U skladu sa Deklaracijom graÄ‘ana BiH u Sjevernoj Americi o proglašenju devetog januara Danom sjećanja na poÄetak genocida u BiH, usvojene u Torontu 2015. godine, na Akademiji povodom devetog januara, Dana sjećanja na žrtve genocida u BiH, održane 07. 01. 2017. u Hamiltonu, Kanada, predstavnici organizacija i zajednica graÄ‘ana BiH u Kanadi su usvojili:
PROGLAS GRAÄANA BIH KOJI ŽIVE U KANADI POVODOM 9. JANUARA DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U BIH
1. GraÄ‘ani BiH koji žive u Kanadi, i ako daleko od matice sa razvijenom državotvornom bosanskohercegovaÄkom svijesti, već dugo sa uspjehom lobiraju za kanadsku verifikaciju nauÄne i pravne Äinjenice da su temelji manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta: agresija, genocid, zloÄini protiv ÄovjeÄnosti i ratni zloÄin, te da je navedeni entitet okupirani dio nezavisne, suverene, meÄ‘unarodno priznate države BiH, nastao legalizacijom zloÄina agresije i genocida. U tom smislu postignuti su zapaženi uspjesi: genocid u BiH se izuÄava u kanadskim školama, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH, pušten je u parlamentarnu proceduru zakon o genocidu u BiH, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}, pokrenut multidimenzionalni nauÄno istraÄivaÄki projekat borba protiv negatora genocida, podržana inicijativa za osnivanje kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu, organizovana stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u kanadskom muzeju za ljudska prava, otvoreno prvo spomen obilježje u dijaspori žrtvama genocida u Srebrenici, kanadska vlada je podržala obilježavanje svijetskog dana bijelih traka, kanadska vlada se izvinila za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajuÄim imenom bosanski Äovjek, Kanada je osudila antbosanski referendum u manjem entitetu. Cilj kontinuirane pravne, politiÄke i diplomatske ofanzive organizacija i zajednica graÄ‘ana BiH u Kanadi je da istaknemo bosanskohercegovaÄke vrijednosti bitne kako za Kanadu, tako i za Evropu i svijet.
2. Deveti januar je jedan od najcrnjih datuma u historiji BiH, Evrope i svijeta. Tog datuma je skupština srpskog naroda u BiH usvojila Deklaraciju o proglašenju tzv. „Srpske republike BiH“. Naziv tzv. „Srpska republika BiH“ u entitet Republika srpska zvaniÄno je promijenjen 12. avgusta 1992. godine. To je poÄetak implementacije agresije na Republiku BiH i sprovoÄ‘enja genocida nad njenim graÄ‘anima. Tada je poÄelo stvaranje genocidne tvorevine na tlu države BiH. Suprotno tadašnjem važećem domaćem i meÄ‘unarodnom pravu je donesena neustavna i nezakonita odluka da se protivno ogromnoj većinskoj volji graÄ‘ana BiH više od polovine državne teritorije BiH prvi put u hiljadugodišnjoj historiji države proglasi sastavnim dijelom Srbije. Tako je poćela politika razbijanja nedjeljive hiljadugodišnje države BiH. Samoproglašena i nelegalna Srpska republika u BiH je proglasila da će raditi na udruženom zloÄinaÄkom cilju na razgraniÄenju naroda u BiH.
3. Agresija na državu BiH, te genocid nad njenim graÄ‘anima su jedan od najzloglasnijih dogaÄ‘aja poslije holokausta u svijetu. Nakon agresije i genocida u ovom entitetu najgrublji oblici ljudske diskriminacije se nastavljaju opstrukcijom povratka, gušenjem osnovnih ljudskih prava i sloboda Bošnjaka i Hrvata, kontinuiranom i nasilnom zabranom institucionalizacije kulture sjećanja kao najvažnijim segmentom istine i pravde, negiranjem bosanskohercegovaÄke države i njenih državnih institucija.
4. Dok agresijom i genocidom okupirani dio BiH u kome se nastavlja diskriminirska politika prema Bošnjacima i Hrvatima slavi, većina onih koji su devetog januara 1992. sjedili u prvom redu dok se usvajala Deklaracija o proglašenju takozvane “Srpske republike BiH” danas su u zatvorima. Zato taj entitet nema legitimitet. Nastao agresijom i genocidom protiv Bošnjaka i Hrvata, ovaj najmraÄniji prostor u Evropi nema nikakve pravne, historijske i moralne preduslove za ostvarenje zahtjeva za eventualnom samostalnošÄ‡u.
5. Entitet, produkt memorandumske velikosrpske antibosanske kampanje, koji sa svojim vodstvom, nastavlja ideju zloÄinaca kojima se sudi za agresiju i genocid, jeste i jedan od najvećih srpskih poraza. VeliÄanje entiteta je laž srpskih nacionalista za pokrivanje bijede i nesreće propale velikosrpske ideje. Entitet je bacio Srbe u jad i bijedu etniÄki, kulturološki, religijski oÄišÄ‡enog prostora u kome se ograÄ‘uju od svojih komšija. Srpski narod je zatvoren u Äisto etniÄko geto. ŠovinistiÄka mržnja prema Bošnjacima i Hrvatima u tom mraÄnom getu najgora je od svih emocija koje su nacionalistiÄke voÄ‘e raspirivale u srpskom narodu. Rezultiralo je to kasapljenjem države i društva u BiH i srpskim porazom prema ideji Bosne i Bosanskom duhu na raÄun propale nacionalistiÄke ideje Velike Srbije.
6. Obilježavajući deveti januar kao dan entiteta, bosanski Srbi nesvjesno priznaju agresiju i genocid i sve ono što je nastalo kao rezultat djelovanja tih zloÄina. Insistiranje na obilježavanju ovog datuma direktno znaÄi podržavanja politike koja je dovela do agresije i genocida. Današnja upotreba svih metoda da se doÄ‘e do velikosrpskog cilja je nastavak velikosrpskog hegemonizama u BiH koji može imati neslućene posljedice po budućnost i sudbinu kako BiH, tako i Evrope i svijeta. Entitet egzistira u kulturi u kojoj su ratni zloÄinci Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Draža Mihailović i drugi heroji, u kojoj se mladi vaspitaju na mržnji prema drugom i drugaÄijem u kojoj se vrši totalna revizija historije i antifašistiÄke prošlosti.
7. Entitet je najveÄa prijetnja za mir u BiH, Evropi i svijetu. Zato se ne smije niti može više tolerisati opstojnost tog prostora Äiji je sam naziv nepobitni primjer diskriminacije. Ne može entitet tražiti ekskluzivno pravo samo za Srbe. Taj privremeno okupirani dio BiH ima poÄetnu konstrukcionu grešku, jer je napravljen agresijom i genocidom. Stvaranje entiteta nije bilo reakcija, već agresija na zakonski poredak i na život u BiH. Postojanje entiteta je uvredljivo za graÄ‘ane BiH koji žive u Kanadi, jer podsjeća na užas bosanskog genocida i destrukciju države BiH.
8. Svi koji podržavaju deveti januar kao dan entiteta, ne poštuju suverenitet i nezavisnost države BiH i odluke njenih legalnih državnih organa. Oni direktno i flagrantno uÄestvuje u kršenju konaÄne i obavezujuće odluke legalnog i legitimnog Ustavnog suda države BiH. Otvorenim kršenjem legalnih odluka Ustavnog suda BiH, oni uvode novu i veoma opasnu praksu u meÄ‘udržavnim odnosima u jugoistoÄnoj Evropi, Äime se izlažu brojnim problemima i opasnostima u budućnosti. Oni inteziviraju opasnu politiku negiranja historijske i pravne Äinjenice da je entitet administrativno-teritorijalna jedinica unutar nedjeljive države BiH koji kao takav egzistira tek od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i kao takav nema i ne može imati nikakav kontinuitet.
9. UÄestvovanje Srbije, koja je Presudom MeÄ‘unarodnog suda pravde iz 2007. presuÄ‘ena da je jedina država u Evropi koja je nakon Drugog svjetskog rata prekršila Konvenciju o spreÄavanju i kažnjavanju zloÄina genocida u obilježavanju nelegalnog i uvredljivog datuma, za graÄ‘ane BiH u Kanadi predstavlja ozvaniÄenje zloÄinaÄke politike koja je osmislila i organizirano provela sistematske masovne zloÄine agresije i genocida. To je znak podrške zloÄinaÄkoj politici koju su kreirali i sprovodili ratni zloÄinci Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Biljana Plavšić, MomÄilo Krajišnik i drugi.
10. Polazeći od Äinjenice da u BiH imamo mir bez istine i pravde, a da je od izuzetnog znaÄaja promovisanje istine i pravde kao modusa jaÄanja bosanskohercegovaÄke države i društva, polazeći od Äinjenice iskazane u Deklaraciji graÄ‘ana BiH u Kanadi koja je usvojena 2015. godine u Torontu i pozvala na obilježavanje devetog januara kao dana sjećanja na genocid u BiH, polazeći od potrebe da država BiH i njeni patrioti ne smiju više biti taoci velikonacionalistiÄkih politiÄkih establišmenata, graÄ‘ani BiH u Kanadi poÄinju pravnu, politiÄku i diplomatsku ofanzivu za usvajanje prijedloga zakona o proglašenju devetog januara danom sjećanja na žrtve ratnih zloÄina i genocida koji su poÄinili organi i institucije manjeg entiteta, zakona koji se treba usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Pozivamo vladu Kanade koja se jasno suprostavila antidržavnom djelovanju politiÄkog establišmenta manjeg bosanskohercegovaÄkog entiteta na podršku u našim aktivnostima u smislu usvajanja navedenog zakona kao puta institucionalizacije istine, pravde, prava i kulture sjećanja u BiH, kao najboljeg puta sigurne i bolje zajedniÄke bosanskohercegovaÄke budućnosti. ÄŒasno je boriti se i biti uporan i braniti bosanskohercegovaÄke, državne interese u Kanadi. ÄŒasno je boriti se protiv izdajnika države BiH. BosanskohercegovaÄka budućnost je u euroatlantskim integracijama, ali sa institucionalizovanom istinom, pravdom i kulturom sjećanja.