Vijesti

Budimo gordi i ponosni čuvari bosanskog jezika

Budimo gordi i ponosni čuvari bosanskog jezika
Pitanje očuvanja bosanskog jezika jeste pitanje očuvanja ne samo bošnjačkog identiteta, već prije svega očuvanja identiteta zemlje Bosne i Hercegovine. Tako je pitanje očuvanja bosanskog jezika i pitanje očuvanja suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta države Bosne i Hercegovine. Ideja Bosne je onaj nematerijalni stvaralački princip porođen na veličanstvenom raskršću civilizacija što se tako divno zemlja Bosna i Hercegovina zove, koja omogućava razvijanje i izražavanje odnosa čovjeka prema ukupnosti zbilje i prema samome sebi. To je bitno stvaralački princip i njena najbliža lokacija je bosanski jezik kao sredstvo bosanskohercegovačkog izražavanja i kao nezamjenjivo mjesto čuvanja bosanskohercegovačkih smisaonih sadržaja i relacija. Stoga je bosanskohercegovački identitet prije svega bosanski jezik. U tom ientitetu Ideja Bosne se može označiti kao izuzetno homogen fenomen najbolje izražen u i sa bosanskim jezikom.Danas neki pokušavaju na svaki način razoriti i narušiti organsku vezu bosanskog jezika i zemlje Bosne i Hercegovine samo zato što se Ideja Bosne oblikovana u bosanskom jeziku neuništivo realizira se kroz: otvorenost, toleranciju, saživljavanje i suradnju, naivitet, opuštenosti, otvorenosti, i priznavanje, prihvatanje, poštovanje drugog i drugačijeg. Izdavačka kuća „Bosanska riječ“ iz Tuzle pripremila je specijalno izdanje - knjigu „Zašto je zabranjen bosanski jezik“. Austrougarska vlast je 17 godina prije donošenja odluke o zabrani bosanskog jezika donijela odluku da se napravi gramatika bosanskog jezika i da se bosanski jezik uvede u školstvo. Za ukidanje naziva bosanskog jezika nije odgovorna samo austrougarska uprava, nego i tadašnja bošnjačka elita, kojoj je pitanje zemljišta bilo važnije od pitanje jezika. Tadašnji politički establišment Bosne i Hercegovine umjesto čuvanja bosanskog jezika odrekao se naziva bosansko jezik u korist glasanja za agrarnu reformu. Autentični dokumenti iz 1907. godine koji govore o zabrani bosanskog jezika, nalaze se u knjizi Miše Ešića "Zašto je zabranjen bosanski jezik". Bosanski jezik ima svoje utemeljenje u stotinama godina historije zemlje Bosne i Hercegovine. On je sebe kroz prošlost nazvao bosanskim i on je, primarno, jezik svih onih koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu. Oni zapravo sebe legitimiraju sa bosanskim jezikom. Ne postoji nijedan fenomen svijesti kroz koji se bolje oslikava bosanskohercegovačka prošlost, sadašnjost i budućnost, nego što je to bosanski jezik. Naziv bosanski jezik jeste aspiracija i na zemlju i državu Bosnu i Hercegovinu jer je nastajao na bosanskohercegovačkoj zemlji. Bosanski jezik je neosporna, naučno utemeljena, historijska i kulturološka činjenica. Bosanski jezik je bio, jeste i ostaće ključna dimenzija Bosne i Hercegovine. Na kontinuiranu dehumanizaciju Ideje Bosne i posebno bosanskohercegovačkog bića je opasno odgovoriti šutnjom i pasivnošću političke, akademske i kulturne elite. Ovdje treba da se uključe institucije na svim nivoima, a te institucije mogu aktivirati ljudi čija pozicija je takva da imaju tu moć. Sa bosanskim jezikom kao temeljnom vrijednosti bosanskohercegovačke identitetske baštine ne može se pogađati i trgovati.To mora biti jasno Srbiji i Hrvatskoj ali i bosanskohercegovačkom, posebno bošnjačkom političkom establišmentu. Budimo gordi i ponosni čuvari bosanskog jezika , dostojni imena i časti naše Jedine Domovine Bosne i Hercegovine, i dostojni časti duša nevino ubijenih žrtava koji su dali svoj život za zemlju Bosnu i Hercegovinu pa samim tim i za najbitniju njenu odrednicu, bosanski jezik.
Emir Ramić

Vijesti: