVNOBiH potrebni BiH jednako kao i prije 73 godine. Principi na
kojima je utemeljen imaju trajan karakter i povijesni znaÄaj. Bez
uvažavanja i primjene tih osnovnih principa BiH nema perspektivu.
Svima onima koji BiH ne žele kao suverenu, jedinstvenu i demokratsku
državu, zajednicu ravnopravnih naroda i građana, onima koji bi BiH
najradije vidjeli u sastavu velike Srbije, velike Hrvatske, ili kao
neku “muslimaniju”, odnosno kao neku uniju tri odijeljena nacionalna
entiteta principi ZAVNOBiH-a su problem. Agresija na BiH jeste srušila
mnoge zablude, raskrinkala mnoge ideologije i mitove, dala teške,
krvave historijske pouke, ali sve to ne smije biti razlog da se
odstupi od principa ZAVNOBiH-a koji su satkani u biću BiH, oliÄenog u
ideji Bosne i Bosanskom duhu".
Sa Akademije je poruÄeno da je BiH na Äist i Äastan naÄin branila i
odbranila svoju državnu, politiÄku, pravnu opstojnost, nezavisnost,
samostalnost, suverenost u višestrukoj agresiji i genocidu nad njenim
graÄ‘anima od 1992 do 1995. godine u antifašistiÄkom,
narodnooslobodilaÄkom ratu. Svim istinskim bosanskohercegovaÄkim
patriotima, svim borcima protiv fašizma i svima onima koji daju svoj
doprinos za kontitnuitet državnog razvoja BiH Äestitamo Dan
državnosti, uz dužnu poÄast svima onima koji su svoje živote utkali u
državu BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet.
Poslije uvodnog izlaganja uslijedila je diskusija u kojoj je
uÄestvovali više prisutnih. Akademija je nastavljena druženjem
prisutnih.