Toronto, Kanada: Obilježen Dan bijelih traka za žrtve genocida u Prijedoru
U Kanadi poÄelo obilježavanje Svjetskog Dana bijelih traka i 25. godišnjice od poÄetka genocida u Prijedoru
U okviru zajedniÄkog druženja polaznika škola bosanskog jezika u Južnom Ontariu, u Torontu pored vjerskih, kulturnih i sportskih aktivnosti djeca i roditelji su na prigodan naÄin obilježili 25 godina od poÄetka genocida u Prijedoru. Polaznici škola bosanskog jezika zajedno sa svojim roditeljima su pokazali svoju solidarnost sa žrtvama zloÄina genocida u Prijedoru i Bosni i Hercegovini, noseći bijelu traku oko ruke. Prigodan komemorativni program je otvorio domaÄin Adnan Balihodžić. Zatim se djeci i roditeljima obratio profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada. Ramić je naglasio: „Trideset i prvog maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu kojom se nareÄ‘uje nesprskom stanovnistvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio prvi put od 1939 i nacistiÄkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi trake sa Davidovom zvijezdom oko rukava, kako bi na ovaj naÄin bili obilježeni za istrebljenje. Koristim ovu priliku da još jednom podsjetim da je u Prijedoru izvršen zloÄin genocida. Koristim takoÄ‘e ovu priliku da još jednom podsjetim da opštinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama genocida na bilo koji naÄin odali poÄast za patnje kroz koje su prošli. Lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zloÄini poÄinjeni u Prijedoru, uprkos brojnim presudama meÄ‘unarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika prijedorskim žrtvama u gradu nije dozvoljeno, a pristup mjestima zloÄina onemoguÄuju. Odavde iz Kanade pozivamo sve prijatelje istine i pravde da dignu svoj glas u zaštitu prava preživjelih žrtava genocida u Prijedoru. To je potrebno kako se genocid ne bi više nikada i nikome ponovio. Žrtve genocida imaju obavezu da se jasno i nedvosmisleno odrede protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomaže dželatu, nikad žrtvi. Šutnja hrabri tiranina, nikad potlaÄenog. U kulturu pamćenja mora biti ukorijenjeno pamćenje genocida. Dužnost je uÄiti našu djecu o zloÄinu. Ne smijemo se navikavati da zloÄin, veliÄanje zloÄina i djela zloÄina žive i postanu prihvatljivi. Ne smijemo pristati na zaborav i oduzimanje sjećanja, prihvatiti iskrivljivanje istine o prošlosti i patnjama. A, onima koji negiraju genocid kanadski mladi bosanskohercegovaÄkog porijekla šalju poruku: 102 ubijene djece, 256 ubijenih žena, 3173 ubijena civila, 31.000 zatoÄenika u koncentracionim logorima smrti, 53.000 žrtava nasilne deportacije više od 30 osuÄ‘enih za ratne zloÄine. Zar to nije genocid? Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe prijatelja istine i pravde u svijetu protiv kontinuiranog negiranja zloÄina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama. Dan bijelih traka je takoÄ‘e simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i drugaÄijeg u Äitavom svijetu. Prijedorski lokalni politiÄki establišment treba znati da protiv svojih neljudskih i anticivilizacijskih odluka imaju našu djecu koja daleko od domovine šalju jasnu poruku da njihove zabrane ne mogu sprijeÄiti dobre ljude širom svijeta, posebno bosanskohercegovaÄku mladost u svijetu da se sjeća žrtava genocida u Prijedoru i svjedoÄe o njihovom stradanju".
U Kanadi će biti održano više komemoracija povodom 25 godina od poÄetka genocida u Prijedoru.