Vijesti

Dan kada je napisana Povelja bana Kulina

Dan kada je napisana Povelja bana Kulina treba biti državni blagdan u BiH jer Povelja 828 godina univerzalno svjedoči bosanskohercegovačku državnost i bosanski jezik

Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Povelja bana Kulina je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju svih građana i institucija države BiH. Njegova vrijednost za bosansku historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru druge države. Povelja  je temeljni dokaz postojanja države Bosne i bosanskog jezika. Povelja govori o slobodnom kretanju, slobodnoj trgovini, slobodnom ispoljavanju vjere, sigurnosti na tlu Bosne. U Bosni je postojala demokratija prije 8 stoljeća. Povelja potvrđuje višestoljetnu postojanost bosanske države, bosanske historije i bosanskog jezika.

Povelje Kulina bana, prvi srednjovjekovni dokument pisan na starobosanskom jeziku, autentičnim pismom bosančicom, i jednan od najstarijih državnih dokumenata svih južoslavenskih naroda i država

Povelja ima izuzetnu vrijednost za državu Bosnu i Hercegovinu, ali i budućnost bosanskohercegovačkih generacija.

Nadamo se da će bosanske patriotske snage, nove snage koje stasaju u novim pokoljenima imati snage kao i Kulin ban da odbrane i integritet i suverenitet i svu duhovnost Bosne kao države.

Dan - 29. august ubuduće obilježavamo kao dan domovine. Da to bude kao u drugim državama širom Evrope dan domovine koji se odnosi na sve ljude koji su rođeni u Bosni i Hercegovini, koji žive tu, bez obzira na njihovu etničku, religijsku, političku opredijeljenost.

Svim ljudima koji su rođeni i potiču iz Bosne i Hercegovine Povelja služi kao identitetni rezervoar.

Povelja Kulina bana je nesumnjiv politički, kulturni, jezički, povijesni, ekonomski, antropološki dokument koji pokazuje da je na ovom prostoru postojala neka vlast u 12. stoljeću. Da se ta vlast na ovom prostoru služila tadašnjim civilizacijskim normama, davala je nekome pravo da se kreće tim prostorom na civilizacijski način i da trguje, vrši neku drugu vrstu komunikacije. Nadam se da će nekada na ovim prostorima preovladati razumno razumijevanje historijskih činjenica.

U doba Kulin Bana nije bilo siromaštva. Prema istraživanjima u to vrijeme bilo je oko 800.000 stanovnika u cijeloj srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a prema istraživanjima Marka Baroša na sadašnjem prostoru može komotno da živi osam miliona stanovnika. Živjeli su ljudi različitih svjetonazora, ali odnos prema državi bio je jedinstven. Iz toga možemo naučiti kako se ljubi domovina i da je ona integritet broj jedan.

Žalosna je činjenica da djeca u Bosni i Hercegovini više znaju o kralju Arturu i kraljeviću Marku nego o Kulinu banu.

Neki umjesto da budu ponosni na Povelju Kulina bana koja je simbol državnosti, slave godišnjicu Republike Srpske ili Herceg-Bosne, ono što je "simbol razaranja Bosne i Hercegovine".  Poruka njima je da pročitaju Povelju Kulina bana, mislim da bi mnogo toga mogli naučiti.

Današnja Bosna i Hercegovina mogla naučiti mnogo iz Kulinove povelje, gradeći društvo na vrijednostima koje ona propagira. Na multikulturalnosti koja je u Bosni i Hercegovini uteljemena na osnovama Povelje Kulinama bana i brojnim poveljama bosanskih vladara. Kao i na tome da se u Bosni i Hercegovini vijekovima gaji zajedništvo u različitostima, zajedništvo u etničkom, jezičkom, kulturološkom, vjerskom i svakom drugom pogledu. U svakom slučaju, za modernu Evropu i moderni svijet, Bosna i Hercegovina predstavlja jednu paradigmu moderne države.

Od tri sačuvana originalna primjerka Povelje Kulina bana, dva se nalaze u Dubrovniku a jedan u Sankt Peterburgu u Rusiji. Upravo za ovaj primjerak smatra se da je originalan i da je pripadao tadašnjoj bosanskoj državi. Uprkos inicijativama da se ovaj primjerak vrati u BiH, kod nas se još uvijek čuva samo kopija koja se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH.

Povelju treba tretirati na način koji ona zaslužuje. Prvo, nije joj mjesto u tuđini. Njoj je mjesto u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Iz nje trebamo učiti kako se voli domovina, kako se gradi. Kako se razvijaju i privredni, i diplomatski i vojni i politički odnosi. Posebno kada je u pitanju međunarodna aktivnost

Iako nemaju priliku vidjeti originalni primjerak Povelje, Bosanci i Hergcegovci čuvaju uspomenu na ovog značajnog vladara i tekovine njegove države, i to u jeziku. Njegova vladavina smatra se zlatnim periodom u kojem se najbolje živjelo, a u narodu je do danas ostala izreka " Od Kulina bana i dobrijeh dana".

Povelje Kulina bana, prvi srednjovjekovni dokument pisan na starobosanskom jeziku, autentičnim pismom bosančicom, i jednan od najstarijih državnih dokumenata svih južoslavenskih naroda i država

Povelja ima izuzetnu vrijednost za državu Bosnu i Hercegovinu, ali i budućnost bosanskohercegovačkih generacija.

Nadamo se da će bosanske patriotske snage, nove snage koje stasaju u novim pokoljenima imati snage kao i Kulin ban da odbrane i integritet i suverenitet i svu duhovnost Bosne kao države.

Dan - 29. august ubuduće obilježavamo kao dan domovine. Da to bude kao u drugim državama širom Evrope dan domovine koji se odnosi na sve ljude koji su rođeni u Bosni i Hercegovini, koji žive tu, bez obzira na njihovu etničku, religijsku, političku opredijeljenost.

Svim ljudima koji su rođeni i potiču iz Bosne i Hercegovine Povelja služi kao identitetni rezervoar.

Povelja Kulina bana je nesumnjiv politički, kulturni, jezički, povijesni, ekonomski, antropološki dokument koji pokazuje da je na ovom prostoru postojala neka vlast u 12. stoljeću. Da se ta vlast na ovom prostoru služila tadašnjim civilizacijskim normama, davala je nekome pravo da se kreće tim prostorom na civilizacijski način i da trguje, vrši neku drugu vrstu komunikacije. Nadam se da će nekada na ovim prostorima preovladati razumno razumijevanje historijskih činjenica.

U doba Kulin Bana nije bilo siromaštva. Prema istraživanjima u to vrijeme bilo je oko 800.000 stanovnika u cijeloj srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a prema istraživanjima Marka Baroša na sadašnjem prostoru može komotno da živi osam miliona stanovnika. Živjeli su ljudi različitih svjetonazora, ali odnos prema državi bio je jedinstven. Iz toga možemo naučiti kako se ljubi domovina i da je ona integritet broj jedan.

Žalosna je činjenica da djeca u Bosni i Hercegovini više znaju o kralju Arturu i kraljeviću Marku nego o Kulinu banu.

Neki umjesto da budu ponosni na Povelju Kulina bana koja je simbol državnosti, slave godišnjicu Republike Srpske ili Herceg-Bosne, ono što je "simbol razaranja Bosne i Hercegovine".  Poruka njima je da pročitaju Povelju Kulina bana, mislim da bi mnogo toga mogli naučiti.

Današnja Bosna i Hercegovina mogla naučiti mnogo iz Kulinove povelje, gradeći društvo na vrijednostima koje ona propagira. Na multikulturalnosti koja je u Bosni i Hercegovini uteljemena na osnovama Povelje Kulinama bana i brojnim poveljama bosanskih vladara. Kao i na tome da se u Bosni i Hercegovini vijekovima gaji zajedništvo u različitostima, zajedništvo u etničkom, jezičkom, kulturološkom, vjerskom i svakom drugom pogledu. U svakom slučaju, za modernu Evropu i moderni svijet, Bosna i Hercegovina predstavlja jednu paradigmu moderne države.

Od tri sačuvana originalna primjerka Povelje Kulina bana, dva se nalaze u Dubrovniku a jedan u Sankt Peterburgu u Rusiji. Upravo za ovaj primjerak smatra se da je originalan i da je pripadao tadašnjoj bosanskoj državi. Uprkos inicijativama da se ovaj primjerak vrati u BiH, kod nas se još uvijek čuva samo kopija koja se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH.

Povelju treba tretirati na način koji ona zaslužuje. Prvo, nije joj mjesto u tuđini. Njoj je mjesto u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Iz nje trebamo učiti kako se voli domovina, kako se gradi. Kako se razvijaju i privredni, i diplomatski i vojni i politički odnosi. Posebno kada je u pitanju međunarodna aktivnost

Iako nemaju priliku vidjeti originalni primjerak Povelje, Bosanci i Hergcegovci čuvaju uspomenu na ovog značajnog vladara i tekovine njegove države, i to u jeziku. Njegova vladavina smatra se zlatnim periodom u kojem se najbolje živjelo, a u narodu je do danas ostala izreka " Od Kulina bana i dobrijeh dana".

 

Vijesti: