31. 05. 2017.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada
U ime solidarnosti sa žrtvama genocida u Prijedoru kanadski grad Hamilton se ukljuÄio u kampanju MeÄ‘unarodni dan bijelih traka
Povodom 25 godina od poÄetka genocida u Prijedoru i 25 godina od prijedorskih bijelih traka na prijedlog Älanice Skupštine grada Hamiltona Maria Pearson, gradonaÄelnik Hamiltona Fred Eisenberger je po drugi put uzastopno ukljuÄio Hamilton u kampanju MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka. Na velikom skupštinskom, elektronskom panou, ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona na dan 31. maj je u znak podržavanja kampanje MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka napisano:
“Hamilton podržava MeÄ‘unarodni dan bijelih traka”
Želja nam je da graÄ‘ani Hamiltona i Kanade postanu svjesni u kojim razmjerama se dogodio zloÄin genocida u Prijedoru i na cijeloj teritoriji BiH. Uspjeli smo skrenuti pažnju javnosti Hamiltona i Kanade na diskriminaciju žrtava u Prijedoru. Naša poruka o Äinjenicama, o zloÄinima i kontinuiranoj dehumanizaciji nesrpskog stanovništva u Prijedoru obišla je Kanadu. Kanada je jedna od rijetkih država Äija vlada je podržala kampanju MeÄ‘unarodni dan bijelih traka. Danas se MeÄ‘unarodni dan bijelih traka obilježava širom Kanade. Centralna ovogodišnja komemoracija je održana u najveÄem kanadskom gradu, Torontu, na kojoj je više stotina ljudi, žena, djece i preživjelih žrtava genocida uÄestvovalo u širenju poruke MeÄ‘unarodnog dana bijelih traka.
Dan bijelih traka je simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode žrtava i svih poniženih, za dostojanstvenu kulturu pamćenja, ne zbog osvete već zbog bolje budućnosti u kojoj će istina i pravda biti put zajedniÄkog života. Dan bijelih traka je aktivno suprostavljanje diskriminaciji, ponižavanja, dehumanizaciji žrtava i njihovih organizacija, misija borbe za dostojanstvo, slobode i prava žrtava, borba protiv poricanja genocida u Prijedoru i BiH. Dan bijelih traka je i u funkciji prevencije da se to nikom i nikada više ne ponovi genocid.
Profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, zahvalio se odbornicima Skupštine grada Hamiltona na podržavanju kampanje MeÄ‘unarodni dan bijelih traka u znak sjećanja na genocid koji se desio u Prijedoru. "Od politiÄkih, akademskih i pravnih pojedinaÄnih i kolektivnih subjekata u svijetu tražimo da uÄine hitne dodatne napore da se bezuslovno ispoštuje pravedna borba prijedorskih žrtava i svjedoka agresije i genocida za sjećanje na istinu i pravdu bez kojih nema pomirenja i sretnije zajedniÄke budućnosti svih graÄ‘ana Prijedora i BiH.”, naglasio je Ramić.
Podsjećamo svjetsku javnost da su genocid i drugi oblici zloÄina protiv ÄovjeÄnosti i meÄ‘unarodnog prava na podruÄju općine Prijedor trajali kontinuirano u periodu 1992 – 1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena (ukupno 3.173 civila), 31.000 ljudi je zatoÄeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrijebljeno 94 posto Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršen masovni zloÄin genocida, kulturocida, ekocida, etnocida, urbicida, elitocida, masovno, namjerno, organizovano ubijanje, protjerivanje, silovanje prije svega, Bošnjaka, a zatim i Hrvata. Institucionalno uvoÄ‘enje bijelih traka za nesrpski živalj znaÄilo je, ništa manje no dozvolu za “slobodan lov” na dojuÄerašnje komšije i prijatelje, a sada odjedanput do dna ponižene ljude, koji su sa tim obilježjem za tu aparthejdsku vlast postali neljudi i koji su na taj naÄin pripremljeni za odstrel. Tako je te ljude svako od tih žestokih fašista mogao hapsiti, proganjati, pljaÄkati, ubijati i razna zvjerstva Äiniti jer su ti ljudi bili van zakona. Tako su ubistva Bošnjaka i Hrvata vršena svuda. Tijela ubijenih, prema svjedoÄenjima, ležala su danima posvuda, a onda su ih zarobljeni logoraši skupljali na kamione, koji su ih odvozili u nepoznatom pravcu. Na isti naÄin kako su taj ojaÄ‘eni nesrpski živalj stavili van zakona, tako su i njihova vjerska, kulturna i ekonomska dobra takoÄ‘e bila van zakona, te shodno tome stavljena na raspolaganje rušilaÄkim strastima kako pojedinaca, tako i institucijama i organina paradržavnih vlasti Prijedora i paradržavne tvorevine Republike Srpske.
Danas se kontinuitet te zloÄinaÄke ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Dvadeset i pet godina kasnije, u Prijedoru se i dalje negira genocid. Bez suoÄavanja sa tom strašnom istinom, njegovog priznanja i prihvatanja, Prijedor će i dalje biti bez bolje zajedniÄke budućnosti.
Podsjećamo vas da je gradonaÄelnik Eisenberger našoj zemlji Äestitao Dan nezavisnosti i Dan državnosti, te odao poÄast i žrtvama srebreniÄkog genocida
Institut za istraživanje genocida Kanada