18. 07. 2017.
GradonaÄelnik Prijedora Milenko Äaković
Grad Prijedor, Trg oslobođenja 1, Prijedor
052/245-101 Fax: 052/245-104
gradonacelnik@prijedorgrad.org, milenko.djakovic@prijedorgrad.org
Poštovani,
Pismo gradonaÄelniku Prijedora: Proglasite 20. juli Danom žalosti za nevino pobijene žrtve
U ime istraživaÄa genocida i aktivista za ljudska prava i slobode, Älanova Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada, u ime istine i pravde, u ime pomirenja i bolje budućnosti Prijedora, tražimo od vas, novog gradonaÄelnika Prijedora, da konaÄno, jedan prijedorski gradonaÄelnik, pokaže minimum ljudskosti i morala i proglasi 20. juli 2017. godine Danom žalosti na podruÄju grada Prijedora. Tog dana bit će obavljena kolektivna dženaza 23 identificirane prijedorske žrtve. Imate priliku na ovaj sveti dan poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora.
Vaš prethodnik Marko Pavić izgovori Äuvenu antihumanu, antiprijedorsku, antibosansku, anticivilizacijsku reÄenicu prilikom posjete masovnoj grobnici Tomašici ,,poginuli i sahranjeni…,,. Ne, oni nisu ,,poginuli i sahranjeni,,. Oni su muÄki ubijeni u genocidu i razbacani u primarne, sekundarne i tercijarne, masovne grobnice u Prijedoru.
Prijedroski Dan žalosti je za žrtve, za ubijenu djecu, koja su sada samo taÄke u vremenu i prostoru gdje je zloÄinaÄka namjera ostvarila svoje namjere. Na putu našeg istrajnog djelovanja za istinu imamo svoje aktiviste za ljudska prava i slobode koji su pokrenuli pravne i politiÄke bitke u SAD i Kanadi i istraživaÄe genocida koji su život posvetili istraživanju genocida u Prijedoru. Svi se zajedniÄkim snagama borimo protiv posljednje faze genocida, negiranja genocid koju zloÄinci provode i 25 godina poslije. Danas se kontinuitet te genocidne ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Negiranje takvog zloÄina zahtjeva organizovan pristup i podržavanje zloÄinaca. Nećemo posustati, genocid nećemo i ne možemo nikad zaboraviti. Ako odustanemo od zajedniÄke budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde, odustajemo i od zajedniÄke budućnosti Bosne i Hercegovine, od Ideje Bosne i Bosanskog duha. Ne smijemo i nećemo to dozvoliti.
Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida, Kanada nastavlja meÄ‘unarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa ameriÄkim i kanadskim državnim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31.maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru. Jer genocid u Prijedoru je krajnje neÄovjeÄna radnja, Äinjena u režiji parainstitucionalnog režima u namjeri potÄinjavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnošljivih uslova za život kako bi se što brže i što okrutnije izvršilo etniÄko ÄišÄ‡enje bošnjaÄkog i hrvatskog naroda.
Trebate znati da istraživaÄi genocida i aktivista za ljudska prava i slobode neće odustati od borbe za istinu i pravdu sve dotle dok istina ne pobijedi, dok se ne postigne pravda, ne donese mir i ne izgradi prihvatljiva i ljudski snošljiva budućnost za sve graÄ‘ane u Prijedoru. Civilizacijska je obaveza i kulturna potreba dati prilog razvijanju kulture sjećanja na žrtve genocida. Sada imate priliku za to.
Žrtve genocida imaju povijesnu dužnost pamćenja i podsjećanja na genocid, koji je nad njima poÄinjen. Nosioci ideologije i politike genocida, kao i izvršioci genocida, imaju historijsku odgovornost da osude ideologiju, politiku i praksu genocida i da zahtijevaju da se u tom procesu najodgovorniji primjereno kazne. Sadašnji politiÄki establišment Prijedora treba konaÄno omogućiti žrtvama genocida da ostvare svoja prava, a poÄetno pravo za žrtve je priznavanje zloÄina, pokajanje i traženje oprosta. Zato dajte svoj glas za odbranu prava žrtava jer dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava nema sretnije zajedniÄke budućnosti graÄ‘ana Prijedora. Žrtve se ne smiju ponižavati. Vi ste kao novi gradonaÄelniÄe na potezu. Imate šansu da osigurate bolju zajedniÄku budućnost svih graÄ‘ana Prijedora. Prvi, mali korak, u toj boljoj budućnosti koji vi liÄno možete napraviti je proglašenje 20. jula Danom žalosti u gradu Prijedoru. Time bi za razliku od vaših prethodnika konkretno pokazali da ste za bolju zjedniÄku prijedorsku budućnost.
Prijedor, onaj poniženi i protjerani Prijedor, oÄekuje vaš ljudski korak da se ponovo obnovi gradska ljepota, srušena od ljudi bez Äasti. Socijalne, etiÄke, politiÄke, antropološke, konaÄno, filozofske implikacije genocida u Prijedoru jesu toliko raznovrsne i nepresušne, da o njima treba stalno pisati i govoriti, i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja. Jer genocid u Prijedoru nije historijska tema, ni tema historije. Naprotiv, Äitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuÄ‘ena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Mi vjerijemo da će Prijedor i Bosna i Hercegovina ponovo biti slobodni. Žrtve genocida u Prijedoru moraju se poštovati, one zaslužuju smiraj i da ih se tretira na dostojanstven naÄin. Zato vas pozivamo da apelirate na prijedorske Srbe koji znaju gdje su masovne grobnice da to jave institucijama koje pronalaze te grobnice. Podrška je kljuÄna u ovom trenutku da bi nakon 25 godina porodice mogle ukopati voljene na dostojanstven naÄin.
Mi se bavimo istraživanjem i dokumentiranjem zloÄina. Protiv negatora genocida se jedino efikasno može boriti znanjem. Tako smo i nauÄno dokazali genocid u Prijedoru. To radimo samo zbog istine i pravde, samo zbog kulture pamćenja. Ali ne mrzimo nikoga. ÄŒinjenica je da se u Prijedoru desio genocid. ÄŒinjenica je da su Bošnjaci bili veÄinski narod u Prijedoru. ÄŒinjenica je da su Bošnjaci i Hrvati takoÄ‘e vlasnici grada Prijedora. I to vlasništvo se nasljeÄ‘uje. Silom se ne dobija, a pogotovo ne genocidom.
Profesor Emir Ramić
Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada