2017. godina - 150 kanadskog Kulturnog mozaika i 25 godina od priznanja nezavisnosti BiH

2017. godina - 150 kanadskog Kulturnog mozaika i 25 godina od priznanja nezavisnosti BiH
U 2017. godini obilježavamo: 500 godina reformacije, od kada je pobunjeni sveštenik Martin Luter na vrata crkve u Wittembergu okačio 95 teza koje su kasnije potpalile talas protestantske reformacije u zemljama širom Evrope i uvele stari kontinent u stoljeća vjerskih ratova i krvoprolića. Na osnovama tog reformizma izrastao je kasnije duh koji je snažno oblikovao život Zapada. 100 godina socijalističke revolucije i 150 godina objavljivanja Marksovog “Kapitala” (1867.) kao ideološke podloge svih kasnijih revolucija. 70 godina od teritorijalne podjele indijskog podkontinenta, velike migracije 15 miliona ljudi na temelju koje su nastale dvije nove zemlje Pakistan i Indija (1947.) a iza koji su ostala brojna neriješena i zapaljiva pitanja i sporovi. 50 godina od šestodnevnog rata (1967.) kada je Izreal preuzeo gospodarenje nad Golanom, Gazom, Sinajskim poluostrvom, Istočnim Juraselimom, Zapadnom obalom. 150 godina od osnivanja Kanadske konfederacije i kanadskog Kulturnog mozaika. 25 godina priznanja nezavisnosti BiH, kada je BiH prvi puta u svojoj povijesti meÄ‘unarodno priznata i afirmirana kao nezavisna i suverena zemlja. Reformacije i revolucije čije godišnjice padaju u 2017. godini nisu uspjele ukloniti željeznu zavjesu kojom se tako čvrsto zatire human čin priznavanja, prihvatanja, poštovanja i tolerisanja drugog i drugačijeg kao puta spasa i nade za čovjeka i civilizaciju u mračnom i sumornom svijetu. Taj veličanstveni čin nade, koji je ostao u Kanadskoj konfederaciji u vidu Kulturnog mozaika čiju 150. godišnjicu obilježavamo 2017. godine, u BiH, pokušao se spasiti činom priznanja nezavisnosti države, čiju 25. godišnjicu obilježavamo takoÄ‘e 2017. godine, države koja je mudro čuvala Ideju Bosne i bosanski duh. BiH ima višestoljetnu tradiciju susretanja i miješanja različitih civilizacija i kultura koje su se sintetizovale u specifičnoj duhovnosti koja se ne može naći u njenih susjeda: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Zato oni BiH ne razumiju i vrše nad njom nasilje. Upravo ta njena specifična duhovnost čini BiH specifičnom i nedjeljivom zajednicom i državom. To joj je pomoglo da preživi do danas. Na žalost u agresijama i genocidima kontinuirano se kidiše na Ideju Bosne i Bosanski duh. Ali BiH je ostala BiH kroz dugu svoju povijest, cjelovita kao teritorij i jedinstvena kao historijsko trajanje. Za razliku od svojih susjeda BiH je imala najdublju slobodu zahvaljujući Ideji Bosne i bosanskom duhu. Zato je teško zamiliti Ideju Evrope poslije zločina agresije i genocida na Ideju Bosne, zločina koji su dubinu bosanske slobode sveli na prezir Ideje Bosne sa potpunom disolucijom bosanskog društva u kome žrtva i dalje nije došla do istine i pravde. Sudbina Ideje Bosne, pa samim tim i sudbina žrtava, odnosno sudbina istine i pravde ovisi od izbora bosanskohercegovačkog čovjeka i žene u matici i dijaspori izmeÄ‘u aktivnosti i pasivnosti. 2017. godina je vrijeme da se mir stavi kao ideal kojem će svi težiti i na kojem će svi, bez obzira na svoja vjerska ili ideološka uvjerenja, raditi. Teško da se za odašiljanje takve poruke može naći bolje mjesto od BiH, koja je stoljećima svjedočila da se može u miru živjeti sa različitostima i koja je zbog svoga insistiranja na odbrani ideja suživota i multikulturalnosti platila visoku cijenu agresije i genocida. Pravedni mir i insistiranje na njemu nema alternative. Zalaganje za mir, istinu, pravdu, ljudska prava i slobode ostaju najvažnije aktivnosti u Novoj godini. Mlade generacije treba učiti vrijednostima mira. Mir je, ako pogledamo globalnu scenu, potrebniji nego ikad.
/E.R./